U Federaciji Bosne i Hercegovine pri zapošljavanju u organima državne službe (ministarstva, uprave i druge institucije) mora se voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti. Struktura državnih službenika mora okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem službenom popisu stanovništva, no kada zatražite popis nacionalnosti zaposlenih u nekoj od federalnih institucija ili poduzeća na čijem je čelu, primjerice, HDZ-ovac, tu nastaje problem.
U odgovoru stoji da “institucija postupa isključivo u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije, a ta nacionalna pripadnost spada u osjetljive osobne podatke koje nisu ovlašteni prikupljati niti obrađivati”.
Ovo je odgovor koji je dobio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudin Čolaković kada je, između ostalog, zatražio podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Fondu za zaštitu okoliša FBiH.
– Kada sam od Fonda tražio evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih, nisam tražio imena i prezimena, nego brojeve. Odnose se na zaštitu osobnih podataka. Ime i prezime me ne zanimaju. Svjesni su koga su zaposlili i kakva je nacionalna neravnoteža stvorena prilikom zapošljavanja, jer sam prethodno dobio neke informacije, a potom tražio službeni odgovor Fonda – kaže Čolaković i dodaje:
– Vidjeli smo što se događa u Čapljini, Stocu… Ne treba ići daleko. Dozvolili smo sebi da imamo Federaciju, državu samo u onom dijelu Bosne i Hercegovine gdje žive Bošnjaci. Na kraju bi tome konačno trebao doći kraj. I dok u jednom dijelu BiH, u manjem entitetu RS-u, gdje Bošnjaka posebno nema u institucijama, nema ravnopravnosti, mi u Federaciji jako vodimo računa da temelj za zapošljavanje bude popis stanovništva. Trojka je svojim dolaskom stvorila ambijent u kojem Bošnjaci nisu zastupljeni ni tamo gdje su većina.
Federalni zastupnik Haris Šabanović kaže da je ironično da odbijanje davanja podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih dolazi od HDZ-ovih kadrova koji su svoju politiku sveli na nacionalnost.
– I sad slušam pa ne žele prikazati nacionalnu strukturu zaposlenih. Treba znati tko radi u javnoj upravi. Odete na šalter banke, piše ime i prezime osobe koja radi sa strankama. Ne znam što će biti sporno da se zna tko radi za narodni novac, koje je nacionalnosti. Ne vidim kako bi se to moglo osporiti osim ako nešto skrivate. A ti se sakrij ako ti koristi.
U Čapljini i Stocu se itekako ide u prilog jednom narodu nauštrb drugoga jer to nećete pokazati jer nema teze o majorizaciji, nema teze “hrvatski narod pokoren, ugrožen”, posebno je simptomatično kada dolazi iz institucije koju vode HDZ-ovi kadrovi. Kao što kada govorite o stanju u Čapljini, oni kažu: “Nije to tako”. Pa kažete: “Pa recite mi onda kako je”, a oni vam odgovore: “Nije tako kako kažete” – kaže Šabanović i nastavlja:
– U Mostaru trenutno imamo priču o nacionalnoj ugroženosti hrvatskog naroda koju promovira HDZ, a koja nema veze sa zdravim razumom. No, to je sada otišlo do te mjere da ozbiljno remeti međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini. Gradonačelnik Mostara zadnjih mjesec dana postavlja koga hoće po volji HDZ-a i kaže: “To su profesionalci”. Kada HDZ postavlja Bošnjake, Srbe, ostale, oni su profesionalci. A nitko drugi ne smije negdje imenovati Hrvata, onda je to majorizacija. Imamo potpuno licemjerje HDZ-a.