Svečanom akademijom u Kulturnom centru Grada Trebinja sinoć je obilježeno 300 godina Osman-pašine džamije (1726.-2026.), jednog od najznačajnijih simbola islamske, kulturno-historijske baštine Bošnjaka u istočnoj Hercegovini.
Akademiji su, uz veliki broj Trebinjaca, prisustvovali predstavnici Srpske pravoslavne crkve i dužnosnici Grada Trebinja.
Ovaj jubilej predstavlja tri stoljeća vjere, kulture, identiteta i života koji su se isprepleli oko jednog od najznačajnijih simbola muslimana istočne Hercegovine.
Sa muftijom mostarskim dr. Salem-ef. Dedovića, svečanim govorima prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Trebinje hafiz Sadik-ef. Fazlagić i predsjednik Skupštine grada Trebinja Zdravko Butulija.
Govoreći o Osman-paši Resulbegoviću, hafiz Fazlagić je istakao da je njegov vakuf preživio teška iskušenja i ostao trajno dobro koje i danas služi ljudima.
Sa ceremonije
FOTO: Mina/Hasan Eminović
– Njegov vakuf nije samo građevina od kamena. To je trajni vakuf, trajno dobročinstvo i trajna poruka da ono što je sa iskrenom namjerom izgrađeno ostaje služiti ljudima i nakon što neimara više ne bude među nama – istaknuo je.
Osvrćući se na povijest džamije, podsjetio je da se svakom njenom obnovom obnavljala i zajednica koja ju je gradila i čuvala.
– Tri stotine godina Osman-pašine džamije govori nam da je moguće preživjeti iskušenja, sačuvati dostojanstvo i nastaviti zajednički život. Podsjeća nas da su ratovi i podjele prolazni, a da ostaju vrijednosti koje povezuju ljude – dobrota, poštovanje, dobrosusjedski odnosi i zajednička briga za nasljeđe koje smo dobili od predaka – kazao je.
Govoreći o značaju obilježavanja jubileja u okviru manifestacije „Trebinjsko kulturno ljeto“, on je izrazio zadovoljstvo saradnjom Medžlisa Islamske zajednice Trebinje i Grada Trebinja, ocijenivši da ona potvrđuje da kulturno i vjersko naslijeđe jednog naroda predstavlja bogatstvo cijele lokalne zajednice.
– Džamija Osman-paše Resulbegovića pripada islamskoj tradiciji, ali kao kulturno-historijski spomenik pripada i Trebinju, Hercegovini i Bosni i Hercegovini – kazao je Fazlagić.
Predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija kazao je kako ovaj jubilej predstavlja priliku da se potvrde vrijednosti međusobnog uvažavanja, dijaloga i zajedničke brige za kulturno-povijesnu baštinu.
– Grad Trebinje, kao i Bosna i Hercegovina, prostor je bogate duhovne i kulturne baštine u kojem se stoljećima susreću različite vjere, tradicije i narodi. To bogatstvo nosi i posebnu odgovornost – čuvati međusobno poštovanje i graditi povjerenje – kazao je.
Podsjetio je da društvo još uvijek nosi posljedice teških iskustava iz prošlosti, zbog čega je, kako je rekao, potrebno ustrajati na dijalogu i međusobnom razumijevanju.
– Nakon teških iskustava kroz koja je prošlo naše društvo, svi dobro znamo da nije lako pomiriti razlike niti zaliječiti rane koje je ostavila prošlost. Ali upravo zato trebamo još jače njegovati dijalog, razumijevanje i ono što nas povezuje – rekao je.
Govoreći o razvoju Trebinja, rekao je da je grad danas prepoznat kao centar kulture, otvorenosti i turizma, a da se njegova otvorenost ogleda upravo u spremnosti da se čuva i poštuje baština svih zajednica koje tu žive.
– Kroz tri stoljeća ovo velebno zdanje dijelilo je sudbinu grada i njegovih ljudi. Svjedok je vremena mira i napretka, ali i godina kušnji i patnje. Njegova obnova nije bila samo obnova kamenih zidova, već i obnova povjerenja, nade i vjere da vrijednosti koje nas spajaju uvijek mogu pobijediti ono što nas dijeli – rekao je Butulija.
Mostarski muftija Salem-ef. Dedović je rekao da obilježavanje 300. godišnjice Osman-pašine džamije predstavlja mnogo više od jubileja jednog vakufskog objekta, jer svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu života muslimanske zajednice u Trebinju. Naglasio je da je džamija puna tri stoljeća bila centar vjerskog, obrazovnog i kulturnog života, ali i jedan od najprepoznatljivijih simbola bošnjačke i muslimanske povijesne baštine u ovom gradu.
Govoreći o bogatoj prošlosti Trebinja, muftija je podsjetio na ulogu vakifa Osman-paše Resulbegovića u razvoju grada, ističući da je iza sebe ostavio niz značajnih vakufa među kojima su škola, medresa, sahat-kula, han i drugi objekti od javnog značaja. Ukazao je i na činjenicu da je islamska tradicija u Trebinju mnogo starija od Osman-pašine džamije, podsjetivši da povijesni izvori potvrđuju postojanje nekoliko džamija i škola u 16. i početkom 17. stoljeća.
Posebno je istakao intelektualnu i duhovnu baštinu Trebinja, ističući da je grad poznat po tradiciji hifza, učenosti i prepisivanju vrijednih rukopisa. Podsjetio je na doprinos trebinjskih kaligrafa i učenjaka, kao i na značaj rijetkih rukopisa sačuvanih iz tog perioda, te ukazao na potrebu daljnjeg istraživanja uloge trebinjskog muftije Abdullah-ef. Cvijetića u stvaranju prvog prijevoda Kur’ana na južnoslavenske jezike.
– Želim da čestitam svim Trebinjcima u zemlji i inostranstvu koji su u svakom pogledu ostali čvrsto vezani za svoj zavičaj, svoje korijene, te vjeru i kulturu koje im daju smisao postojanja i života dostojnog čovjeka. Neka Uzvišeni Bog svojom nagradom posebno obraduje plemenite vakife koji iza sebe ostavljaju trajna dobra djela koja nadilaze vremenske epohe i generacije – kazao je muftija mostarski.
Svih deset trebinjskih džamija koje su porušene u ratu odavno su obnovljene. Neke od njih su nakon svečanog otvorenja dodatno obnovljene, a kruna tog graditeljskog zamaha bilo je svečano otvorenje Hafizove džamije u Kotežu, sagrađene tokom 16. stoljeća, a obnovljene prošle godine. Danas Medžlis Islamske zajednice Trebinje ima jedanaest obnovljenih džamija.
Na svečanoj akademiji dodijeljene su zahvalnice zaslužnim pojedincima, a večer je izvođenjem ilahija upotpunio Armin Muzaferija.