Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koje su uvjet koji se postavlja pred našu zemlju za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, naći će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. srpnja, najavljeno je iz predsjedatelja Doma. naroda Dragan Čović (HDZ).
Mogli bi proći u Domu naroda, ako se o njima glasa, ali mogu li proći u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, pogotovo do listopada, kada je nova sjednica Europskog vijeća?
Riječ je o dva zakona koje su u parlamentarnu proceduru uputili članovi kolegija Doma naroda – Čović, Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (koji je napustio NiP i sada je u stranci Crvena linija). Oba zakona zapravo su izašla iz Ministarstva pravde BiH, ali nisu prošla Vijeće ministara BiH zbog protivljenja ministara iz SNSD-a.
Za usvajanje ovih zakona u Zastupničkom domu potrebna su 22 glasa, a među njima pet iz RS-a i deset iz FBiH. SNSD i njihovi partneri u vlasti u RS zajedno imaju osam zastupnika, a HDZ četiri.
Nedostaje još deset ruku za opću većinu.
Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) zajedno ima 11 ruku. No, iz Naše stranke su u proceduru dali svoje verzije ovih zakona. Onaj o VSTV-u je odbijen, a drugi je još u proceduri.
Zanimalo nas je jesu li prihvatljivi zakoni koje je uputio Kolegij Doma naroda 17. prosinca prošle godine i od tada javno dostupni na web stranici Parlamenta BiH.
– Te zakone nismo dobili pa nismo mogli o njima raspravljati na sjednici kluba. U ovom trenutku ne mogu govoriti o njihovom sadržaju – kazao je za Faktor Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a.
SDA ima osam zastupnika u Zastupničkom domu.
Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, istaknuo je da je glavna primjedba na zakon o VSTV-u to što nisu ispoštovane neke preporuke Venecijanske komisije, a koje se odnose na etničku strukturu VSTV-a, gdje se preporučuje da se ide prema principu profesionalnosti.
– Vidjet ćemo kako ćemo reagirati. Načelno podržavamo ono što je zaslužno u prvom čitanju, pa to popravljamo amandmanima. Tako i za Zakon o sudu. U predloženim izmjenama, koliko znam, nije navedeno gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Preporuča se njihovo razdvajanje (Sud i Žalbeni odjel), iako to ne zadovoljava zahtjeve Europske komisije. Oni traže zakon o sudovima, a ne zakon o Sudu – podsjetio je Špago.
Napomenuo je da u Domu naroda zakoni prolaze prvo čitanje, zatim fazu amandmana, zatim drugo čitanje i tek onda dolazi u Zastupnički dom.
– Nisam siguran da je moguće, ovakvim načinom rada Doma naroda, to završiti u mandatu, vidjeli ste kakve su sjednice. Teško da se to može napraviti, tim više što nema dogovora što je prihvatljivo za sve – rekao je Špago.
Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-PDP-ZA Pravda i crveni, koji ima pet zastupnika iz RS-a, kazala je da sigurno neće podržati da zakoni idu po hitnom postupku.
– U Zakonu o sudu ćemo inzistirati da sjedište Apelacionog odjeljenja bude na Palama – dodao je Pekić.
U predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Sudu nije bilo riječi o sjedištu Apelacionog odjeljenja, što znači da je u Sarajevu sjedište Suda BiH, a na kraju teksta zakona je navedeno da će novi zakon o Sudu BiH biti donesen u roku od godinu dana.