Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović kazao je u četvrtak u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda da je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine “trijumf istine i korak ka pravdi”, istaknuvši važnost očuvanja kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida.
Earle Courtenay Rattray, šef kabineta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, podsjetio je na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, koje je danas održano u Generalnoj skupštini UN-a, da je genocid u Srebrenici najgori zločin na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Dodao je da je nakon Srebrenice svijet još jednom rekao “nikad više”, ali i dalje svjedočimo jačanju govora mržnje, poticanju diskriminacije, ekstremizma i podjela, te veličanju ratnih zločinaca.
– Ne smijemo okretati glavu od tih znakova upozorenja i moramo reagirati što prije jer je prevencija naša zajednička dužnost i najsigurnija zaštita – istaknuo je Rattray.
Bećirović je istaknuo da su najviši sudovi UN-a, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, pravomoćnim presudama potvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.
– Genocid nije statistika, to su prekinuti ljudski životi, ljudi s imenima, obiteljima i snovima – kazao je Bećirović, podsjetivši na patnju djece i patnju majki koje nikada nisu upoznale svoje najmilije.
Naglasio je da države koje se suočavaju s vlastitom prošlošću pokazuju odgovornost prema budućnosti, a negiranje sudski utvrđenih činjenica dovodi do nestabilnosti i produbljivanja mržnje.
Bećirović je upozorio da je negiranje genocida “anticivilizacijski čin” i pozvao na zaštitu integriteta međunarodnog prava i autoriteta međunarodnih institucija.
Govoreći o značaju obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, istaknuo je da ovaj datum ima i preventivnu dimenziju, istaknuvši da prevencija genocida počinje kroz obrazovanje, kulturu sjećanja i borbu protiv govora mržnje i diskriminacije.
– Bez istine nema povjerenja, a bez pravde nema pomirenja – kazao je Bećirović.
Kazao je da nisu pobijedile ideologije koje su dovele do genocida, istaknuvši ulogu Majki Srebrenice i međunarodnih sudova u očuvanju istine i pravde.
Na kraju obraćanja istaknuo je kako sjećanje na Srebrenicu nije samo dug prema žrtvama, već i odgovornost prema budućim generacijama koje moraju učiti činjenice utemeljene na dokazima i sudskim presudama.
Predsjednica Generalne skupštine UN-a Annalena Baerbock izjavila je da poštivanje obećanja “nikad više” podrazumijeva suočavanje sa zabrinjavajućim pojavama prije nego što prerastu u zločine, jer genocid, kakvom smo, nažalost, svjedočili prije više od 30 godina u Srebrenici, Ruandi i na mnogim drugim mjestima, ne počinje masovnim grobnicama, već mržnjom i podjelama na “mi i oni”.
– Zato danas moramo osigurati da “nikad više” ne bude samo fraza koju ponavljamo već obećanje kojeg se držimo – da ćemo pamtiti, osigurati pravdu i dostojanstvo za sve te reagirati na zabrinjavajuće pojave – zaključio je Baerbock.
Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i posebni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani rekao je da će 11. srpnja 1995. zauvijek ostati urezan u kolektivnom sjećanju međunarodne zajednice, Ujedinjenih naroda i moderne povijesti našeg svijeta.
Dodao je kako se danas prisjećamo i odajemo počast više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijenih tog strašnog dana i narednih dana, kao i strahu od žena i djevojaka koje su u tom razdoblju prisilno raseljene i mučene.
Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.
Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.
Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Između ostalih, na doživotni zatvor osuđeni su ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.