Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 14. oktobra, proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice. Praznik posvećen njenoj zaštiti i molitvenom zastupništvu posebno mjesto ima među ženama, koje se Bogorodici obraćaju za zdravlje svojih najmilijih, potomstvo i slogu u domu.
U osnovi praznika nalazi se crkveno predanje o događaju iz 911. godine u Carigradu. Tokom noćnog bdenija u Vlahernskoj crkvi, sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, prema predanju, ugledali su Presvetu Bogorodicu kako se moli za okupljeni narod i nad njim prostire svoj pokrov.
Taj prizor postao je simbol njene brige za vjernike. Praznovanje Pokrova podsjeća na vjerovanje da Bogorodica svojim molitvama pruža zaštitu i utjehu onima koji joj se obraćaju u nevolji.
U narodnoj tradiciji ovaj dan naročito je vezan za majke i porodični život. Molitve se upućuju za zdravlje i sigurnost djece, ali i za snagu u suočavanju sa životnim teškoćama. Žene koje žele potomstvo u molitvi Bogorodici traže duhovnu podršku i nadu.
Za Pokrov se vezuje i običaj izbjegavanja teških fizičkih poslova, kako bi se više vremena posvetilo molitvi, odmoru i porodici. Ovi običaji razlikuju se od kraja do kraja.
Ove godine praznik pada u srijedu, pa se poštuje post prema crkvenim pravilima. Pokrov sam po sebi nije dan na koji se obavezno posti svake godine.
Pokrov Presvete Bogorodice kao svoju slavu proslavlja i Pećka patrijaršija, dajući ovom prazniku posebno mjesto u duhovnom nasljeđu srpskog naroda.
CN