I dok građani BiH treću godinu zaredom bruse svoje vještine preživljavanja i trče maratone od police do police u potrazi za jeftinijim kruhom i uljem, obećani “digitalni spas” iz Federalnog ministarstva trgovine još uvijek pluta u mutnim vodama “tehničkih poteškoća”.
Pompozno najavljivana aplikacija “Uporedi cijene”, koja je svoj svečani pečat u Narodnim novinama dobila u aprilu 2026. godine, pretvorila se u još jedan spomenik Bosni i Hercegovini. digitalna tromost.
Dok nas nadležni uvjeravaju da je prebacivanje cijena u bazu znanstvena fantastika jednaka slanju čovjeka na Mars, udruge potrošača otvoreno sumnjaju da iza softverskih kočnica zapravo stoji stari, provjereni recept: što je sustav kompliciraniji za građane, to je lakše sakriti korupciju i trgovačke marže.
A sve je počelo u jesen 2023. godine, u jeku globalne inflacije, koja je udarila i po novčanicima građana u Bosni i Hercegovini.
Dok su cijene osnovnih životnih namirnica na policama gotovo svakodnevno rasle, a građani satima obilazili trgovine u potrazi za jeftinijim uljem, šećerom ili kruhom, Federalno ministarstvo trgovine imalo je ideju: zašto tehnologiju ne staviti u službu zaštite potrošača?
Vizija je jasna, čeka se realizacija
Vizija je bila jasna – stvoriti jedinstvenu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju koja će građanima omogućiti da jednim klikom na telefonu vide gdje je u tom trenutku najisplativija kupnja.
Inspirirana sličnim uspješnim projektima iz regije, kao i mobilnom aplikacijom za praćenje cijena goriva “FMT FBiH oil info” koja uspješno radi već godinama, nova aplikacija pod nazivom “Uporedi cijene” osmišljena je kao ultimativni vodič kroz pametnu kupovinu.
Iako je službena Uputa o načinu i rokovima dostave podataka za prijavu objavljena u Službenim novinama FBiH 17. travnja 2026. godine, aplikacija „Usporedi cijene“ još uvijek nije u potpunosti realizirana i puštena u javnu upotrebu.
Glavni razlog kašnjenja leži u složenim tehničkim i administrativnim preprekama na terenu.
S jedne strane, veliki trgovački lanci (objekti veći od 401 m²) moraju proći zahtjevan proces prilagodbe svojih softverskih sustava kako bi omogućili dnevno, automatsko slanje cijena za više od 3000 artikala bez ručnog unosa.
Dok građani još čekaju obećani digitalni alat, Vlada FBiH je morala posegnuti za privremenim rješenjima, poput donošenja novih odluka o trenutnoj kontroli cijena za pojedine grupe proizvoda, kako bi zaštitila potrošače do konačnog završetka testne faze sustava.
Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH za Faktor ističu da je problem tehničke prirode i da više od 20 tisuća artikala nije jednostavno unijeti u sustav, ali da se na tome intenzivno radi.
Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Natura” Mostar, ističe za Faktor da ne zna što je s tom aplikacijom, jer nema nikakvih informacija otkako im je Ministarstvo to dostavilo.
– Svijet je odavno sve digitalizirao, a mi još uvijek kaskamo i čini se da naša vlast to namjerno usporava jer je korupciju lakše sakriti papirima i šalterima – ističe Bago.
Prilika za korupciju i bogaćenje
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da je ključna motivacija ista kao i kod “price lockinga” – stvaranje privida da se nešto radi protiv inflacije, a da nema efekta, ali nikako, na snižavanje cijena na nivo koji je opravdan realnim troškovima, a zlouporabe nitko ne sankcionira.
– Izrada aplikacije je prilika za korupciju i bogaćenje povezanih tvrtki ili pojedinaca, jer je najlakše kreirati fiktivno uvećanu cijenu softvera jer nema opipljivih materijalnih troškova.
Funkcionalnost i ažurnost podataka neće biti zadovoljavajuća, a i da bude, građanima će samo pokazati gdje je nešto najskuplje, a gdje malo preskupo, dok će sve cijene i dalje biti previsoke, a trgovci će i na nižima dodatno profitirati – ističe Gavran.
Dodaje da je odgoda prijave očekivana jer resorno ministarstvo već duže vrijeme zaglupljuje građane i daje lažna obećanja.
– Otkako je stupila na snagu katastrofalna odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom, Malta najavljuje izmjene zakona, licitira raznim modelima, a ništa se ne događa. Iznimku od primjene zakona daju jednoj općini – Orašju, a odbacuju sarajevsku i druge opcije koje imaju daleko više razloga za iznimku. Otvaranje takozvanih drogerija s visokim cijenama, koje se ni po čemu ne razlikuju od ostalih trgovina osim po dužem radnom vremenu, lošijem izboru robe i astronomskim cijenama… bitno je da se novac za aplikaciju uplati onome s kim se radi, a aplikacija koju građani čekaju građanima neće donijeti nikakvu korist – objašnjava Gavran.
Ističe i dodatni faktor, a to je potpuno ignoriranje potreba građana koji ne koriste aplikacije (prvenstveno starije osobe i umirovljenici s najnižim primanjima), a manja naseljena mjesta u kojima nema konkurencije već su osuđena na jednu ili dvije trgovine, pa im nije bitno što cijena može biti niža 50 kilometara dalje.