Moj motiv za usuglašavanje stavova s ostala dva člana Kolegija (Nikola Špirić i Dragan Čović) na prošloj sjednici bili su europski zakoni (o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine), posebice zbog činjenice da su oni zakonski prijedlozi koji su ušli u proceduru u Zastupnički dom – poslani bez ikakvih konzultacija sa strukom, “iz vedra neba”, a nije bilo ni koalicijskih ni stranačkih konzultacija. Stoga je struka, kao najzainteresiranija strana u ovom procesu, s obzirom na to da njeni predstavnici provode ove zakone, rekla da su prijedlozi loši, što su i javno potvrdili na konferenciji za novinare, obrazlažući zašto su loši, ističe u razgovoru za Fenu predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović.
Ističe da Prijedlog zakona o Sudu BiH nije prošao ni Ustavnopravnu komisiju, što također dosta govori.
– Prijelazne odredbe ne predviđaju kontinuitet sudaca Apelacionog odjela, što može dovesti do blokade rada Suda. Prema tom prijedlogu, predviđeno je da sjedište bude na Palama. U prijedlogu zakona Ministarstva pravde, koji smo mi ažurirali i pokrenuli u Domu naroda, a u čijoj je pripremi sudjelovala i struka kroz radne skupine, ne spominje se, primjerice, promjena sjedišta, pa Sud ne ide na Pale, a ugrađene su i odredbe o kontinuitetu – da dosadašnji suci rade do izbora novih, kako ne bi bilo vakuuma – čime se sprječava blokada rada Suda. Dakle, ozbiljni, štetni propusti u prijedlozima Zastupničkog doma doveli su do nužnosti reakcije – pojašnjava Ademović situaciju vezanu za proteklu sjednicu Doma naroda i mirenje s preostalim članovima Kolegija koji su ga u ranijim slučajevima pregazili.
Nema većine u Domu naroda
Već dugo, kaže, nema većinu u Domu naroda. Naglasila je da se povremeno javlja kroz osam izaslanika iz sedam stranaka koji su, slijedeći politiku Trojke koalicije, pokušavali smijeniti Nikolu Špirića s mjesta člana Kolegija Doma.
– Nije išlo jer svaki put, na svakoj sjednici gdje je bilo smisla mijenjati SNSD-ove kadrove, oni ili HDZ-ovi delegati bi uskratili kvorum. Tada bi se prekidala sjednica, a takvih je bilo više od deset u proteklih nekoliko mjeseci Špirićevog predsjednikovanja, i nakon njegovog i za vrijeme mog predsjednikovanja. Zbog toga je Dom naroda već duže vrijeme u svojevrsnoj blokadi, a više od 30 zakona čeka na rješavanje. Prethodna sjednica, koja je imala jednu sjednicu i jedan nastavak, uspješno je završena upravo zato što na njoj nije bilo točaka koje su predviđale promjenu. Dakle, pokušaji smjene Špirića zaustavljeni su rušenjem kvoruma, a time i blokadom Doma – ističe Ademović.
Odgovarajući na pitanje da li je Trojka raskinula koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i da li su oni dio takozvane nove “osmorke” u Domu naroda, koja je isključila SNSD i HDZ, te da li i dalje pripadate toj osmorci, Ademović kaže da tu grupaciju čini sedam stranaka, da svaka od njih ima svoje interese i različite stavove, a većina njih ne korespondira baš s uspjehom aktuelne vlasti, ma koliko nedefiniran i nestabilan je.
– Svatko sa svoje pozicije, ili pozicije oporbe, postavlja se u skladu sa svojom politikom i ima zahtjeve i viđenja prioriteta, što treba, a što ne treba razmatrati. Imaju i različite stavove o dva europska zakona, čak ima i isključivih stavova da ih ne treba niti razmatrati. Najbolji primjer je Prijedlog zakona o regulatoru električne energije, gdje su HDZ, SDA i SNSD bili mišljenja da zakon koji je već u proceduri u Domu naroda treba razmatrati po skraćenom postupku, dok su pojedini delegati zastupali stav da treba razmatrati zakon koji je Zastupnički dom usvojio s dva amandmana, ali nije dostavljen Domu naroda u službenu proceduru. Najavio sam da ću predložiti njegovo uključenje ako to ne učini netko od delegata, a onda su delegati Smajić i Miletić predložili njegovo uključenje. Dakle, stavovi se zauzimaju od pitanja do pitanja, od točke do točke, tako da je teško govoriti o usuglašenoj većini s dosljednim stavovima u kontinuitetu, kaže predsjedatelj Doma naroda.
Pojašnjava da su njegova upozorenja da će poduzeti određene “mjere” bila usmjerena prema delegatu Želimiru Neškoviću koji nije poštovao odredbe Poslovnika niti se ponašao u skladu s njima. To je, kaže, procesno pravo osobe koja vodi sjednicu, a te odredbe sadržane su u članku 69. Poslovnik je precizno nabrojan.
Temelj koalicije bio je europski put
Komentirajući činjenicu da su u spomenutom dogovoru s Nikolom Špirićem i Draganom Čovićem o ova dva europska zakona pojedini mediji pronašli poveznicu s tvrdnjom da se on vraća u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om, iako se trojka eksplicitno ogradila od te koalicije, posebno sa SNSD-om, Ademović podsjeća da je temelj koalicije na vlasti uspostavljene nakon prošlih izbora bio europski put.
– Kada smo početkom 2023. godine uspostavljali vlast, temelj nove koalicije bio je europski put, jer je to strateški put za Bosnu i Hercegovinu oko kojeg postoji opći konsenzus svih političkih aktera, i vlasti i oporbe. Iako koalicija ne funkcionira, oni koji misle dobro ovoj zemlji pokušavaju napraviti iskorak na tom putu. Držim se tog smjera, ali nikada ne dopuštam da zakon, samo zato što je “europski” u svom nazivu, u svom sadržaju nosi nešto što bi štetilo državi. Zato pokušaj da se napravi iskorak na europskom putu i istovremeno spriječi ili popravi štetne pravne sadržaje nije temelj za sklapanje bilo kakve koalicije.
Kako onda objasniti rad Vijeća ministara i zajedničko glasovanje ministara Trojke i SNSD-a i HDZ-a, a ne samo po “europskim” točkama? Smatram da su i neka druga nedavna glasanja u Vijeću ministara, posebno oko imenovanja pojedinih članova SNSD-a, odnosno neizglasavanje razrješenja Marinka Čavare u Zastupničkom domu, nedovoljno objašnjena javnosti u kontekstu koalicione i političke saradnje Trojke sa SNSD-om i HDZ-om. Zato te pokušaje mog druženja sa SNSD-om i HDZ-om smatram zamjenom teza, s dubljom pozadinom – zaključuje predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović.