Izgradnja južne interkonekcije za opskrbu Bosne i Hercegovine prirodnim plinom najvažniji je projekt i najveća investicija u ovoj godini – istaknuo je za Fenu energetski stručnjak i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić.
Južna interkonekcija, novi plinovod koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s plinskim tržištem EU i LNG terminal na Krku, kako je dodao Bičakčić, izvjesno će povećati sigurnost opskrbe BiH prirodnim plinom te povećati fleksibilnost i energetsku učinkovitost u smislu diverzifikacije izvora i opskrbnih pravaca.
– Politički problemi u vezi s tim su riješeni, a dosta tehničkih podataka već je utvrđeno. Dolaskom novih količina plina iz Hrvatske stvaraju se preduvjeti za priključenje velikih potrošača koji bi prirodni plin koristili za proizvodnju električne i toplinske energije. Osim toga, BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za prirodni plin prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska). To znači da će zaraditi na transportu tog energenta u druge zemlje – ističe Bičakčić.
Prema njegovim riječima, tim projektom reaktualizirana je izgradnja skladišta plina u napuštenom rudniku Tetima (Tuzla), za što je Vlada Federacije BiH dobila suglasnost u vrijeme dok je on bio federalni premijer.
Kada je riječ o izgradnji južne plinske interkonekcije, Bičakčić je naveo kako je potrebno izgraditi novi visokotlačni plinovod (50 bara) kroz Hrvatsku od Splita (mjesto Dugo Polje) do Zagvozda (52 km) plus od Zagvozda do Imotskog i granice s BiH (22 km), što je ukupno 74 km plinovoda i to je odgovornost Plinacra (hrv. operator transportnog plinskog sustava).
– Očekuje se da će to financirati Plinacro jer će ubirati naknade za tranzit. Potrebna sredstva su oko 170 milijuna eura. Za sada se ne zna koji su sve troškovi u ovo uključeni – kaže Bičakčić.
Dodao je da će gradilište plinovoda kroz BiH s ulazom u Posušje biti dugo 180 kilometara i imat će dva kraka – do Mostara i do Travnika. Za ove radove potrebno je oko 250 milijuna eura, kaže Bičakčić.
Govoreći o planiranom kapacitetu tog plinovoda, rekao je da će se njime godišnje transportirati oko 1,5 milijardi kubika prirodnog plina.
– O kojoj količini je riječ vidi se usporedbom s trenutnom godišnjom potrošnjom u BiH koja iznosi 230 milijuna kubika. Godišnji kapacitet postojećeg plinovoda je 600 milijuna kubika – pojašnjava Bičakčić.
Ističući značaj ovog projekta, Bičakčić je kazao da bi novi pravac transporta prirodnog plina trebao omogućiti plinofikaciju južnog dijela Bosne i Hercegovine i osigurati plin za nove industrijske potrošače. Napomenuo je da novu interkonekciju i plinsku infrastrukturu treba projektirati i graditi tako da, osim prirodnog plina, omogući korištenje vodika i bioplina.
– Realizacija tog projekta koincidirala bi s realizacijom novog sjevernog pravca (Bosanski Brod ili Brčko), čime bi Bosna i Hercegovina postala tranzitna zemlja za prirodni plin. Time se otvara mogućnost da se Banja Luka uključi u novi plinski sustav Bosne i Hercegovine, naglašava Bičakčić.
Pripremu i realizaciju projekta izgradnje južne interkonekcije trebala bi pratiti i reforma plinskog sektora, au tom smislu Bičakčić podsjeća da se u taj proces krenulo vrlo ambiciozno u prošlosti (kada je on bio federalni premijer, 2000. godine).
Dok je on bio predsjednik BHK CIGRE, to strukovno udruženje raspravljalo je o opskrbi BiH prirodnim plinom i tada je unutar te organizacije formirana sekcija za prirodni plin.
Osvrćući se početkom 2026. godine na važnost izgradnje južne plinske interkonekcije, Bičakčić je, kako kaže, imao u vidu da klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem predstavljaju najveći izazov s kojim se suočava suvremeni svijet zbog golemih šteta za gospodarstvo, društvo i ekosustave. Posljedica su emisije stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida.
– Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformaciju našeg društva i gospodarstva u niskougljično okruženje potrebno je ostvariti ulaganjem u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na europskom tržištu i omogućiti postizanje nulte neto emisije do 2050. godine, zaključio je u razgovoru za Fenu Edhem Bičakčić.