Europski parlament osvrnuo se u četvrtak na 30. obljetnicu Daytonsko-pariškog sporazuma, a njegovi zastupnici, predvođeni onima iz Hrvatske, upozorili su na nedostatke tog mirovnog sporazuma koji izaziva političku stagnaciju u BiH.
Daytonsko-pariški sporazum parafiran je 21. studenog godine Dayton u američkoj državi Ohio, a potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini koji je odnio više od 100 tisuća života i raselio dva milijuna ljudi.
Trideset godina nakon tog sporazuma, vrijeme je da gledamo naprijed, ka europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, rekao je Michael McGrath, povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača, u debati u Strazuru.
Istodobno, EU može poslužiti kao primjer pomirenja, savez nekoć zaraćenih naroda koji su izgradili Uniju zajedničkih vrijednosti, rekao je Irac.
Pozdravio je predanost BiH članstvu u EU i njezinu punu usklađenost s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, ali je upozorio na “sporost provedbe reformi, političke podjele, zapaljivu i secesionističku retoriku” koja potkopava europske ambicije BiH.
Povjerenik je istaknuo da su bosanskohercegovački političari ti koji imaju dužnost pokrenuti dijalog i konačno pomirenje, uspostaviti stabilne institucije i demokraciju bez diskriminacije.
– Ne treba zadovoljiti Bruxelles, već građane Bosne i Hercegovine – rekao je McGrath, zaključivši da što prije naša zemlja provede reforme i napreduje na europskom putu, to će brže biti uklonjen međunarodni nadzor.
Zovko upozorio na “izborni inženjering”
Hrvatska zastupnica Željana Zovko, inicijatorica rasprave o tom sporazumu u Europskom parlamentu, pozdravila je činjenicu da je u ime Komisije govorio upravo McGrath, Irac koji je zbog Sporazuma na Veliki petak bio upoznat s mirovnim procesima.
Zovko je kazao da je Daytonsko-pariški sporazum 1995. dočekan kao vijest spasa za ratom razorenu zemlju, ali da njegovo obećanje ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti tri konstitutivna naroda u tijelima vlasti ni nakon trideset godina nije pravedno provedeno, a pomirenje i povjerenje još nisu zamijenili ulogu Ureda visokog predstavnika.
Upozorila je na predstojeće izbore u BiH u listopadu iduće godine na kojima bi, ako se do tada ne promijeni izborni zakon, Bošnjaci ponovno mogli birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i “izbornim inženjeringom” preuzeti hrvatski klub u Domu naroda.
Zovko je upozorio i na opasnost od “unitarističkih i separatističkih poruka u Bosni i Hercegovini koje dominiraju javnim istupima političkih predstavnika”.
Poruka BiH i nedovršenog posla, kako je rekla, ozbiljno je upozorenje za sve one koji misle da je mirovni sporazum gotov.
– Potrebno je što prije promijeniti izborni zakon, završiti započeto i dati Bosni i Hercegovini europsku budućnost – zaključila je.
Daytonska europska nadgradnja
Narodni zastupnik Davor Ivo Stier, predsjednik Izaslanstva EP-a za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, kazao je kako se BiH nakon 30 godina još nije konsolidirala kao suverena i višenacionalna država.
Istaknuo je da je Daytonsko-pariški sporazum “pogodio formulu mira”, ali je za njegov temelj potrebna i “europska nadgradnja”.
I Stier je pozvao na izmjenu sporazuma, ali poštujući njegovu temeljnu mirovnu formulu ravnopravnosti.
Naglasio je da se u javnom prostoru Bosne i Hercegovine koncept federalizma i građanske države često predstavljaju kao kontradiktorni, što, ocijenio je, nije točno.
– Nedostaje dijaloga i političke volje da se zaključi da se u višenacionalnoj BiH građanski koncept može razvijati samo kroz federalno uređenje zemlje koje će poštivati formulu ravnopravnosti, što bi bila prirodna evolucija nakon Daytona – ustvrdio je.
Stier je naglasio da federalizam ne znači pravo na odcjepljenje ili diskriminaciju građana, već je to koncept koji je, primjerice, ujedinio SAD nakon građanskog rata, spasio Belgiju i mnoge druge europske zemlje.
Konzervativni zastupnik Stephen Nikola Bartulica nazvao je Daytonsko-pariški sporazum mrtvim slovom na papiru, dokumentom koji zahtijeva ozbiljnu reviziju, počevši od izbornog zakona.
