Hercegovačkog meda nema dovoljno zbog malih prinosa i nedostatka pčelara, a tržište je preplavljeno patvorenim medom, upozoravaju stručnjaci.
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali zbog sve manjih prinosa i sve manjeg broja pčelara, nema ga dovoljno na tržištu. Dok meda iz drugih dijelova BiH, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda kronično nedostaje, kazao je za Fenu Boras Kvesić, predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Dodao je kako je jedan od najvećih problema patvoreni med kojeg se, prema njegovim riječima, na tržištu prodaje četiri do pet puta više od pravog meda.
– Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, štitite i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda – smatra Kvesić.
Ističe da se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu, te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže da je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorenog meda znatno uznapredovala.
– Moja preporuka je da građani kupuju med od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako se mogu uvjeriti u kvalitetu proizvoda – kaže Kvesić.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona trenutno ima između 35 i 40 tisuća registriranih košnica pčela, po čemu je ovaj kanton jedan od vodećih u Federaciji BiH.
Međutim, posljednjih godina broj pčelara je u padu, najviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za pčelarstvo.
Dodatne probleme pčelarima stvaraju klimatske promjene.
– Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio izvrstan rezultat, a danas je to sve teže postići – upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobiva zdravstveno-turističku dimenziju razvojem apiterapije. Jedan takav primjer je u Šujici, gdje postoji api komora u kojoj posjetitelji mogu udisati zrak iz košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže da je cilj pomoći osobama s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Prema njegovim riječima, interes za ovaj oblik terapije je veliki.
– Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće škoditi, ali može pomoći – naglašava Fišić.