Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić govorio je o vremenskim prilikama u našoj zemlji, navodeći da je najveći problem u ovom toplotnom valu visoka temperatura rosišta.
Istaknuo je da je to primjerenije za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda, nego za naša područja.
Vlaga u zraku
– Da, dobro ste pročitali ovaj dio i znam da je teško povjerovati. Temperatura rosišta je vrijednost koju bi zrak trebao postići hlađenjem pri konstantnom tlaku dok ne postane potpuno zasićen.
Ovaj parametar zapravo govori koliko vlage naš zrak sadrži.
Stoga je važan čimbenik u hlađenju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju brzine i učinkovitosti isparavanja znoja s ljudskog tijela.
Ako je rosište nisko (15 stupnjeva), onda znoj lakše isparava i tijelo se brže hladi – rekao je Sladić.
Pojednostavljeno, kaže, takve se vrućine lakše podnose.
Iscrpljenost organizma
– Rosište iznad 21 stupnja u literaturi se smatra pragom iznad kojeg nije moguće brzo hlađenje i dodatno se opterećuje organizam. Zrak je tada težak i bogat vlagom, te se takva vrućina teže podnosi.
Vrijednost od 24 stupnja (23,7 stupnjeva) izmjerena u podne u Mostaru nije uobičajena za kontinentalni dio Bosne, kao ni za Hercegovinu.
Stoga 38 stupnjeva pri uobičajenijoj relativnoj vlažnosti zraka od 10-20 posto (suha toplina) nije isto što i 38 stupnjeva pri 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to je činjenica da dolazi do iscrpljenosti ljudskog organizma koji se ustrajno bori protiv hlađenja koje ne može postići – pojasnio je Sladić.
