Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 31. oktobra, proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku. Praznik poznat kao Lučindan krsna je slava brojnih srpskih porodica, a prate ga običaji koji govore o gostoprimstvu, brizi za ukućane i pripremama za zimu.
Prema crkvenom predanju, Sveti Luka bio je ljekar rodom iz Antiohije i saputnik apostola Pavla. Autor je Jevanđelja po Luki i Djela apostolskih. Predanje mu pripisuje i slikanje prvih ikona Presvete Bogorodice, kao i apostola Petra i Pavla, zbog čega se poštuje kao začetnik hrišćanskog ikonopisa.
Kao zaštitniku ljekara i bolesnih, vjernici mu upućuju molitve za zdravlje i ozdravljenje. Praznik se obilježava odlaskom u hram, molitvom i porodičnim okupljanjem.
U narodnom kalendaru Lučindan je nagovještavao hladniji dio godine. Izreka „Sveti Luka, snijeg do kuka” podsjećala je domaćine da završe pripreme za zimu, obezbijede ogrjev i pobrinu se za stoku. U pojedinim krajevima, po vremenu i ponašanju životinja na ovaj dan pokušavalo se predvidjeti kakva zima dolazi.
Za praznik se vezuje i vjerovanje da gosta koji nenajavljeno pokuca na vrata treba lijepo dočekati, jer donosi blagoslov domu. Prema narodnim običajima, izbjegavaju se svađe, ružne riječi i teški poslovi, a dan se posvećuje miru i slozi.
Ovi običaji razlikuju se od kraja do kraja i čuvaju uspomenu na način života prethodnih generacija. Njihova poruka i danas može biti bliska svakom domu: odvojiti vrijeme za porodicu, obići bolesnog i dočekati gosta toplom riječju.
CN