Visoke temperature koje se očekuju idućih dana mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva.
Najugroženiji su kronični srčani bolesnici, starije osobe i djeca, ali nisu pošteđeni ni mladi.
Stoga je vrlo važno pridržavati se savjeta liječnika kako ne bismo ugrozili svoj steznik.
Ne izlazite van osim ako nije prijeko potrebno
Prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, najvažnije je izbjegavati izlaske u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati, te izbjegavati teže fizičke poslove.
Ako se nađete na otvorenom, ostanite u hladu, tražite hlad i nikako ne hodajte po suncu.
Redovito koristite proizvode sa zaštitnim faktorom protiv štetnog UV zračenja ako baš morate izaći.
Ako vozite, izbjegavajte putovanja tijekom najtoplijeg dijela dana.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Glavu svakako zaštitite šeširom širokog oboda i sunčanim naočalama.
Ne ostavljajte djecu ili životinje same u automobilu.
Kako se ponašati kada ste u svom domu
Pokušajte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 Celzijeva stupnja danju i ispod 24 stupnja noću.
Iskoristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.
Ako imate klima uređaj, zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno. Temperaturu namjestite tako da vani ne bude niža od sedam stupnjeva.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35 stupnjeva, neće spriječiti zdravstvene probleme izazvane vrućinom.
Međutim, brža izmjena zraka pomoći će kada svoj dom rashladite cirkulacijom svježeg zraka navečer.
Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, pogotovo noću.
Koristite laganu posteljinu.
Istuširajte se ili okupajte u mlakoj vodi.
Što jesti i piti
Pijte negaziranu vodu redovito, u velikim količinama, prije nego što se pojavi žeđ. Ako se pojavi žeđ, to je znak da ste već dehidrirali.
Izbjegavajte alkohol i pića s previše kofeina i šećera. Nemojte piti gazirane sokove ili energetska pića
Jedite češće manje obroke. Izbjegavajte velike, masne i začinjene obroke. Jedite laganiju hranu, voće i povrće.
Kada se obratiti liječniku
Ako uzimate neke lijekove, provjerite sa svojim liječnikom utječu li ti lijekovi na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Lijek čuvajte na temperaturi ispod 25 stupnjeva ili u hladnjaku (upute o čuvanju lijeka pročitajte u uputama).
Potražite savjet liječnika ako imate kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Potražite liječničku pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, slabost, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i izmjerite temperaturu.
Opustite se i lezite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve, najčešće u rukama, nogama ili trbuhu, pijte tekućinu s elektrolitima, ali ako grčevi ne jenjavaju potrebna vam je liječnička pomoć.
U slučaju jake vrtoglavice ili boli u prsima javite se u Hitnu medicinsku pomoć.