Elektroprivreda BiH je u velikim problemima, ali ti problemi traju godinama. Za poznavatelje sustava to je sasvim razumljivo. Za sve one koji nisu upućeni u ovu tematiku, želim podijeliti nekoliko važnih informacija kako bi u potpunosti razumjeli rudarsko-energetski sektor u Federaciji BiH – naglasio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Lakić se oglasio na društvenoj mreži pojasnivši da je Elektroprivreda BiH u koncernu sa sedam rudnika: Breza, Bila, Kakanj, Đurđevik, Kreka, Zenica i Gračanica. To znači da je rad ovih rudnika izravno povezan s radom Elektroprivrede BiH i da su izravno ovisni jedni o drugima. Rudnik Banovići nije u sastavu Koncerna, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla dio Elektroprivrede BiH. Elektroprivreda plaća ugalj koji proizvedu rudnici, a taj ugalj ide u termoelektrane Kakanj i Tuzla.
Navodi da je sustav plaćanja sljedeći: rudnici ispostavljaju Elektroprivredi avansni račun za planiranu količinu ugljena, a Elektroprivreda plaća račun u cijelosti. Iz tih sredstava rudnici isplaćuju plaće zaposlenicima i obveze prema dobavljačima. Nažalost, malo je rudnika koji osim isplate plaća mogu uplaćivati doprinose za mirovinsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.
– Ovakva praksa traje već gotovo 30 godina. Loša praksa, naravno, zbog koje je dug svih rudnika, samo po osnovu doprinosa, narastao na više od milijardu KM. Često se događa da rudnici ne isporuče količinu ugljena naznačenu na avansnoj fakturi, no bez obzira na to ista praksa se nastavlja i sljedeći mjesec. Pojednostavljeno rečeno, Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu ugljena, ali vrlo često tu količinu ne dobije. To dalje znači da termoelektrane ne dobivaju planirane količine ugljena i da nemaju dovoljno goriva za potrebnu proizvodnju električne energije – napisao je Lakić.
Naglašava da, s obzirom na to da je Elektroprivreda BiH određena kao javni opskrbljivač, mora osigurati električnu energiju potrošačima, odnosno građanima i privredi. Ako termoelektrane ne proizvode dovoljno električne energije, Elektroprivreda je mora kupovati na tržištu.
Cijene za takve otkupe veće su od proizvodnih cijena energije u Elektroprivredi BiH. Tako Elektroprivreda BiH, s jedne strane, plaća puni iznos za ugljen koji ne dobije u cijelosti, a s druge strane dodatno plaća otkup električne energije koju mora isporučiti građanima i privredi.
– I to se događa godinama. Ovaj fenomen detektirala je i prethodna vlast, koja je u svojim dokumentima najavljivala dolazak vrlo teškog razdoblja za Elektroprivredu. Dakle, nije to ništa novo, ali je svakako izrazito problematično.
Ono što boli je činjenica da prethodnici, iako su sve vidjeli, nisu poduzeli konkretne mjere. Prije svega mislim na ulaganja u rudnike i nabavu opreme potrebne za povećanje proizvodnje ugljena. I ne samo da nisu ulagali, nego su, naprotiv, uveli privatne tvrtke da vade ugljen u našim rudnicima, jer je to, naravno, bilo najlakše.
I tu se postavlja suštinsko pitanje: da li je formiranje koncerna rađeno u interesu energetike Federacije BiH i da li se ozbiljno i strateški razmišljalo o tome kakve će posljedice ovaj model imati u budućnosti? – vikao je Lakić.
Smatra da je današnji energetski sustav talac velike zablude o formiranju koncerna koja je nastala 2009. godine. A da nam svima bude jasno, kaže Lakić, to se ne može promijeniti preko noći.
– Energetika ne može biti dnevnopolitička tema. To je pitanje sigurnosti, suvereniteta i integriteta jedne države – kaže.
Lakić navodi da je energetika Federacije BiH godinama funkcionirala bez izrađene i usvojene strategije razvoja energetike.
– Nažalost, bili smo prepušteni ad hoc rješenjima za pitanja koja nam znače život i koja, ovisno o tome kako se prema njima odnosimo, pokazuju stupanj našeg državničkog umijeća. Izdali smo sustav, izdali smo državu. Ono što želim posebno istaknuti je naš pristup energetskom i rudarskom sektoru. Odlučili smo se za najteži, ali jedini ispravan put – jedni u druge i u vlastite džepove. Razvijte svoj sustav jer o njemu ovisite. Pođite od svojih interesa i potreba i budite ustrajni u njihovom ostvarenju – ističe.
Lakić navodi da su upravu tvrtke promijenili jer su prethodnici iz godine u godinu smanjivali razinu proizvodnje ugljena. Promjenom menadžmenta dobili smo proaktivniji pristup i povećanje proizvodnje u vrlo kratkom roku. Bilo je to davne 2023. godine.
