Gotovo svaki dan nova tragedija: Zašto ljeti u Bosni i Hercegovini više stradaju motociklisti?

Gotovo da ne prođe dan bez vijesti o poginulom motociklistu ili teškoj prometnoj nesreći u kojoj je motociklist smrtno stradao.

Ljetni mjeseci, koji bi trebali biti vrijeme putovanja i uživanja u vožnji, iz godine u godinu donose i Bosni i Hercegovini crnu statistiku. cestama.

Prije nekoliko dana kod Drvara na motociklu je smrtno stradala 24-godišnja djevojka, državljanka Češke, koja se sudarila s ocem koji je vozio motocikl ispred nje. Od siline udarca podletjela je pod kamion i na mjestu poginula.

Također, 5. lipnja ove godine u Kiseljaku je u sudaru s kombijem smrtno stradao mladić rođen 2004. godine.

U Trebinju je 13. juna ove godine 27-godišnjak smrtno stradao prilikom pada s motocikla.

Dva dana prije toga u Tesliću je smrtno stradao motociklista.

U sudaru dva motocikla koji se dogodio 12. lipnja u Mostaru, teško je ozlijeđen 45-godišnji motociklist koji je od zadobivenih teških ozljeda 22. lipnja preminuo u mostarskoj bolnici.

Sve ove prometne nesreće sa smrtnim ishodom dogodile su se u lipnju, a ljeto je tek počelo.

U proteklim mjesecima na području Kantona Sarajevo dogodilo se više saobraćajnih nesreća u kojima su povrijeđeni motociklisti.

U petak, 26. juna, na području općine Vogošća, u naselju Hotonj, teško je povrijeđen motociklista.

Slična nesreća dogodila se 14. juna u Hadžićima, kada je teško povrijeđen motociklist.

Nažalost, moglo bi se nabrajati u nedogled, jer bilo je mnogo povrijeđenih motociklista, kako u Sarajevu, tako i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

Ova crna statistika odnosi se samo na lipanj.

Upravo se tijekom ljeta znatno povećava opasnost od nesreća, a razlog tome nije samo veći broj motocikala na cestama ili njihova brzina, već i visoke temperature, umor vozača i nagla promjena strukture prometa.

Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić kaže da su ljetni mjeseci svojevrsni izvanredni uvjeti za vožnju u prometnom smislu.

– Najkritičniji ljetni izazov, uz velike vrućine, je nagla promjena strukture prometa. Na cestama se odjednom pojavljuje velik broj motocikala, bicikala, traktora i električnih skutera kojih zimi gotovo da i nema. Vozači automobila, već umorni od visokih temperatura, teže uočavaju uske siluete motocikala u pokretu. Zbog toga se ljeti najčešće događaju nesreće zbog oduzimanja prednosti prolaska, jer vozač automobila jednostavno nije na vrijeme primijetio drugog sudionika u prometu – pojašnjava Sarajlić.

Dodaje da su posebno rizične magistralne ceste koje prolaze otvorenim područjima Romanije, Posavine, Semberije i drugih dijelova BiH, gdje vozači često krivo procjenjuju udaljenost ili brzinu motocikla.

Problem su i vozači električnih skutera i bicikala koji se često kreću pješačkim zonama pa naglo izlaze s ceste.

– Vozači automobila često ih ne očekuju pri skretanju, što dodatno povećava opasnost od sudara – upozorava naš sugovornik.

Visoke temperature utječu i na same motocikliste. Zbog nesnosnih vrućina mnogi odustaju od pune zaštitne opreme i kacige, iako im to može spasiti život.

– Prilikom sudara, čak i pri manjim brzinama, vozači motocikala najčešće zadobiju teške tjelesne ozljede koje im trajno mijenjaju živote ili završavaju smrću. Zato zaštitna oprema nikada ne smije biti stvar izbora, bez obzira na vrućinu – naglašava Sarajlić.

Podsjeća da Zakon o osnovama sigurnosti prometa obvezuje vozače da vožnju prilagode trenutačnim uvjetima na cestama.

– Visoke temperature i raznolikiji promet tijekom ljeta predstavljaju posebne uvjete za vožnju. To znači da svaki vozač mora biti dodatno oprezan, voziti sporije, pažljivije pratiti zbivanja na cesti i računati na to da cestu dijeli s mnogo većim brojem motociklista nego u ostalim dijelovima godine – zaključuje Sarajlić.