Kada su se obrambeni stručnjaci prošlog mjeseca okupili u londonskom Whitehallu na konferenciji Kraljevskog instituta za obrambene studije (RUSI), njihov je zaključak bio sumoran: Britanija i njezini saveznici nisu spremni za rat za koji vjeruju da bi mogao izbiti u nadolazećim godinama.
Sudionici – vojni i NATO dužnosnici, istraživači i ljudi iz obrambene industrije – polaze od obavještajne procjene da se Rusija sprema za mogućnost izravnog sukoba s Europom. Kažu da je jedini način da se spriječi rat da Europa bude uvjerena da će pobijediti, piše u svojoj analizi CNN.
Stručnjaci upozoravaju da Moskva već vodi hibridni rat protiv Zapada kroz sabotaže, dezinformacije, upade u zračni prostor NATO-a, ometanje GPS-a na Baltiku i napade na kritičnu infrastrukturu. Iako Rusija sve to demantira, sve više političara smatra da je samo pitanje vremena kada bi moglo doći do izravne eskalacije.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Rusija mogla biti spremna napasti NATO u roku od pet godina, dok baltičke zemlje procjenjuju da bi se to moglo dogoditi za tri godine. U zapadnim analizama najčešće se spominju 2027. i 2028. godina.
Iako NATO ima planove za obranu Baltika, stručnjaci upozoravaju da oni ne odgovaraju stvarnim kapacitetima. Britanski general Richard Barrons rekao je da London mora ojačati vojsku, rezerve, civilnu zaštitu, infrastrukturu i zdravstvo kako bi se zemlja brzo prebacila u ratni režim. Po trenutnoj stopi, kaže, Velikoj Britaniji bi trebalo do deset godina da bude spremna – a možda će imati samo tri do pet.
Neke zemlje već djeluju. Prošle godine su Švedska i Finska građanima dijelile vodiče za preživljavanje u ratu, a Litva, Latvija i Švedska ponovno su uvele vojni rok.
Desetljeća mira omogućila su Europi da troši više na državu blagostanja nego na obranu, oslanjajući se na SAD. Ali dolazak Donalda Trumpa i ruska invazija na Ukrajinu brutalno su promijenili taj poredak. Ove godine 31 od 32 članice NATO-a doseže cilj od dva posto BDP-a za obranu, a novi plan predviđa povećanje na čak pet posto do 2035. godine.
Međutim, političari se boje otvoreno reći građanima da su možda potrebna veća odricanja. Iako 78 posto Europljana strahuje za sigurnost kontinenta, spremnost društava da prihvate model “potpune obrane”, kakav postoji u nordijskim zemljama, još uvijek je vrlo neujednačena diljem Europe.