Pregovori o izdavanju koncesije za izgradnju vjetroelektrane Trebinje 1 vođene su bez javnog natječaja s kinesko-singapurskim konzorcijem s netransparentnom vlasničkom strukturom i ograničenim obvezama javnog izvješćivanja. Nakon što su odustali od projekta, Vlada RS nastavila je pregovore i sa singapursko-kineksovskim kompanijama sličnog kredibiliteta.
Nepostojanje transparentne procedure i javnih podataka o provjeri poslovanja investitora ukazuje na izražen rizik od zlouporaba i korupcije u procesu raspolaganja javnim resursima, saopćeno je iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.
Projekt izgradnje vjetroelektrane Trebinje 1 javnosti se, kako ističu, predstavlja kao jedna od najvećih investicija u sektoru obnovljivih izvora energije u RS. Obuhvaćao je izgradnju vjetroelektrane instalirane snage veće od 500 MW kod Trebinja, a njezina vrijednost, kako je službeno priopćeno iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a, trebala je biti 1,5 milijardi KM, dok će investitor platiti 7,8 milijuna koncesijske naknade.
– Ipak, već u ranoj fazi pregovora postalo je jasno da se postupak izdavanja koncesije ne odvija kroz transparentan i konkurentan proces. Umjesto raspisivanja javnog poziva, Vlada RS se odlučila za direktne pregovore sa kompanijama China Power PTE.LTD i Zhongbo Group, predstavljajući ih kao kineske investitore sa ogromnim iskustvom u sektoru obnovljivih izvora energije.
Sporazum o strateškoj suradnji
Sredinom kolovoza 2024. godine ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potpisao je u ime Vlade RS-a sporazum o strateškoj suradnji u oblasti obnovljivih izvora energije s navedenim kompanijama. Vlasti RS nikada nisu ponudile dokaze o kredibilitetu kompanija, interesu drugih potencijalnih investitora, kao ni o razlozima odabira pregovaračkog postupka bez konkurencije – navodi se u priopćenju. TIBiH.
Umjesto obrazloženja, dodaju, Ministarstvo energetike i rudarstva RS, koje je u ime Vlade RS zaduženo za vođenje pregovora o dodjeli koncesije kinesko-singapurskom konzorciju, ponovilo je da Zakon o koncesijama RS dozvoljava dodjelu koncesije bez javnog nadmetanja ako postoji ugovor o saradnji.
– Firma Zhongbo group doo Banja Luka osnovana je 22. septembra 2024. godine, odnosno tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma o saradnji sa Vladom RS. Ova tvrtka bila je u vlasništvu singapurske tvrtke Everest Power PTE. LTD, ali je naknadno prešla u vlasništvo također singapurske tvrtke Zodic Energy PTE.LTD.
Prema ograničenim dostupnim informacijama, Zhongbo Group(Z) je tvrtka osnovana 1991. u Pekingu. Zapošljava više od 10.000 ljudi u 15 odjela, te ima više od 40 podružnica, ali osim sličnosti u opisu tvrtke koja se nalazi u priopćenjima Vlade RS-a, nema drugih dokaza da je upravo ova tvrtka u pregovorima s Vladom RS-a – navodi TIBiH.
China Power PTE-LTD, dodaju, osnovan je 25. listopada 2023. godine, a prema dostupnim podacima registriran je kao privatno društvo s ograničenom odgovornošću dionicama, izuzeto od obveze javnog izvješćivanja (Exempt Private Company Limited by Shares).
– Obje kompanije, China Power PTE.LTD i Zhongbo Group, odnosno tvrtka koja je vlasnik banjalučke tvrtke Zhongbo group doo Banja Luka, koriste zakonske modele koji omogućavaju ograničenu obvezu javnog izvještavanja i ne daju jasan uvid u stvarno vlasništvo, financijske mogućnosti i porijeklo kapitala. Unatoč tome, Vlada RS vodila je pregovore o ulaganju u projekt procijenjene vrijednosti više od milijardu i po KM, iako nema javno dostupnih dokaza da je obavljena temeljita provjera vjerodostojnosti investitora.
Skupština grada Trebinja usvojila je bez rasprave Odluku o pristupu izradi prostornog plana vjetroelektrane, kojom se omogućava formalna procedura izgradnje na seoskom i poljoprivrednom zemljištu. U ovom procesu nisu prezentirane studije utjecaja na okoliš, tehničke specifikacije ili financijske analize projekta. Šef Odjela za kapitalne investicije Siniša Vučurević, koji je imenovan neposredno prije početka postupka ugovaranja koncesije, nije odgovarao na pitanja o ovom procesu – ističu iz TIBiH.
