Konferencija pod nazivom „Od memorijalizacije do učionice: nastava o genocidu u Srebrenici“, posvećena unapređenju obrazovanja o genocidu u Srebrenici i jačanju kulture sjećanja, održana je danas u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Konferencija je okupila profesore, istraživače i stručnjake iz oblasti obrazovanja koji su razgovarali o načinima proučavanja genocida u Srebrenici i njegovom uključivanju u obrazovne procese.
Povjesničar i aktivist iz Beograda Dragan Popović istaknuo je kako je izuzetno važno da se o genocidu u Srebrenici govori ne samo na Balkanu, nego u cijelom svijetu.
– Potrebno je kontinuirano provoditi edukaciju temeljenu na istraživanjima, dokazima i utvrđenim činjenicama. Srebrenica je prekretnica u modernoj povijesti i lekcije iz nje važne su za cijelo čovječanstvo. Iz toga moramo naučiti kako prepoznati genocid, kako spriječiti njegovo ponavljanje i graditi društvo utemeljeno na moralnim vrijednostima.
Nažalost, nije lako o tome govoriti kada nema institucionalne i političke podrške. Po mom mišljenju, u Srbiji se godinama gradi narativ prema kojem bi priznanje genocida značilo optuživanje cijelog naroda, što nije točno. Genocid je zločin za koji su odgovorni pojedinci, a ne narodi – rekao je Popović.
Konferencija u Potočarima
FOTO: Sušilo za kosu
Zato je danas, kako je istaknuo, najvažnije sačuvati činjenice, dokumente i znanja. Vlasti se mijenjaju, ali istina mora ostati dostupna budućim generacijama koje će postavljati pitanja što se dogodilo i kako se takav zločin mogao dogoditi.
– Borba protiv negiranja i relativizacije genocida je izuzetno teška bez podrške institucija i medija. Ipak, vjerujem da će buduće generacije, uz pomoć povjesničara i znanstveno utemeljenih činjenica, nastaviti graditi kulturu sjećanja i prihvaćanja istine – rekao je Popović.
Jedan od sudionika konferencije, prof. dr.sc. Sead Selimović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli ističe da je povijest genocida jedno od najvažnijih pitanja suvremene povijesti.
– Ne uči se za prošlost, nego za sadašnjost i budućnost. Mladi ljudi moraju znati što se dogodilo kako bi na temelju tih spoznaja gradili odgovornije društvo. Istraživanje genocida zahtijeva ozbiljan znanstveni pristup i oslanjanje na primarne povijesne izvore – arhivsku građu, presude međunarodnih i domaćih sudova, kao i svjedočanstva preživjelih. Ti izvori omogućuju sagledavanje događaja na temelju činjenica, a ne političkih narativa – kaže Selimović.
Ukazuje da je važan dio istraživanja i obrazovanja kultura sjećanja. Učenici i studenti bi uz stručno vodstvo trebali obići mjesta stradanja kako bi shvatili razmjere počinjenih zločina i važnost sjećanja na njih. Veliku odgovornost u tom procesu imaju sveučilišta.
Selimović dodaje da je prije deset godina na Sveučilištu u Tuzli uveden predmet Povijest genocida kroz koji studenti izučavaju primarne izvore i stiču znanstveno utemeljena saznanja o pripremi i izvršenju genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda Srebrenica.
Panelist konferencije i kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Azir Osmanović smatra da se o genocidu trebalo početi govoriti u školama odmah nakon što je sud utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid.
– Dodatnu važnost obrazovanju dalo je usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda koja poseban fokus stavlja na obrazovanje. U tom pravcu Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednje dvije godine intenzivno organizira edukativne programe, kako u Bosni i Hercegovini tako iu inozemstvu – kazao je Osmanović.
Kaže da je važno da se o genocidu u Srebrenici govori ne samo u Bosni i Hercegovini nego u cijelom svijetu.
– Memorijalni centar nastavlja razvijati obrazovne programe, a ove godine po treći put organizira Međunarodnu ljetnu školu proučavanja genocida, s ciljem očuvanja činjenica, kulture sjećanja i odgoja novih generacija – kazao je Osmanović.