Narodna skupština RS-a usvojila je izmjene Kaznenog zakona kojima se ukida automatska zamjena kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom i propisuje da će sud odlučivati o zamjeni u svakom slučaju posebno, te se uvodi mogućnost zamjene za javnu službu, kako bi se izbjeglo da samo imućniji mogu otkupiti kaznu.
Zagovornici Narodne skupštine RS godine usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS po hitnom postupku, kojim se propisuje način zamjene kazne zatvora novčanom kaznom. Ovaj prijedlog uslijedio je nakon što je Ustavni sud RS-a donio odluku kojom je onemogućena zamjena kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom, jer bi osuđeni bili u neravnopravnom položaju, odnosno to bi mogli priuštiti samo imućniji.
Ustavni sud RS utvrdio je da važeći član Kaznenog zakona, koji je propisao da se kazna zatvora do jedne godine na zahtjev osuđenog na automatsku kaznu zamijeni novčanom kaznom, nije u skladu s entitetskim ustavom i ne ostavlja mogućnost sudu da, ovisno o konkretnim okolnostima i činjenicama slučaja, po slobodnom sudačkom uvjerenju postupajućeg suca odluči hoće li takav zahtjev usvojiti ili ne.
Sud će odlučiti pojedinačno
Ministar pravde RS-a Goran Selak kazao je u obraćanju zastupnicima da bi se novim prijedlogom zatvorska kazna mogla zamijeniti novčanom kaznom ili radom za opće dobro, ali samo ako to odobri sud.
– Sud će odlučiti pojedinačno, cijenit će se osobnost osuđenog, njegovo ponašanje nakon osude, njegov odnos prema kaznenom djelu i žrtvi te njegova spremnost da naknadi štetu – rekao je Selak.
Napomenuo je i da će se na ovaj način ojačati načelo jednakosti i da građani koji nemaju novca neće biti u nepovoljnom položaju jer će imati priliku raditi u javnom interesu, te da je već potpisan ugovor s velikim brojem mjesnih zajednica.
– Zamjena kazne nije dopuštena za najteža kaznena djela. To su djela protiv djece, djela protiv seksualnog nasilja, djela protiv trgovine ljudima, djela terorizma, djela protiv ustavnog poretka. Također, ovdje smo predvidjeli da zamjena kazne nije moguća za povratnike – naglasio je Selak.
Zastupnik oporbenog SDS-a Dragomir Vasić izrazio je žaljenje što ustavni sudovi na različitim razinama proglašavaju neustavnim mnoge zakone koje donosi Narodna skupština RS-a.
– I ja sam na sjednici Zakonodavnog odbora tvrdio da će to pasti pred Ustavnim sudom. Govorio sam o tome i u raspravi. Nažalost, bilo je uzalud. Drugi primjer je Zakon o financiranju političkih organizacija koji je također blokiran na Ustavnom sudu – rekao je Vasić.
Prema njegovim riječima, to što vladajući imaju većinu u povjerenstvima, odborima i u samom sastavu Skupštine, ne znači da su u pravu ako glasuju po političkim direktivama, iako se zna da će to biti oboreno na Ustavnom sudu.
– Činjenica je da je, čim su sudovi čuli za ovu odluku Ustavnog suda, jedan dio obustavio primjenu prethodnog zakona, a drugi ga je nastavio primjenjivati i tako je stvorena pravna nesigurnost – dodao je Vasić, napominjući da će se vjerojatno morati mijenjati i Zakon o kaznenom postupku.
U raspravi se zastupnicima obratio i premijer Savo Minić, koji je rekao da u pravosuđu postoji inferioran odnos prema kaznenim predmetima te da se ovim izmjenama daje diskrecijsko pravo sudovima da udovolje ili ne udovolje određenim zahtjevima.
– Uvijek ćemo doći u situaciju da će netko upasti u neku varijantu da će netko reći da ne može poštovati jer se ne radi o nekim djelima. Po meni bi bilo bolje da se decidirano kaže da su kaznena djela protiv državnog uređenja, života i tijela i skupine kaznenih djela koja se a priori ne mogu zamijeniti novčanom kaznom i ova druga koja imaju alternativnu mogućnost zamjene novčanom kaznom – kaže Minić.
Različita primjena zakona
Naveo je mogućnost različite primjene zakona zbog mjesne nadležnosti suda, odnosno da građanima RS-a sudi sud iz Federacije i obrnuto.
– Tu pravednost ne možemo ispraviti. Na jedinstvenom teritoriju BiH možemo imati različitu primjenu zakona – dodao je Minić.
Kaže i da je potrebno utvrditi broj osuđenika koji spadaju u kategoriju onih kojima se kazna zatvora može zamijeniti novčanim ili društveno korisnim radom, kao i da je potrebno razgovarati o svrsishodnosti odluke o zamjeni kazne zatvora do jedne godine.
– Da vidimo hoćemo li ići s amandmanom, ali prvo da vidimo koliko ima osuđenika koji imaju mogućnost izmjene kazne zatvora do jedne godine – rekao je Minić.
Šef Kluba zastupnika PDP-a Igor Crnadak kao problem u pravosuđu vidi izricanje kazni ispod zakonskog minimuma.
– Recimo, za to djelo je predviđena kazna od dvije do osam godina, sudac ga osudi na godinu dana i na kraju uopće ne ide u zatvor. Ljudi, ovo nije normalno. Također treba pratiti kako se utvrđuje i provodi kaznena politika. Mogu vam ispričati slučaj kada je čovjek prebrzo vozeći prešao u drugu traku i izazvao smrtonosnu nesreću. Osuđen je na godinu dana i nije išao u zatvor – kaže Crnadak.
Pozvao je ministra pravosuđa da na kraju mandata dostavi podatke o tome koliko je osoba s osudama od godinu dana ili manje otišlo u zatvor, piše. Detektor.