– Već duže vrijeme zagovaram da Dayton treba ozbiljno revidirati. Danas je to prazna forma koja i dalje vodi u nefunkcionalnu BiH i treba ozbiljne promjene – kazao je.
Bratulica: Bez Oluje ne bi bilo ni Daytona
Bartulica je istaknuo kako je hrvatski narod jedina garancija u BiH da će ona nastaviti ići europskim putem, kao i da bez vojno-redarstvene akcije Oluja sporazum ne bi bio potpisan.
Zastupnik Zelenih Gordan Bosanac kazao je kako je Daytonsko-pariški sporazum uistinu miran jer je zaustavio rat u zemlji u kojoj su se dogodili brojni ratni zločini, uključujući i genocid.
– Dayton je podijelio Bosnu i Hercegovinu i priznao njena tri konstitutivna naroda, zanemario takozvane ostale narode, uspostavio složen sustav vlasti i prepustio BiH svima koji u njoj žive da s vremenom uspostave suživot, razviju demokraciju i vladavinu prava, te uvedu zemlju u EU – kazao je.
Ali, nastavio je Bosanac, 30 godina kasnije BiH je još uvijek etnički podijeljena zemlja, a predanost europskim integracijama slabi.
Zastupnik Zelenih kazao je kako su predstavnici konstitutivnih naroda 30 godina imali priliku pronaći rješenje i krenuti naprijed, u čemu nisu uspjeli, pa je izrazio razočaranje što predstavnici srpskog naroda uporno blokiraju put BiH u EU.
Bosanac smatra da je promjena samo u rukama građana BiH, koji trebaju kazniti one politike koje su zamrznule zemlju, politike prvenstveno motivirane etničkim, a iza toga klijentelističkim principima.
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula podsjetio je u Saboru da se ove godine obilježava trideseta obljetnica genocida u Srebrenici.
– Scene koje danas dolaze iz Ukrajine gledali smo usred Europe devedesetih godina prošlog stoljeća. Dok su se bivši politički istok i zapad spajali, u Sarajevu se ginulo od snajpera – rekao je.
Picula je upozorio da se ove godine u BiH dogodila jedna od najozbiljnijih političkih kriza.
– Događaji koje je pokrenula presuda Miloradu Dodiku govore o razmjerima problema koji predugo opterećuju BiH. Osim toga, nepoštivanje ustava naroda, kroz preglasavanje i nametanje hrvatskog člana Predsjedništva, neodgovoran je korak koji je nažalost nagomilao puno problema i nepovjerenja – rekla je hrvatska zastupnica i dodala:
– Mnoge zemlje su sinonim za kompleksnost, ali BiH je sinonim i za stagnaciju. Hrvatski i europski interes je da Bosna i Hercegovina uđe u EU i da naša suradnja postane još jača. Ali dilema nije samo kako EU može pomoći BiH, nego kako i može li BiH uopće pomoći sama sebi u tranziciji od Daytona do Bruxellesa.
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler naglasio je kako je danas jasno da se slovo i duh Daytona ne provode.
– Vrlo rano smo se udaljili od konsocijacijskog ustavnog modela koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – kazao je.
Sustav koji nagrađuje neodgovornost
Ressler je rekao da BiH dominira nezdrava destabilizirajuća napetost između unitarističkih i separatističkih tendencija, zbog čega Parlament danas mora biti jasan da ni jedno ni drugo nije rješenje jer razgrađuje višenacionalnu državu i produbljuje krizu.
– Federalni princip, legitimna zastupljenost svih konstitutivnih naroda i europski put BiH ostaju jedini realan i održiv okvir za mirnu, stabilnu i funkcionalnu BiH – ustvrdio je.
Građanka Sunčana Glavak istaknula je da u BiH vlada duboka institucionalna nefunkcionalnost, stalne političke blokade i sustav koji prečesto nagrađuje neodgovornost, a ne suradnju.
– Dayton je bio nužan kompromis u ratu, ali nije stvoren da bude trajni okvir političke paralize u miru – dodala je.
Istaknula je kako ravnopravnost triju naroda nije tehničko, već temeljno političko pitanje, te poručila kako danas status quo nije opcija.
Uz Hrvate, u raspravi je sudjelovalo još dvadesetak zastupnika, a u njihovim govorima dominirala je poruka o očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite države s ravnopravnim narodima te Daytonsko-pariškog sporazuma kao dokumenta koji nije bio predviđen 30 godina i kao takav ga treba proširivati.