Kršćani koji koriste gregorijanski kalendar danas slave blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Bogojavljenje, kojim se slavi dolazak trojice mudraca – Gašpara, Melkiora i Baltazara – u Betlehem, gdje su se poklonili novorođenom Isusu Kristu.
Prema Evanđelju po Mateju, mudraci su slijedeći Betlehemsku zvijezdu pronašli Isusa i donijeli mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Ovi darovi imaju snažnu simboliku – zlato označava kraljevsku vlast, tamjan božanstvenost, a smirna Isusovu ljudsku prirodu i smrtnost.
Mudraci se u kršćanskoj tradiciji tumače kao predstavnici nežidovskog, odnosno poganskog svijeta, pozvani prepoznati i prihvatiti Krista, kojim Bog naviješta spasenje svim narodima.
Ovom prigodom vlč. Ivan Landeka, magistar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, objasnio je teološko značenje blagdana.
– Kao što pastiri predstavljaju dio izabranog Božjeg naroda koji je Isusa prepoznao kao Sina Božjega i Spasitelja svijeta, tako su tri kralja predstavnici svih ostalih poganskih naroda koji će Isusa prepoznati kao Mesiju i povjerovati u njega. Pastiri simboliziraju jednostavne i neuke ljude, dok mudraci s Istoka predstavljaju učene i obrazovane ljude koji su također povjerovali u Krista – kazao je vlč. Ivan Landeka.
Prema njemu, evanđeoski izvještaj kaže da je mudrace u Betlehem dovela neobična zvijezda. U tadašnjim shvaćanjima vjerovalo se da svaki čovjek ima svoju životnu zvijezdu, zbog čega su astrolozi pojavu nebeskih znakova povezivali s rođenjem velikih ljudi.
– Takvo tumačenje bilo je prisutno i u židovskoj tradiciji, prema kojoj su astrolozi još ranije najavljivali rođenje Abrahama, kao i rođenja drugih velikih povijesnih ličnosti – objasnio je Landeka.
Dodao je kako se u drevnoj crkvi Betlehemska zvijezda smatrala čudesnom pojavom, dok su kasniji tumači pokušavali pronaći njezino prirodno objašnjenje.
– Njemački astronom i matematičar iz 17. stoljeća izračunao je da je u vrijeme Kristova rođenja postojao poseban položaj planeta Jupitera, Saturna i Marsa, koji je mogao ostaviti dojam izrazito sjajne zvijezde. Drugi smatraju da se nije radilo o prirodnom fenomenu, nego o Božjem prosvjetljenju mudraca, kako je to tumačio sveti Ivan Zlatousti – naveo je vlč. Ivan Landeka.
Istaknuo je kako za vjernike nije presudno o kakvom se ukazanju radi, već poruka koju Betlehemska zvijezda nosi.
– Svatko od nas pozvan je svojim životom biti zvijezda koja će drugima pokazati put do Isusa. No da bismo to mogli, moramo se dati prosvijetliti Božjim svjetlom – istaknuo je.
Govoreći o značenju Bogojavljenja rekao je da se Isus pohodom i darovima kraljeva cijelom svijetu objavio kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranoga naroda Staroga zavjeta, zbog čega se ovaj blagdan i zove Bogojavljenje.
Blagdan Sveta tri kralja u crkvenoj je tradiciji povezan i s Isusovim krštenjem te se ističe kao događaj Kristova očitovanja svijetu, pa i poganskim narodima. U mnogim se krajevima na taj dan tradicionalno blagoslivljaju voda i sol, ali i kuće i obitelji.
Blagoslovljena voda, u spomen na Isusovo krštenje u rijeci Jordanu, simbolizira pročišćenje, a sol ističe zaštitu i trajnost. Blagoslovljenu vodu i sol vjernici nose u svoje domove i njima blagoslivljaju svoje obitelji, kuće, stoku i polja.
Božićno vrijeme u crkvenom kalendaru završava prve nedjelje nakon Bogojavljenja, kada se slavi blagdan Krštenja Gospodinova.