Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavlja Bosnu i Hercegovinu na summitu Europska unija – Zapadni Balkan koji se održava u sjedištu Europskog vijeća u Bruxellesu.
Tijekom plenarnog sastanka i radne večere teme razgovora su produbljivanje suradnje, gospodarski i investicijski plan, Zelena i digitalna agenda, zajednička vanjska i sigurnosna politika, borba protiv hibridnih prijetnji i pitanja migracija.
Komšić je ovom prilikom izrazio razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na zapadni Balkan.
– Svjedoci smo žalosnog neuspjeha Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoji prijedloge zakona o sudovima, zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, te odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača, kojeg, na kraju, mora imenovati Predsjedništvo BiH. Kako uopće komentirati neostvarivanje ovih elementarnih zahtjeva, kada se od BiH očekuju daljnji napori da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine – rekao je Komšić.
Mora se poboljšati integritet izbornog procesa
Osvrnuo se na nekoliko točaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini o kojima će se raspravljati sutra, “prvenstveno 'neupitnu predanost EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje'; nadalje, kako BiH mora 'osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava'. prava', posebno istaknuvši da se 'ne smije poduzeti niti jedan korak koji bi zakomplicirao provedbu tih presuda ili produbio podjele'”, te se u potpunosti složio da se “integritet izbornog procesa mora unaprijediti prije održavanja Općih izbora 2026. godine”.
– Doista, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojustom. Također, sporazum s Frontexom već je u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspoređivanje Frontexovog osoblja.
Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli izmijenjeni su kako bi se ispunili potrebni uvjeti. Konačno, Reformska agenda je usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila implementacija Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.
No, potrebno je još imenovati koordinatora za provedbu ovog programa, kao i IPA koordinatora, te izraditi Nacionalni plan za preuzimanje pravne stečevine EU. Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako se navodi u nacrtu zaključaka Europskog vijeća, “dinamika reformi još uvijek je u zastoju”. To će se odraziti na daljnju provedbu Plana rasta, Zelene i digitalne agende. Očekujem da će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmet stalnih političkih borbi temeljenih na etničkoj raspodjeli moći – rekao je Komšić.
Čak je i diverzifikacija opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, dodao je, “podložna političkom uvjetovanju vladajućeg HDZ-a BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na područjima kojima bi trebala proći Južna plinska interkonekcija”.
– Ovaj južni plinovod trebao bi povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj. Ova činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini da usvoje Izborni zakon koji produbljuje etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava. Sada imamo novi element – jasno izražen interes Sjedinjenih Država za razvoj, izgradnju, održavanje i upravljanje tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.
Uvođenje digitalnog signala bilo je u zastoju cijelo desetljeće, sve do sredine ove godine kada je postupno počelo. No, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u, koji grca u dugovima zbog entitetskih opstrukcija u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radiotelevizijskog servisa BiH – kazao je Komšić.
Demokracija kao odgovor
Kako izaći iz ovih problema i kako pravilno pristupiti izazovima? Komšić smatra – kroz demokraciju.
– Koliko sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom “Europski demokratski štit”, predlažući niz konkretnih mjera usmjerenih na jačanje, zaštitu i promicanje snažnih i otpornih demokracija diljem EU-a. Smatram da zemlje kandidati za članstvo u EU trebaju na neki način u tome sudjelovati. Smatram da je jedan od temeljnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije.
Prije tri desetljeća, Daytonski mirovni sporazum stvorio je Ustav u kojem je demokracija bila izopačena etničkom podjelom moći odlučivanja. Ideja o zaustavljanju rata etničkom ravnotežom rezultirala je funkcionalnom neravnotežom u miru. Upravo zbog toga dva nacionalna ministra mogu nadglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na putu ka EU.
Nadalje, glasovanje u Parlamentarnoj skupštini zahtijeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ako se radi o krhkim koalicijama. U Predsjedništvu BiH moramo imati apsolutno jednoglasje po pitanju Oružanih snaga i pitanja obrane, a samo jedan uvjetni veto može zaustaviti vanjskopolitičke odluke – pojasnio je.
Zbog toga je, dodao je Komšić, tako teško ostvarivo pridruživanje stajalištima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.
– Pogotovo u ovako složenim geopolitičkim okolnostima. Kada bi se primjenjivali principi pune demokracije, sve navedene odluke na EU putu BiH mogle bi se donositi bez veta i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU.
Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći onemogućuje istinsku proeuropsku političku većinu u donošenju odluka. Istovremeno, etnički Bošnjaci, koji najviše podržavaju put u EU, lažno se optužuju da su “radikalni islamisti”, što oni nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je delegitimizirati njihov “europski” potencijal i spriječiti korištenje pune demokracije.
Radikalno desne, antieuropske stranke iz EU, regije i njihovi sateliti u BiH snažno podupiru ovaj narativ s krajnjim ciljem da se BiH zaustavi na europskom putu, a moja država nestane s političke karte Europe. Njihov plan je blokirati sve institucije BiH i onemogućiti donošenje odluka, onemogućiti održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem financiranja izbora. Oni iniciraju sukobe i promiču narativ o BiH kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad BiH – naglasio je u svom obraćanju.
San o europskoj BiH će pobijediti
Treba biti jasno da te antieuropske snage u tome neće uspjeti, ali ta nastojanja mogu ozbiljno narušiti naš put u EU, naglasio je Komšić.
– Neće uspjeti jer je većina građana BiH protiv takvog scenarija, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70 posto građana BiH za integraciju u EU. To je zato što demokracija i san o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine moraju i hoće prevladati. San o demokraciji u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znači isto – kazao je predsjedavajući Komšić, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.