Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH), na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za mjesto agenta i zamjenika agenta BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tuhana Lolić i Jelena Cvijetić.
Povjerenstvo formirano u okviru postupka javnog poziva, kako je potvrđeno za Faktor, utvrdilo je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane natječajem.
No, u javnosti su se pojavile ozbiljne pravne i proceduralne nedoumice oko kandidature Monike Mijić, aktualne vršiteljice dužnosti zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.
Prema izvorima Faktora, Mijić više ne bi mogao ispunjavati zakonske uvjete za ovu poziciju, s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.
Naime, člankom 34. stavak (2) ovog zakona propisano je da se tajnik s posebnim zadatkom imenuje na određeno vrijeme koje ne može biti duže od pet godina, dok je najduže vrijeme imenovanja na istu dužnost ukupno deset godina.
Izvori navode da Monika Mijić dulje od 15 godina neprekidno obavlja dužnost zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, što prema ovakvom tumačenju zakona prelazi maksimalno dopušteni mandat.
Pravni okvir i različita tumačenja
Iako sam javni poziv ADS BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Europskim sudom za ljudska prava, neki pravnici i raniji medijski napisi ukazuju da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.
Prema ovim tumačenjima, mandat zastupnika BiH pred Europskim sudom ograničen je na najviše deset godina na istoj poziciji, što izravno proizlazi iz članka 34. stavak (2) spomenutog zakona.
Dio stručne javnosti u tom kontekstu postavlja pitanje kojim se zakonskim kriterijima rukovodilo povjerenstvo prilikom ocjenjivanja prijava te je li prilikom utvrđivanja formalnog ispunjavanja uvjeta uzeto u obzir zakonsko ograničenje trajanja mandata.
Transparentnost i odgovornost
Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što neki izvori smatraju odstupanjem od načela transparentnosti i javnosti rada institucije.
Pozicija zastupnika BiH pred Europskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne financijske i reputacijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
Upravo zbog toga, tvrdnje o mogućem nepoštivanju zakonskih ograničenja dodatno su potaknule interes odvjetništva i dijela javnosti, kao i zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.
Zanimljivo je i da je već četvrti put odgođena sjednica Komisije za izbor agenata i zamjenika agenata Vijeća ministara BiH pri Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Džemal Smajić (SBiH), izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže za Faktor da se već mjesecima u parlamentarnu proceduru pokušavaju “progurati” izmjene Zakona o državnoj službi, te da se na prvi pogled čini da se radi o “kozmetičkim izmjenama”, ali da je ključan član 34. stav 2., koji propisuje koliko vremena osoba može provesti na određenoj poziciji.
– To ide u prilog kandidatima Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH: Moniki Mijić, ali i Draganu Primorcu, Čovićevom zetu kojem je već istekao drugi mandat na čelu BHANSA-e – ističe Smajić.
Ključne činjenice
Listu kandidata ADS BiH nije službeno objavio, Povjerenstvo je potvrdilo da svi prijavljeni kandidati formalno ispunjavaju uvjete javnog poziva. Neki pravni stručnjaci tvrde da Monika Mijić zbog duljine trenutnog mandata više ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje funkcije zastupnice. Zakon o državnoj službi propisuje najviše deset godina na istom radnom mjestu, što je u ovom slučaju ključno.