I dok globalni FAO indeks cijena hrane bilježi blagi pad zbog nižih cijena žitarica i šećera, građani Federacije BiH suočeni su s rekordnim troškovima života i cijenama hrane koje su jednake onima u EU, a često i više.
Vladinom mjerom “zaključavanja” cijena za 100 artikala u marketima pokušava se ublažiti pritisak, ali gubitke trgovci nadoknađuju poskupljenjem druge robe, pa sindikalna potrošačka košarica iznosi više od 3.430 KM.
Udruge potrošača i sindikati upozoravaju da su cijene hrane u Bosni i Hercegovini previsoke u odnosu na niske plaće, zbog čega je potrebna hitna reakcija nadležnih ministarstava.
Globalni indeks cijena hrane zabilježio je blagi pad u lipnju jer su niže cijene žitarica, šećera i mliječnih proizvoda ublažile rast cijena biljnog ulja i mesa.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), referentni indeks cijena hrane u lipnju 2026. u prosjeku je iznosio 130,3 boda. To je 0,3 posto manje nego u svibnju, ali ipak 2,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.
FAO ističe da različita tržišta roba različito reagiraju na trenutne geopolitičke, valutne i klimatske okolnosti. U svjetlu rastuće globalne neizvjesnosti, transparentnost tržišta, pravovremene informacije i stabilni opskrbni lanci i dalje su ključni za sigurnost prehrambenih sustava.
I dok se čeka službeno lipanjsko izvješće Federalnog zavoda za statistiku, pogled na police i novčanike tržnica daje jasnu sliku stvarnosti na terenu.
Značajni ljetni mjesec donio je nastavak grčevite borbe s visokim troškovima života obilježene novim državnim mjerama s jedne strane i neumoljivim sezonskim poskupljenjima s druge strane.
Vladin štit od 100 predmeta
Kao izravan odgovor na inflatorne pritiske koji su obilježili proljeće, Vlada FBiH je početkom lipnja odlučila proširiti listu artikala sa “zaključanim” cijenama na ukupno 100 proizvoda.
Veliki trgovački lanci dužni su na svojim policama osigurati barem jedan proizvod iz ključnih kategorija s fiksnom nižom cijenom.
Taj gospodarski štit obuhvaćao je osnovne životne namirnice poput kruha, brašna (tip 400 i 500), suncokretovog ulja, šećera te svježe piletine i jaja M klase.
Na popisu su i mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, svježi sir), ali i sezonsko povrće i voće – uključujući krumpir, crveni luk, mrkvu, rajčicu, jabuke i banane.
Svi ovi artikli u trgovinama nose prepoznatljivu oznaku “Locked Price” i predstavljaju jedinu sigurnu zonu za kućne budžete.
Iz Ministarstva trgovine FBiH ističu za Faktor da nemaju informaciju koliko je građana dobilo ovu odluku Vlade FBiH o zaključavanju cijena za 100 artikala, te da smatraju da građani koriste ovu mogućnost.
Statistika u blagom padu, novčanici u minusu
Iako službeni podaci za lipanj stižu tek u drugoj polovici srpnja, uvod u ljeto ponudio je optimistične statističke postotke koje je, nažalost, teško osjetiti u praksi.
Prema posljednjim dostupnim podacima za svibanj, zabilježen je pad općih potrošačkih cijena od 1,0 posto na mjesečnoj razini, dok je na razini BiH hrana zabilježila minimalan godišnji rast od 0,60 posto.
No, neslužbeni podaci udruga potrošača i sindikata pokazuju drugu stranu medalje. Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u FBiH ostala je na rekordno visokoj razini od preko 3.430 KM.
Od ovog iznosa gotovo polovina (oko 1.600 KM) odlazi isključivo na hranu.
S prosječnom federalnom plaćom od oko 1.700 KM radnička obitelj jedva može pokriti polovicu osnovnih mjesečnih troškova.
Dok su cijene 100 artikala na tržnicama strogo kontrolirane, trgovci su gubitke djelomično nadoknadili poskupljenjem luksuznije robe, slatkiša i delikatesa iz uvoza.
Istodobno, slobodno formiranje cijena na gradskim tržnicama za domaće ljetne proizvode koji nisu na Vladinoj listi i dalje diktira visok tempo trošenja novca.
Skupo čak i za strance
Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Natura” Mostar, ističe za Faktor da je Ministarstvo trgovine FBiH učinilo što je moglo, ali da “zaključane cijene” ne znače ništa bez angažmana ostalih ministarstava u Vladi FBiH koja moraju raditi na svim poljima kako bi građani u Federaciji BiH mogli preživjeti.
– Znate li da su cijene hrane u BiH gotovo identične onima u EU, a plaće radnika u FBiH i RS duplo niže. Ovdje je hrana skupa čak i strancima, pritom ne mislim na restorane, nego na trgovine. Imao sam priliku razgovarati s turistima i većina je rekla da je hrana preskupa – naglašava Bago.
Dodaje da se 80 posto hrane u BiH uvozi, te da cijene više ne ovise o trgovcima, već o raznim uvozničkim lobijima, što opet ukazuje na problem neuključenosti drugih ministarstava.
Ističe da se alarm davno upalio jer četveročlanoj obitelji u Federaciji BiH treba prosječna plaća samo za hranu.
– Vrijeme je da se i druga ministarstva u Vladi probude i učine nešto konkretno kada je u pitanju život i financije građana u FBiH – zaključio je Bago.