Osma je godina kako nije revidirana Lista lijekova Federalnog fonda solidarnosti.
Kako stvari stoje, nitko sa sigurnošću ne zna kada će novije terapije biti dostupne pacijentima u Federaciji BiH.
Dok se nadležnima ne žuri, oni koji se bore s opakim bolestima, poput onkoloških pacijenata, osuđeni su na čekanje i “liječenje” zastarjelim, au mnogim slučajevima i davno iskorištenim lijekovima koje su zdravstvene ustanove u zemljama Europske unije odavno izbacile iz svojih protokola.
Zdravstvo u Federaciji BiH suočava se s problemima, o čemu je danas bilo riječi i na edukativnoj radionici za novinare koju je organizirala Udruga oboljelih i liječenih od raka dojke “Renesansa”.
U sklopu radionice posebno je bilo riječi o listi lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana od 2019. godine.
Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji rada spomenutog ministarstva.
O tome što se događa s Listom lijekova i kada bi ona mogla biti dostupna pacijentima, danas je u sklopu edukativne radionice govorila Anamarija Magazinović, pomoćnica federalnog ministra zdravstva za financije.
– U odnosu na ono čime raspolažemo napravili smo fiskalnu procjenu. Proširenje indikacija za pojedine lijekove predstavlja dodatno fiskalno opterećenje. Izračunali smo učinak i vidjeli da nam nedostaje blizu 100 miliona KM – rekao je Magazinović.
Dodala je da je Federalno ministarstvo zdravstva dužno, prema Poslovniku o radu Vlade FBiH, pribaviti mišljenje na prijedlog liste lijekova od ministarstava financija i pravde te Ureda za zakonodavstvo.
– Ministarstvo financija nas je tražilo da im dostavimo podatke kako ćemo osigurati novac za Listu lijekova. Od ukupnog iznosa koji se uplati za zdravstveno osiguranje 89 posto ide kantonima, a 10 posto ide u Fond solidarnosti iz kojeg se financiraju skupi lijekovi. Napravljene su procjene, ako bi se stopa Fonda solidarnosti povećala sa 10 na 11 – što bi to značilo za kantone? U tom slučaju morali bismo imati suglasnost kantona gdje ti daju ili ne daju suglasnost, jer će neki institut nekome biti “kratak” za novac. Sada se sve vrti oko toga, za što nažalost treba i politički dogovor. Takva odluka je otišla u Vladu FBiH i tamo je već tri mjeseca – pojašnjava Magazinović.
Kaže da Federalno ministarstvo zdravstva improvizira jer nemaju podatke, registre pacijenata, ljude koji se bave zdravstvenom ekonomijom i farmakoekonomijom i koji rade neovisne analize.
– Nemamo nikoga tko bi se bavio uvođenjem novih terapija, je li to opravdano i na koji način. Sve su to alati koji se koriste u nekim razvijenim društvima. Nažalost, nemamo ljudi koji se time bave, niti obrazovnih institucija koje bi ih mogle educirati. Nemamo viziju šta želimo i želimo – dodaje Magazinović.
Naglasila je i problem neusklađenih procesa poput procesa planiranja proračuna i lista lijekova.
– Bilo da je riječ o listi obveznog zdravstvenog osiguranja koju financira kanton ili o listi lijekova Fonda solidarnosti, ako bude donesena nakon rujna ili listopada, teško će se primjenjivati u narednoj godini. Razlog je što se financijski planovi zavoda, koji su proračunska sredstva, donose upravo u devetom i desetom mjesecu. Zatim rade rebalans budžeta, što znači da te terapije, iako će biti na papiru, neće biti dostupne pacijentu – kazao je Magazinović.
Da će se borba onkoloških pacijenata za lijekove i život nastaviti i u 2027. godini govori i izjava Magazinović, koja je kazala da je dobila prijedlog proračuna za narednu godinu koji je za milijun maraka manji od sadašnjeg.