Ističu da unatoč odlukama entitetskih i lokalnih vlasti, iz kojih je zaključeno da postoji jasna namjera izgradnje vjetroelektrana, kinesko-singapurski konzorcij Zhongbo Group i China Power PTE. LTD je u rujnu 2025. obavijestio Vladu RS da se povlači iz projekta.
– Time su samo potvrđene kritike na račun postupka odabira investitora, potencirana pitanja je li odabir uopće bio adekvatan te jesu li temeljito provjeravane financijske i tehničke mogućnosti. Umjesto da pokrene novi javni i konkurentski postupak za izbor novog investitora, Vlada RS je nastavila pregovore s drugim kompanijama, promijenivši naziv projekta u Leotar.
Umjesto Zhongbo Group i China Power PTE. LTD Zhongji Construction i Zodic Energy PTE ušli su u novi investicijski pothvat. LTD s kojim je, kako navode iz resornog ministarstva, potpisan ugovor o suradnji 3. listopada 2025. godine – dodaje TIBiH.
Kabinet ministra industrije, rudarstva i energetike RS Petra Đokića saopćio je da je ponudu za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrane Leotar na području grada Trebinja dostavila kompanija Zodic Energy PTE. LTD, koji je, kako ističu, osnovan u martu 2025. godine u Singapuru, a samo nekoliko dana nakon potpisivanja sporazuma o saradnji sa Vladom RS postao je vlasnik firme Zhongbo Group doo Banja Luka, koja je ranije odustala od realizacije projekta.
Zašto je transparentnost važna?
Izostanak javnog nadmetanja u kombinaciji s nedostatkom informacija o kredibilitetu investitora, ističu iz TIBiH, ukazuje na povećan rizik od korupcije i dovodi u pitanje zakonitost i svrhu pregovaračkog postupka.
– Zbog ovih nepravilnosti cijeli proces od prvih najava projekta do sadašnjih pregovora o dodjeli koncesije pokazuje obrazac netransparentnog upravljanja u kojem se o javnim resursima odlučuje iza zatvorenih vrata. U takvom okruženju projekti obnovljivih izvora energije ne predstavljaju mehanizam na putu ka održivoj energetskoj tranziciji, već područje izraženog korupcijskog rizika.
TIBiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uvjetima često ima kobne posljedice po javni interes – dodaju.
Transparency International u Bosni i Hercegovini, podsjećaju, i ranije je isticao da su brojni projekti u kojima su koncesije davane investitorima upitnog kredibiliteta završavali milijunskim arbitražnim sporovima, čiju štetu i danas plaćaju građani.
– Javnosti najpoznatiji slučaj je Viadukt, kojem je nedavno isplaćeno više od 100 milijuna KM odštete zbog sporne koncesije za Hidroelektranu na Vrbasu. Također, RS je i dalje u procesu otkupa koncesije od kontroverzne kompanije Comsar Energy, koja je dobila pravo na eksploataciju strateških rezervi uglja koje su sada neophodne za normalan rad RITE Ugljevik – dodaju.
TIBiH je, nastavljaju, već upozoravao na netransparentnost drugih projekata izgradnje energetskih objekata koji bi trebali proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora.
– Konkretno, u slučaju izgradnje SE Trebinje 1 probijeni su svi rokovi izgradnje, koncesija je prebačena na tvrtku koja nema uvjete da je realizira, a u posao je uveden mađarski investitor koji se u međuvremenu povukao. Nedavna istraga TIBiH pokazala je da je novi vlasnik tvrtke koja drži koncesiju vrijednu 100 milijuna KM postala mađarska tvrtka bez prihoda i zaposlenih, s web-stranicom pokrenutom mjesec dana prije ulaska u posao – istaknuli su.
TIBiH, napominju, već duže vrijeme ukazuje da je potrebno smanjiti korupcijske rizike kod dodjele i prijenosa koncesija za ovaj i slične projekte te da je stoga potrebno unaprijediti pravni okvir i transparentnost postupaka kroz objavu svih relevantnih informacija, obavezno javno nadmetanje i jasno definirane kriterije ocjenjivanja.
– Sve promjene investitora i koncesijskih prava trebaju biti popraćene temeljitom provjerom tehničke i financijske sposobnosti, kao i dosadašnjeg iskustva, uz objavu vlasničkih struktura i uključivanje lokalne zajednice kroz javne rasprave. Zbog nepostojanja ove prakse i loših odluka nadležnih, građani su platili stotine milijuna odšteta investitorima sumnjive vjerodostojnosti za projekte koji nikada nisu realizirani – zaključili su.