Još dvadesetih godina prošlog stoljeća u Japanu se pojavila teorija prema kojoj se tipovi osobnosti mogu odrediti na temelju krvne grupe. Iako je znanost dugo osporavala ovu ideju, ona je tijekom 1970-ih doživjela pravu eksploziju popularnosti – a njezin se utjecaj osjeća i danas. Pitanje je jednostavno: krije li opis vaše krvne grupe dio vaše osobnosti?
Sve je počelo davne 1927. godine, kada je japanski profesor Takeji Furukawa iz ženske učiteljske škole u Tokiju objavio rad pod naslovom Studija temperamenta kroz krvne grupe. Tada nije mogao ni zamisliti da će upravo ovaj tekst postaviti temelje kulturnog uvjerenja prema kojem krvna grupa bitno određuje karakter, temperament, pa čak i kompatibilnost s drugim ljudima, piše. 24sata.hr.
Od tada su provedena brojna istraživanja koja nisu uspjela znanstveno potvrditi Furukawinu teoriju, no to nije spriječilo Japance da je primjenjuju u svakodnevnom životu – prilikom odabira partnera, posla ili donošenja važnih životnih odluka. Vjerovanje je toliko ukorijenjeno da danas ima status poput horoskopa u istočnoazijskim kulturama: čak i ako ne vjerujete u njega, rado ćete ga pročitati – barem iz zabave.
Zanimljivo je da ideja o tome kako se osobine ličnosti prenose krvlju nije nova. Još je Aristotel smatrao da se karakter nasljeđuje krvlju, dok je Hipokrat osobnost objašnjavao ravnotežom četiri tjelesne tekućine – krvi, žute i crne žuči te sluzi. Prema njegovom učenju, zdravlje, raspoloženje i temperament ovise o njihovoj ravnoteži, dok neravnoteža uzrokuje bolesti i specifične osobine ličnosti.
Slična vjerovanja nastavila su se i kasnije. Tako su 1928. Hayashi Hirano i Tomita Yajima objavili članak Biološki srodne krvne grupe u Army Medical Journalu, čime je dodatno ojačao temelje japanskog vjerovanja poznatog kao Ketsueki-gata – teorija osobnosti temeljena na krvnim grupama.
Furukawa je diplomirao eksperimentalnu pedagogiju i neko je vrijeme radio u upravi srednje djevojačke škole. Ondje je zaključio kako se uspjeh učenika ne može predvidjeti samo na temelju prijemnih ispita jer temperament igra ključnu ulogu. Uvjeren da je ljudska priroda jednostavna i da se može svesti na osnovne tipove, Furukawa je kao član liječničke obitelji posegnuo za krvnim grupama kao “ključem” svoje teorije.
Iako nije imao medicinske kvalifikacije, tadašnje japanske vlasti zamolile su ga da provede istraživanje o povezanosti krvnih grupa i osobnosti. Njegovi su zaključci prihvaćeni iako je studija obuhvatila manje od 20 ispitanika.
Razlog je bio politički: militaristički režim želio je znanstvenu osnovu za odgoj “idealnih vojnika”, pa se statistička ograničenja nisu dovodila u pitanje.
Još je problematičnija bila Furukawina studija koja je uspoređivala krvne grupe Tajvanaca i Ainu naroda s Hokkaida. Nakon japanske okupacije Tajvana 1895. godine i otpora lokalnog stanovništva, Furukawa je “buntovništvo” Tajvanaca pokušao objasniti genetikom. Budući da je 41,2 posto uzoraka imalo krvnu grupu 0, zaključio je da je sklonost pobuni nasljedna. Nasuprot tome, među Ainuima – koje je okarakterizirao kao pokorne – krvna grupa 0 bila je znatno rjeđa.
Na temelju toga čak je predložio povećanje broja brakova kako bi se “smanjila buntovna genetika” – ideja koja danas zvuči čisto rasistički.
Povratak teorije u modernom Japanu
Teoriju je 1970-ih oživio Masahiko Nomi, novinar bez medicinskog obrazovanja, koji je objavio niz popularnih knjiga o osobnosti i krvnim grupama. Zahvaljujući njemu, teorija je ušla u pop kulturu i svakodnevni život.
Prema japanskom vjerovanju, svaka od četiri krvne grupe nosi specifične karakteristike:
Krvna grupa A (oko 40 posto stanovništva): organizirani, savjesni, perfekcionisti i dobri timski igrači; osjetljiv i odgovoran, ali sklon tjeskobi i tvrdoglavosti.
Krvna grupa B (oko 20 posto): kreativan, strastven i individualist; veseo i društven, ali ponekad sebičan, neodgovoran i ekscentričan.
Krvna grupa 0 (oko 30 posto): samopouzdani, otporni i prirodni vođe; optimističan i otvoren, ali i egocentričan i nepredvidiv.
Važno je naglasiti da se ovi opisi temelje na popularnim vjerovanjima, a ne na znanstvenim dokazima. Ipak, mnogi Japanci – kao i stanovnici drugih istočnoazijskih zemalja – još uvijek ih shvaćaju ozbiljno.
U Japanu nije neobično da vas pitaju koja vam je krvna grupa – baš kao što će vas na zapadu pitati koji vam je horoskopski znak. Neke tvrtke navodno uzimaju krvnu grupu u obzir pri zapošljavanju ili stvaranju timova, vjerujući da su određene vrste prikladnije za određene uloge. Postoje čak izvješća o timovima sastavljenim isključivo od ljudi s krvnom grupom AB, zbog njihove navodne sposobnosti planiranja.
Teoriju su prepoznali i marketinški stručnjaci – posebice u industriji slatkiša i žvakaćih guma – gdje se proizvodi reklamiraju prema krvnim grupama potrošača.
Iako je znanost i dalje skeptična, jedno je sigurno: u Japanu krvna grupa nije samo medicinski podatak – ona je dio identiteta, kulture i svakodnevnog razgovora.