Uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura odraz je individualizacije i privatizacije američke vanjske politike, kao i nepredvidivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa kao političke ličnosti, ocijenio je bivši savjetnik Predsjedništva BiH i bivšeg bh. diplomat Mirza Hajrić, dodajući da je ovaj potez dio šire geopolitičke borbe za očuvanje američke sfere utjecaja.
Govoreći o kontekstu Venezuele, Hajrić u razgovoru za Fenu podsjeća da se radi o zemlji koja je po površini među 30 najvećih u svijetu i koja ima ogromne prirodne resurse, od rezervi nafte do boksita, uglja, zlata i drugih plemenitih metala koji su danas sve traženiji.
– Prema svim tim parametrima, 30 milijuna stanovnika Venezuele trebalo bi živjeti izuzetno dobro. Nažalost, njihov bruto domaći proizvod po stanovniku iznosi tek oko 3100 dolara, što jasno govori o propalom socijalističkom projektu – naglasio je.
Ogromna pljačka i sistemska korupcija, ističe Hajrić, doveli su do toga da stanovništvo zemlje živi u gotovo potpunom siromaštvu, uz izrazito visoku stopu smrtnosti dojenčadi.
– Sve je to dovelo do toga da oko osam milijuna Venezuelanaca od 2019. napusti svoju domovinu i masovno se iseli u SAD. Ljudi su bježali od siromaštva iz zemlje koja se po bogatstvu po glavi stanovnika potencijalno može mjeriti čak i s Norveškom – rekao je Hajrić.
Takva situacija, kako ističe, ne govori ništa dobro o Maduru, njegovom režimu i sustavu uspostavljenom u Venezueli. No upozorava da je čin uhićenja predsjednika jedne suverene države po nalogu druge države iznimno opasan presedan.
– To što predsjednik SAD-a naređuje otmicu ili uhićenje predsjednika druge države je nešto što je potpuno suprotno svim postulatima međunarodnog poretka. No, moramo shvatiti da živimo u svijetu u kojem se takve stvari evidentno događaju – kaže Hajrić.
Smatra da se Washington sada suočava s dodatnim problemom jer Trump mora opravdati ovaj potez bez ulaska u formalni ratni sukob.
– Za početak rata potrebna je odluka i suglasnost Kongresa, a Trump to nema. Zbog toga se uhićenje Madura pokušava objasniti kao pojedinačni čin, s obrazloženjem da je predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a – objašnjava.
Sugovornik Fene također ocjenjuje da će ovaj slučaj imati međunarodne posljedice.
– Vidjet ćemo u kojem će se smjeru dalje razvijati ovaj proces. Sigurno je da to neće ostaviti ravnodušnima ni oporbu, ni Ujedinjene narode, ni svjetske čelnike. Ovaj čin neće proći nezapaženo. No, iskreno ne vidim da itko ima dovoljno političke hrabrosti da zbog ovoga sankcionira Sjedinjene Američke Države – smatra Hajrić.
Komentirajući uzroke koji su doveli do uhićenja Madura, koje je ocijenio neviđenim nasilničkim ponašanjem, kazao je kako postoje najmanje dvije teorije koje bi bile geopolitička interpretacija uhićenja Nicolása Madura kroz prizmu zaštite američke sfere utjecaja.
Prva bi bila teza da uhićenje Madura nije izolirani čin, već dio šire strateške borbe između SAD-a i Kine. S tim u vezi, podsjetio je da je Kina tijekom posljednjeg desetljeća uložila velika sredstva u venezuelansku naftnu industriju kako bi osigurala dugoročne izvore energije.
– Sinovensa je zajednička tvrtka koju su stvorile Venezuela i Kina, a koje su od Venezuele kupile ogromne količine nafte za potrebe Kine. Također, Kina ima male rafinerije u lukama, poznate kao rafinerije “čajnika”, koje su uvozile naftu iz Venezuele, Irana i drugih zemalja – naveo je.
Stoga Hajrić u ovoj teoriji Madurovo uhićenje ne objašnjava prvenstveno pravnim ili moralnim razlozima, već kao geopolitički potez usmjeren na ograničavanje kineskog utjecaja u Latinskoj Americi i reafirmaciju američke dominacije na zapadnoj hemisferi.
– Doktrina iz 1820. godine američkog predsjednika Monroea kaže da Amerika neće dopustiti zapadnim silama da imaju kolonije na zapadnoj hemisferi. Tako su potjerali Španjolsku, Portugal, Kanadu i druge. To je otprilike primjena Monroove doktrine, samo što se više ne radi o Zapadu, nego o Istoku, jer sad se umiješala Kina. Tada je SAD rekao stop, ne možete to raditi u našem dvorištu – ističe bivši diplomat.
Druga teorija o Madurovu uhićenju objašnjava se ulogom dolara kao temelja američke globalne moći i strahom od njegova potkopavanja. Riječ je o tezi da SAD oštro reagira kada zemlje proizvođači nafte pokušavaju izaći iz “petrodolarskog sustava”.
U tom kontekstu podsjetio je na činjenicu da je u Libiji 2009. Moamer Gadafi odlučio da više neće prodavati naftu u dolarima, nakon čega je uslijedila vojna intervencija Zapada i njegovo svrgavanje.
– Nakon toga je i Sadam Husein odlučio isto, pa je svrgnut. Nedavno je Venezuela odlučila prodavati naftu u kineskim juanima, što je kršenje svjetskog sustava kojim dominiraju i kontroliraju SAD – istaknuo je Hajrić, dodavši da bi to bio kraj dolara kao “neke svjetske platne valute”.
Na kraju se osvrnuo na predsjednika emeritusa Vijeća za međunarodne odnose SAD-a Richarda Haassa koji je rekao da je operacija Donalda Trumpa u Venezueli bila motivirana čisto komercijalnim razlozima, a ne željom za promicanjem demokracije i zaštitom ljudskih prava.
– To je u jednu rečenicu saželo ono što bi svaki objektivni analitičar trebao reći – zaključio je Hajrić.
Uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, izvedeno po nalogu Sjedinjenih Američkih Država, izazvalo je oštre međunarodne reakcije i otvorilo ozbiljna pitanja o kršenju državnog suvereniteta i međunarodnog prava. Washington godinama optužuje Madura za korupciju, trgovinu drogom i rušenje demokracije. Ovaj događaj dodatno je zategao odnose SAD-a sa zemljama Latinske Amerike i globalnim akterima koji podržavaju Madurov režim.