Politička matematika u Federaciji BiH ponovno se zakomplicirala oko datuma održavanja 30. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je već bila zakazana pa odgođena, dok je novi termin još uvijek nepoznat.
Predsjedavajuća Doma Azra Okić kazala je da su pregovori o održavanju sjednice u tijeku, ali da se još ne može govoriti o konkretnom datumu.
Ujedno je za Faktor naglasila da u ranije utvrđenom dnevnom redu nije bio izbor sudaca Ustavnog suda BiH, ali da to ne znači da se dnevni red ne može naknadno proširivati – što u političkom prijevodu obično znači da je sve moguće, ali ništa nije dogovoreno.
Podsjetimo, blokada u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine nastala je upravo oko izbora dvoje sudaca Ustavnog suda BiH. Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastupničkog doma završilo je svoj dio posla i za prvorangirane kandidate predložilo Ankicu Artuković i Dženatu Omerdić.
I tu, kao i obično, počinje ono famozno političko “ali”.
Naša stranka je na konferenciji za novinare priopćila da neće podržati ove kandidate, navodeći kao razlog postojanje mogućeg sukoba interesa. HDZ BiH inzistira da se izbor sudaca mora provesti do kraja, dok SDP, barem prema dosadašnjim porukama, nema suštinskih primjedbi – posebno kada je riječ o kandidatu Omerdiću, inače šefu kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Izbor dvoje sudaca Ustavnog suda BiH, po izboru Federacije BiH, aktualan je ovih dana zbog odlaska sudaca Valerije Galić i Mirsada Ćemana u mirovinu.
Stoga je 18. lipnja zasjedalo nadležno tijelo Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, odnosno Komisija za izbor i imenovanja. Na temelju prijave kandidata na natječaj prethodno je utvrđena rang lista.
Među 29 anketiranih, najviše bodova ocijenjena je Katica Artuković, dok je na drugom mjestu Dženeta Omerdić.
Prema proceduri, Povjerenstvo za izbor i imenovanja podnosi prijedlog, ao konačnom izboru sudaca iz Federacije za državni Ustavni sud odlučuje Zastupnički dom Federalnog parlamenta.
I tako se politička priča vraća na poznati obrazac: formalno postoji volja, proceduralno postoji prijedlog, ali suštinski – nema te većine koja bi to pretočila u odluku.
U tom svjetlu sve je jasnije mišljenje dijela oporbe da se sjednica zapravo i ne zakazuje upravo zato što nema dovoljno ruku za izbor ustavnih sudaca. A kad nema ruku, nema ni datuma – ma koliko se to zvalo “pregovori”.
Za sada 30. sjednica ostaje u političkoj čekaonici: dovoljno najavljena da bi postojala u komunikaciji, ali nedovoljno dogovorena da bi se doista i održala.