– Naravno, možda u početku i nije bilo teško, ali naši prethodnici su rudnike ostavili u katastrofalnom stanju i na vrlo niskoj razini proizvodnje. Ali nismo prihvatili situaciju kakva jest. Nismo se pomirili s onim što smo zatekli, ali smo krenuli putem oporavka rudarskog sektora – naglašava Lakić.
Elektroprivreda BiH je, dodao je, samo ove godine dokapitalizacijom za nabavku opreme u rudnike Kakanj i Kreka uložila oko 20 milijuna KM. Vlada Federacije BiH je ove godine Rudniku Banovića osigurala 15 milijuna KM za nabavku opreme koja će povećati proizvodnju uglja.
Naglašava da se nakon godina nebrige konačno ponovno ulažu ozbiljni novci u naše rudnike – ne da bi se održalo postojeće stanje, već da bi se povećala proizvodnja i stabilizirao cijeli energetski sustav Federacije BiH.
Najavljuje da je spremno dodatnih 160 milijuna KM kroz projekt pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Projekt uključuje rudnike Kreka i Banovići, zatvaranje rudnika Zenica, pretvaranje rudničkih površina u obnovljive izvore energije i umirovljenje rudara.
– I da, donijeli smo odluku o zatvaranju Rudnika Zenica. Tu smo odluku donijeli svi zajedno: Sindikat Rudnika Zenica, Uprava Rudnika Zenica, Uprava Elektroprivrede BiH, Sindikat rudara Federacije BiH, Ministarstvo i Vlada Federacije BiH. Kada smo se pogledali u oči i kada je svatko otvoreno rekao što misli, odluka je bila jedinstvena. Bilo je vrlo emotivno na tom susretu. Bilo je suza, potpuno opravdanih. Puno je rudarskog znoja proliveno u tom rudniku. U njemu su svoj radni vijek ostavile generacije ljudi. Ali morali smo se suočiti s realnošću i donijeti odluku da se ono što više nema perspektivu mora zatvoriti na odgovoran i dostojanstven način – navodi.
Lakić smatra da je zbog javnosti potrebno navesti činjenicu da je u dokumentu o formiranju Koncerna 2009. godine pisalo o zatvaranju Rudnika Zenica, ali da se njegovoj realizaciji nikada nije ozbiljno pristupilo. Pita se zašto se o tome šutjelo.
Ističe da su, kako bi povećali proizvodnju uglja, pripremili i transfer opreme iz Rudnika Zenica u Rudnik Kreka. S ovom opremom Kreka bi mogla povećati proizvodnju za dodatnih 200.000 tona. Želja je opet podići proizvodnju i opet početi obarati rekorde.
Ujedno, Lakić naglašava da su krenuli u proces izrade Energetske strategije Federacije BiH kako bi konačno dobili dokument koji će našu energetiku voditi u budućnost.
Strategija, dodaje, ima za cilj osigurati najpovoljniji energetski miks, iskoristiti sve potencijale koji nam stoje na raspolaganju te zadovoljiti potrebe naših građana i gospodarstva za sigurnom, dostupnom i pouzdanom energijom.
– Želimo se uhvatiti u koštac s vjerojatno najvećim problemom rudarskog sektora – želimo sanirati dugove rudnika za doprinose koji su se gomilali 30 godina i premašili milijardu KM. Sramotno! Toliki dug ćemo početi vraćati prodajom neperspektivne rudničke imovine i na taj način osigurati povezivanje rudarskog staža. Za to su nam potrebne izmjene i dopune Zakona o financijskoj konsolidaciji koje će se narednih dana naći na sjednici Vlade FBiH, a nakon toga iu Parlamentu FBiH – ustvrdio je ministar.
Rudnik Kreka već je značajno povećao proizvodnju. Rudnici Đurđevik i Kakanj također povećavaju proizvodnju. Rudnik Banovići postaje sve stabilniji i sve jači jamac stabilnosti energetskog sustava Federacije Bosne i Hercegovine.
– Naravno, bez menadžmenta ovih Rudnika i Elektroprivrede BiH, ogromne pomoći sindikata rudnika i angažmana krovnog federalnog sindikata rudara, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Zato im dugujemo veliko hvala. Mnogi ih sada kritiziraju samo zato što uvode red i što sve što nije u interesu energetike više ne može biti ni blizu ovog sustava. Vjerojatno smo pomješali mnoge račune – napisao je Lakić.
No, Lakić kaže da moraju biti potpuno iskreni prema sebi i prema javnosti – još smo daleko od stabilne situacije.
– Potrebno je napraviti dodatni iskorak, a to je, prije svega, još više povećati proizvodnju ugljena i osigurati da se rudarima, uz plaće, redovito isplaćuju i svi pripadajući doprinosi, kao što neki rudnici već sada rade. I ovo je najteži, ali jedini ispravan način. Još uvijek nismo zadovoljni postignutim, ali svakako idemo u oporavak rudarskog sektora. Nećemo tu stati! – zaključio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.