Bosna i Hercegovina je u razdoblju do 2024. godine napravila dobar posao na europskom putu, no u posljednje dvije godine vidljiv je zabrinjavajući reformski zastoj, ocijenila je u razgovoru za Fenu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas.
Govoreći o tome da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da reforme još uvijek sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je istaknuo da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju provesti reforme koje su potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njenom članstvu u EU.
– BiH je zaista napravila dobar posao u razdoblju do 2024. godine, provedbom reformi. Zadnje dvije godine vidimo stagnaciju reformi, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam već treći put ovdje. I drugi europski predstavnici se pitaju što još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme – rekao je Kallas.
Istaknula je kako reforme nisu važne samo za formalni proces pristupanja Europskoj uniji, već prije svega za građane Bosne i Hercegovine.
– To su reforme koje su potrebne za vaš narod, za prosperitet vaše zemlje, za dobrobit svih ovdje, a nužne su i za ulazak u Europsku uniju – istaknula je.
Kallas je također upozorio da Bosna i Hercegovina zbog političkih trzavica već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.
– Europska unija je tu za vas, ali vaši političari, vaša vlada također moraju dati rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan namijenjen građanima Bosne i Hercegovine. Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik od gubitka 373 milijuna eura – rekao je Kallas.
Istaknula je da se taj novac može uložiti u poboljšanje infrastrukture i poboljšanje kvalitete života građana.
Govoreći o tome kakav konkretan signal Europska unija može dati građanima zemalja kandidata kako bi pokazala da je europska perspektiva stvarna, Kallas je rekao da je proces uvijek dvosmjeran.
– S jedne strane su reforme koje tražimo od zemalja kandidata. Pred vama su i izbori i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje sudjeluju na izborima – provode li te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i trudimo se pomoći vašoj zemlji koliko god možemo – kazao je Kallas za Fenu.
Kao primjere konkretnih dobrobiti za građane navela je projekte poput “roaming like at home” (RLAH), odnosno mogućnost da građani telefoniraju u Europi pod uvjetima sličnim onima kod kuće, kao i procese vezane uz platni promet.
Na pitanje je li širenje prema Zapadnom Balkanu danas više pitanje vjerodostojnosti Europske unije ili europske sigurnosti, Kallas je rekao da je širenje uvijek geopolitički proces.
– Ako pogledamo geopolitičke procese u svijetu, jasno je da smo jači kad smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Europske unije sada rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed – objasnio je Kallas.
Dodala je da Europska unija ne može iznevjeriti svoje partnere, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, te izrazila nadu da će proces proširenja ići brže.
– Nadamo se da ćemo se moći prilično brzo kretati u procesu proširenja, pod uvjetom da domaća zadaća bude obavljena s obje strane, kako u zemljama Zapadnog Balkana tako iu Europskoj uniji – istaknula je.
Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidata u određene politike, institucije i jedinstveno tržište EU-a prije punopravnog članstva, Kallas je rekao da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.
– Želimo vidjeti buduće članice koje stvarno rade s nama, jer zajedno smo puno jači. No također je istina da svi žele pristup unutarnjem tržištu. Istovremeno, želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što mi nazivamo osnovama – temeljne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i načela vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama – rekao je Kallas.
Istaknula je da pristup unutarnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku.
Na pitanje je li Europska unija institucionalno, financijski i politički spremna za novo proširenje, posebice ako Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je istaknuo kako se na proširenje ne smije gledati kao na igru u kojoj su ili svi unutra ili svi vani.
– Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su jako male zemlje i apsorpcijski kapacitet Europske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika država. Mislim da moramo pogledati sve te zemlje pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati – rekla je.
Dodala je, međutim, kako je jasno da Europska unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese odlučivanja.
Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima i utjecaju Rusije i Kine, Kallas je rekao da si Europska unija ne može dopustiti da Zapadni Balkan ostane dugo izvan Unije.
– Geopolitička situacija je takva da je, ako pogledate kartu, Europa zapravo vrlo mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo jako mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno – rekao je Kallas.
Zaključila je kako je u interesu Europske unije da zemlje zapadnog Balkana postanu njezine članice.
– Jasno je da je u našem interesu da Zapadni Balkan, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, uđu u Europsku uniju – kazao je Kallas u razgovoru za Fenu.