Novi institucionalni sukob u Bosni i Hercegovini: Sporni digitalni potpis i nadležnosti IDDEEA

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto i direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević upozorili su na, kako tvrde, institucionalne blokade i pogrešna tumačenja nadležnosti u oblasti digitalnog potpisa, te najavili pokretanje postupaka pred Sudom BiH i podnošenje kaznenih prijava zbog odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Riječ je o odluci Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kojom se, prema tumačenju IDDEEA-e, pokušava ograničiti obrada i potvrđivanje elektroničkih potpisa, odnosno način na koji ta institucija tehnički provodi usluge digitalne identifikacije.

Međutim, iz IDDEEA-e tvrde da u dispozitivu odluke nema izričite zabrane njihovog rada, već da je problem sporan dio obrazloženja u kojem se, kako navode, pokušava suziti nadležnost Agencije.

Suština spora, kako je prezentirala IDDEEA, je razlika između izreke i obrazloženja odluke. Iako odredba formalno ne zabranjuje rad u području digitalnog potpisa, obrazloženje, tvrde, uvodi restriktivno tumačenje koje bi praktično ograničilo postojeće zakonske nadležnosti Državne agencije.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kazao je kako se pokušava diskreditirati rad ravnatelja Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), te ono što ta institucija trenutno radi u procesu digitalizacije i uspostave sigurnosnih sustava.

Kako je naveo, jedini razlog zašto određeni procesi još nisu usuglašeni je, prema njegovim riječima, blokada iz RS-a oko donošenja novih zakonskih rješenja na državnoj razini. Istovremeno je optužio institucije RS-a, koje su, kako je rekao, pod jakim utjecajem politike SNSD-a, da napadaju sve aktere koji pokušavaju provesti zakonski okvir.

Forto tvrdi da postoje jaki otpori nekih političkih i institucionalnih struktura koje ne žele jačanje državnih kapaciteta BiH. Kao ilustraciju naveo je informacije koje je dobio sa sastanka na kojem je bio i lider SNSD-a Milorad Dodik sa suradnicima.

– Dobio sam informaciju da je Dodik na tom sastanku pitao: “Što je problem, koji je problem s digitalnim potpisom?”, nakon čega mu je odgovoreno da je problem što će svi podaci o svakom građaninu kada se počnu osamostaljivati ​​biti u sustavu BiH, a ne RS-a, te da se kroz sustav digitalnog identiteta pohranjuju podaci građana i gradi infrastruktura koja predstavlja temelj digitalnog suvereniteta države. U digitalnom dobu digitalni identitet, podaci i sustavi njihove zaštite predstavljaju jedan od ključnih elemenata državne moći – rekao je Forto.

Posebno je istaknuo primjer preuzimanja određenih odgovornosti, ističući da IDDEEA ne radi ništa osim svojih zakonskih obaveza, uključujući proces izdavanja i tehničke obrade dokumenata, poput vozačkih dozvola, te da je to izazvalo nezadovoljstvo pojedinih sigurnosnih struktura u RS-u.

Prema njegovim tvrdnjama, taj entitet inzistira na prijenosu nadležnosti i prijenosu određenih poslova s ​​državne na entitetsku razinu, što ocjenjuje neustavnim i nezakonitim.

– Svašta sam se nagledao otkad sam ministar, ali njima nešto poput digitalnog potpisa ne smeta, čak ga podržavaju, a istovremeno traže prijenos nadležnosti koji je nezakonit i neće proći – rekao je Forto, dodavši da nema mogućnosti da se udovolji zahtjevima koji već godinama idu u smjeru prijenosa nadležnosti na entitete.

Zaključio je da će institucije Bosne i Hercegovine nastaviti postupati u skladu sa zakonom, te pohvalio aktivnosti IDDEEA-e u procesu digitalizacije i jačanja sigurnosnih standarda.

– IDDEEA i dalje radi digitalno potpisivanje. Problem je u obrazloženju koje je napisano u skladu sa željama MUP-a RS – naveo je Badnjević, tvrdeći da se radi o pokušaju selektivnog tumačenja zakona i pritiska na državne institucije.

U tom kontekstu posebno se ističe uloga Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, koja je donijela rješenje kojim se, prema tvrdnjama IDDEEA-e, elektroničko certificiranje pokušava ograničiti na uži opseg primjene, uz tumačenje da se određene usluge mogu vezati isključivo za izdavanje osobnih dokumenata. Iz IDDEEA-e, međutim, tvrde da takvo tumačenje nije u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu iz 2006. godine, kao ni sa Zakonom o IDDEEA-i iz 2008. godine, koji jasno definira nadležnosti Agencije u području digitalnih certifikata i elektroničke identifikacije.

Badnjević također tvrdi da se radi o nastavku šireg institucionalnog spora o nadležnostima između državne i entitetske razine, podsjećajući da je Ustavni sud BiH ranije zauzeo stav da su elektronski matični i identifikacijski sustavi isključiva nadležnost države.

– Ovo nije prvi put da se pokušava osporiti rad IDDEEA-e. Imali smo i ranije sličnih situacija, uključujući i izborne procese, gdje se pokušavala ograničiti suradnja sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH – ustvrdio je.

Kao ključnu posljedicu, IDDEEA najavljuje pravnu bitku.

Badnjević je rekao da će ta institucija pokrenuti postupke pred Sudom BiH, ali i podnijeti kaznene prijave zbog, kako tvrdi, selektivnog i neujednačenog ponašanja institucija, posebno u kontekstu činjenice da privatni certifikacijski servisi, prema njegovim riječima, nesmetano obavljaju slične poslove.

Badnjević tvrdi da je odluka Agencije napravila još veći problem u UNO BiH, jer je uskratila digitalni potpis gospodarstvenicima koji sada neće moći elektronski plaćati PDV, a riječ je o milijunima KM.

U ovom slučaju Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH ima ulogu regulatora koji tumači kako se osobni podaci i elektronički identitet građana mogu obrađivati ​​i koristiti u sustavu digitalnog potpisa.

Kontroverzna točka nije sama ideja elektroničkog potpisa, već tko ga ima pravo izdati, pod kojim uvjetima i u kojoj mjeri.

IDDEEA tvrdi da kao državna institucija ima zakonsku ovlast za izdavanje i upravljanje elektroničkim certifikatima, dok dio institucija i pravnih tumačenja postavlja pitanje granica, nadležnosti i načina obrade podataka.

Zbog toga se tehničko-regulatorno pitanje pretvara u širi političko-pravni spor oko nadležnosti između državne i entitetske razine, što dodatno usporava digitalne procese i otvara prostor međusobnim optužbama za blokade i prenesene ovlasti.