Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (IMCM) ponovno je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu bivšeg zapovjednika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici.
Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci je navela kako smatra da njegov zahtjev treba odbiti, iako ispunjava uvjete da bude razmatran za prijevremeno puštanje na slobodu.
– Iznimna težina kaznenog djela za koje je osuđen snažno govori protiv odobrenja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stupanj rehabilitacije koji bi bio razmjeran težini njegovog kriminalnog ponašanja – ustvrdio je Gatti Santana.
No, ukazala je na nekoliko važnih pokazatelja njegova napretka prema dostizanju rehabilitacijskih standarda, među kojima je i činjenica da je javno podržao donošenje rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se uspostavlja Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., unatoč službenom stavu Srbije o toj rezoluciji.
Gatti Santana također je ukazao na činjenicu da je Krstić ostao pri priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen i nakon velike medijske pozornosti koju je izazvala njegova izjava iz 2024. godine.
– Potaknuo bih Krstića da nastavi razmišljati o događajima koji su doveli do njegove osude, o svojim radnjama i propustima, kao i o utjecaju njegova ponašanja na počinjenje zločina, te da temeljito razmotri postoje li informacije koje bi mogao pružiti a koje bi mogle pomoći nacionalnom kaznenom postupku ili identifikaciji lokacija na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba – rekao je Gatti Santana.
Krstić je ranije uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem prihvaća odgovornost, što je i prijavio Detektor.
Krstić je u pismu pohvalio donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, te naveo da podržava tu Rezoluciju.
– Prihvaćam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje je utvrđeno da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, da sam pomagao i podržavao genocid znajući da su neki pripadnici Glavnog stožera imali namjeru počiniti genocid – naveo je Krstić u pismu.
Krstić je tada napisao da je pomagao i podržavao zločin protiv čovječnosti sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu prisilnog uklanjanja bošnjačkih civila iz Potočara, da je sudjelovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom preseljenju žena, djece i staraca iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili bili izloženi ubojstvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.
Naveo je da mu je poznato da Glavni štab VRS-a nije imao dovoljno snaga da izvrši strijeljanja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.
– Volio bih još jednom u životu biti u Potočarima, pokloniti se žrtvama i zamoliti za oprost – napisao je Krstić, pojašnjavajući da bi to učinio ako porodice žrtava dozvole.
Mehanizam je više puta odbio njegove zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu.
Sud BiH potvrdio je početkom ove godine optužnicu koja Krstića tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca.