Zašto je Vlada Federacije BiH zajedno sa socijalnim partnerima tek sada odlučila poštovati zakon kojim se regulira rast minimalne plaće, iako je taj zakon na snazi od 2021. godine?
Ovo pitanje javno su pokrenuli pojedini parlamentarci u FBiH, nakon što je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća najavljeno da će se od siječnja minimalna plaća usklađivati s rastom BDP-a i potrošačke košarice – što, prema izračunu ministra financija Tonija Kraljevića, znači povećanje od samo 27 KM.
Zastupnici upozoravaju da se time neizravno dovodi u pitanje zakonitost prošlogodišnje uredbe kojom je minimalna plaća “preko noći” sa 619 povećana na 1.000 KM, ali i priznaje da je ekonomska šok-terapija proizvela više problema nego koristi – od unutarnje inflacije i gubitka neoporezivih naknada za radnike, do opterećenja proračuna većih od 100 milijuna maraka.
Upitali su Vladu FBiH znači li to da je u prosincu prošle godine, kada je donesena Uredba o povećanju minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM, ta odluka bila nezakonita?
Političke želje i ekonomski (ne)rezultati
Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Komisije za ekonomska pitanja i financije u ovom domu, ističe za Faktor da ovo pokazuje da je Vlada shvatila da šok terapija ne daje očekivane rezultate.
– Jedno su političke želje, a drugo ekonomski rezultati. Kakvi su ekonomski rezultati? Izuzetna inflacija u odnosu na eurozonu, a to više nije ona uvozna inflacija o kojoj se ranije govorilo. To je interno generirana inflacija i to potvrđuju i izvještaji Centralne banke BiH – kaže Čavalić.
Naglašava da Federacija BiH ima oko 13.000 nezaposlenih.
– Treća, ne manje važna stvar je da je dosta radnika shvatilo da su izgubili neoporezive naknade, da možda sada malo duže rade neplaćeno, prekovremeno, da nominalna plaća i nije neka beneficija. To u pravom smislu ne znači onoliko koliko je trebalo značiti – objašnjava Čavalić, te dodaje da neće govoriti o proračunskim nestabilnostima i problemima u javnom sektoru i financiranju svih preuzetih obveza na temelju šok terapije.
– Ovo je nevjerojatno priznanje Vlade da je skrenula s kolosijeka i da se sada vraća.
– Imamo predvidivost kod izračuna procjene, najave povećanja plaća u FBiH, u jednom trenutku Vlada je zbog populizma krajem prošle godine odlučila povećati minimalnu plaću, a ove godine, koja je izborna, to nisu smjeli jer znaju kakve bi bile posljedice – ističe Čavalić.
Šok terapiju su porezni obveznici skupo platili
Napominje da su porezni obveznici u Federaciji BiH platili više od 100 milijuna KM, prema proračunu za 2025. godinu, kako bi se održala zaposlenost u Federaciji BiH, upravo zbog teške šok terapije.
– Ta odluka Vlade nije pogodovala ni radnicima ni poslodavcima, a upitna je čak i stabilnost javnih financija. Čekamo kraj godine da vidimo konačnu odluku, ali rasplet je očekivan – zaključuje Čavalić.
Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da to znači da Vlada nema apsolutno nikakvu ekonomsku politiku i da su se one preračunavale u prošloj godini.
– Naravno da se moraju napraviti korekcije minimalne plaće, ali one moraju biti usklađene s gospodarskim i poslovnim rastom. Potrebna je fiskalna reforma koja će omogućiti manje poreze na doprinose – naglašava Galijašević.