Ponovno su se u saborskoj proceduri našle izmjene Zakona o PDV-u kojima se igre na sreću brišu s popisa usluga koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, odnosno kladionice, casina, automati i slično počinju plaćati PDV.
Ovaj put ih je u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine poslala Mia Karamehić-Abazović, zastupnica Naše stranke.
Posljednji put identične izmjene Zakona o PDV-u predložio je Klub zastupnika SDA, i to prije četiri godine. Taj prijedlog tada nije usvojen, a pitanje je hoće li i sada, s obzirom da se ništa značajno nije promijenilo.
Tada se pozvalo na direktivu Europske unije koja utvrđuje da igre na sreću nisu uključene u sustav PDV-a, već u sustav izravnih poreza. Kladionici su ustvrdili da u igrama na sreću nema dodane vrijednosti, odnosno da ju nije moguće utvrditi. U javnosti se i dalje spominje tradicionalno HDZ-ovo protivljenje “diranju” u kladionice.
Njihovi predstavnici u Bosni i Hercegovini. Protiv Sabora su bili i 2021. godine.
Mira Pekić, predsjednica Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red u Parlamentu BiH, ekonomistica, kazala je da nijedna država u okruženju nema PDV na igre na sreću jer je teško utvrditi osnovicu za to.
Među onima koji su glasali protiv uvođenja ove djelatnosti u sustav PDV-a 2021. godine bili su i zastupnici SDS-a i PDP-a.
– Podržavamo oporezivanje igara na sreću jer je to ovisnička djelatnost, jer treba biti oporezovana i jer šteti lokalnoj zajednici u smislu zdravlja ljudi. Ali treba naći mehanizme. Najbolje bi bilo uvesti progresivnu stopu oporezivanja ovisno o visini dobitaka. To bi platio igrač. Logično je i da igrač plaća, ako plaćamo porez na plaću, zašto ne na nešto što smo dobili nekim klikom – mišljenja je Pekić.
Nadalje navodi da lokalna zajednica može i treba nametnuti namet poduzeću, na lokaciju, primjerice, vodeći računa o blizini škola, prva zona.
– A to bi organizatore uvelo u realan porezni sustav. Igre na sreću mogu se oporezivati na razini entiteta i lokalne zajednice. Vidimo da se igre na sreću granaju, imate ih u svakoj zgradi. Može se uvesti fiksna naknada za svaki uređaj.
Ali za PDV je to teško provesti. Vidjet ćemo što će reći Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Oni su kao tvrđava, inzistiraju na bilo kakvim promjenama – rekao je Pekić.
Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, kazao je kako osobno pozdravlja svaku inicijativu koja će doprinijeti dodatnom oporezivanju igara na sreću i doprinijeti smanjenju broja kladionica i drugih mjesta za igre na sreću, što bi svakako moglo utjecati na smanjenje broja građana u BiH koji svoj novac troše na ovu pošast.
– Nisam siguran da je ovaj prijedlog, kojim bi se igre na sreću uvele u sustav neizravnog oporezivanja, najbolje rješenje, posebno s obzirom na mišljenje mnogih ekonomskih stručnjaka da područje oporezivanja igara na sreću spada u sustav izravnih poreza. Ostavljam mogućnost da se kroz raspravu na sjednici Zastupničkog doma iznesu argumenti koji će podržati ovo zakonsko rješenje – dodao je Špago.
Istaknuo je da je ono što je karakteristično za predlaganje zakonskih rješenja za oporezivanje igara na sreću, navodeći prijedlog SDA na razini Federacije BiH 2018. i prijedlog SDA na razini BiH 2021. godine, da su ti prijedlozi “uvijek nailazili na odobravanje od strane istih političkih subjekata HDZ-a i SDP-a, te su činili sve da ti zakonski prijedlozi ne budu usvojeni”.
– Ovdje čekamo sedam-osam godina da ispune obećanje da će predložiti nove zakone koji će regulirati ovu oblast. Možda će prijedlog zakona zastupnice Karamehić-Abazović, koja dolazi iz stranke koja je na vlasti na državnoj razini, dobiti podršku u Zastupničkom domu, ali do njegovog dolaska na dnevni red Doma naroda proći će mandat ovog saziva Parlamentarne skupštine BiH – ocijenio je Špago.
Karamehić-Abazović, u pojašnjenju svog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, izražava stav da će oporezivanje ove vrste djelatnosti djelovati destimulativno na korisnike, a istovremeno omogućiti ostvarivanje mase poreznih prihoda koji bi se trebali koristiti za saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica ove djelatnosti. Navela je da je izuzimanje igara na sreću iz sustava neizravnog oporezivanja u zakonu potpuno socijalno i financijski neopravdano, kao i da godišnji promet priređivača igara na sreću prelazi iznos od milijardu KM.