Tužiteljstvo BiH odlučilo je da neće provoditi istragu protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i lidera SNSD-a, zbog proklinjanja genocida na sastanku čelnika političkih stranaka na državnoj razini (Trojka-SNSD-HDZ) u hotelu Grand u Konjicu u lipnju 2023. godine.
Kaznena prijava Tužiteljstvo BiH protiv Dodika podnio je Jasmin Duvnjak, izaslanik u Domu naroda FBiH u prošlom sazivu, koji je u prijavi naveo da je Dodik na ovaj način grubo minimizirao, negirao ili pokušao opravdati zločin genocida koji se dogodio u Srebrenici 1995. godine.
Postupajući po nalogu Tužiteljstva, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prikupila je podatke s internetskih preglednika, odnosno tekstove s internet portala koji govore o tom događaju.
Također, kao svjedoci su saslušani podnositelj zahtjeva Jasmin Duvnjak, kao i ministar obrane BiH Zukan Helez koji je prisustvovao sastanku.
SIPA je dostavila i službenu zabilješku u kojoj stoji da sastanak nije audio ni video sniman te da ne postoji transkript sa sastanka.
– Uzimajući u obzir navode kaznene prijave i provedene provjere, tijekom kojih je uhićen i podnositelj kaznene prijave, te uvidom u druge materijalne dokaze, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji osnov sumnje na obilježje kaznenog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, mržnje i netrpeljivosti iz članka 145.a stavak 3. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine – stoji u odluci koju je potpisala tužiteljica Biljana Golijanin.
U obrazloženju odluke, između ostalog, stoji da je “potrebno da konkretno postupanje bude objektivno podobno za izazivanje nasilja i mržnje”.
– Imajući u vidu činjenični opis kaznenog djela iz članka 145.a Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, isti bi morao sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na namjerno ponašanje prijavljenog i koje bi sadržavale svijest prijavljenog da upućivanjem pogrdnih riječi izaziva ili može izazvati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima, u konkretnom slučaju, a na temelju raspoloživih dokaza u predmetu nije utvrđena takva namjera ili namjera – navodi se, između ostalog.
Također se ističe da je “sastanak bio zatvorenog tipa, da nije sniman, odnosno ne postoji transkript sastanka, te s tim u vezi nije bilo moguće pribaviti dokaze koji bi potkrijepili osnov sumnje, a u svjetlu drugih pribavljenih dokaza kao što su izjave saslušanih svjedoka, kao i imajući u vidu činjenicu da su mediji dalje prenijeli izjave uvaženog ministra obrane BiH Zukana Heleza”.
– Radnju izvršenja promatramo kroz posljedice, odnosno potrebno je da su poduzete radnje koje stvaraju ili produbljuju mržnju, odnosno posljedica poduzetih radnji treba biti takva da javnost osjeti potrebu reagirati na izrečene izjave, točnije poduzeti neke društveno nedopuštene radnje, koje se u konkretnom slučaju nisu ni dogodile nakon predmetnog događaja jer nema dokaza da je kazneno djelo počinjeno na način da potiče širu javnost na nasilje – stoji u rješenju iz kojeg se zaključuje da prijavljeno djelo nije bilo kazneno djelo.
Cijelu odluku možete vidjeti u nastavku.