Federacija BiH je daleko ispred Republike Srpske, ali i Srbije kada je riječ o proizvodnji mlijeka i poticajima za ovaj sektor, tvrdi za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
No, upozorava Bićo, ukoliko država, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, što prije nešto ne poduzme – donese odluku o uvođenju prireza i carina na uvozno mlijeko, dogodit će se ista situacija kao što se to dogodilo s proizvodnjom malina, kornišona i mesa.
– U Federaciji je ovaj sektor najsređeniji, ima dobrih poticaja, obrti i poduzeća za litar mlijeka dobiju 42 feninga, toga nema nigdje, to je najbolji poticaj za sada, najviše u regiji – ističe Bićo.
Rješenje nameta na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda
Dodaje kako već godinama ponavlja jedno te isto – da treba formirati ministarstvo poljoprivrede na razini BiH.
– Imali smo hiperprodukciju malina, pa kornišona… A onda je zbog hiperimporta toga sve to polako počelo zamirati i ljudi više nisu mogli živjeti od proizvodnje malina i kornišona. Tako će vam biti i s mlijekom – tvrdi Bićo.
Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a potvrdio je za Faktor da je mljekarski sektor u RS-u u velikim problemima i suočen s padom konkurentnosti zbog nižih troškovnih poticaja u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju.
Kravljeg ili biljnog porijekla
On ističe da na ovaj način mljekar u Republici Srpskoj “gubi vrijednost jednog novog traktora za 2-3 godine”, odnosno vrijednost 6-12 junica godišnje, a u najnepovoljnijem scenariju čak i iznos u visini jedne godišnje premije za mlijeko.
– Poseban problem je i označavanje, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo bi raditi na omogućavanju posebnog označavanja. Veliki broj proizvoda u BiH prodaje se pod oznakom da su kravljeg porijekla, a zapravo su biljnog porijekla – tvrdi Arsenić, a to u izjavi za Faktor potvrđuje i Nedžad Bićo.
Prema podacima koje je objavio portal Akta.ba, sektor mljekarstva u RS-u ulazi u fazu ozbiljne i dugoročne nekonkurentnosti u odnosu na Federaciju BiH i Republiku Srbiju, upozoravaju proizvođači u analizi dostavljenoj Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Analiza se temelji na pretpostavci da tržište mlijeka i mliječnih proizvoda između Republike Srpske, Federacije BiH i Srbije funkcionira kao otvoreno tržište bez carinskih i kvantitativnih barijera, zbog čega razlike u poticajima i obveznim troškovima izravno utječu na konkurentnost proizvođača.
RS ima najnižu neto potporu po kravi – a najveće obaveze
Prema iznesenim podacima, premija za litar mlijeka u Republici Srpskoj iznosi 0,28 KM, dok je u Federaciji BiH 0,40-0,42 KM uz dodatne kantonalne premije od 0,05-0,15 KM. U Srbiji je premija 0,32 KM po litri, uz značajno veće poticaje po grlu.
Osim toga, mljekare u RS imaju najveće regulatorno opterećenje. Godišnji trošak obaveznih analiza na zarazne bolesti po muznoj kravi u RS je 65 KM, dok je u Federaciji 15 KM, au Srbiji 0 KM jer troškove snosi država.
Gubitak za farmu od 50 krava: RS-u se godišnje kasni do 58.500 KM
U minimalnom usporedivom scenariju, uz prosječnu proizvodnju od 5.000 litara po kravi godišnje, neto potpora u Republici Srpskoj iznosi 1.665 KM po kravi, dok se u Federaciji kreće od 2.235 do 2.835 KM, au Srbiji 2.520 KM.
Na razini farme od 50 muznih krava to znači: RS – 83.250 KM, FBiH 111.750 – 141.750 KM, a u Srbiji 126.000 KM.
Republika Srpska je u 2024. godini proizvela 130 milijuna litara sirovog mlijeka, dok je projekcija za 2025. godinu 136 milijuna litara (+4,6 posto).
U Federaciji BiH rast je znatno brži, sa 140 na 158 milijuna litara (+12,8 posto), dok Srbija bilježi rast sa 780 na 858 milijuna litara (+10 posto).
Zbog ovih kretanja, projekcija tržišnog udjela Republike Srpske u BiH do 2028. godine pokazuje pad sa 32 posto (2025.) na 26 posto (2028.), dok Federacija BiH raste sa 38 posto na 44 posto, a uvoz ostaje stabilan na 30 posto.
BiH skupo uvozi, jeftino izvozi
U analizi su i podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH za prvih 11 mjeseci 2025. godine: uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 234 milijuna KM, a izvoz 133 milijuna KM. Istovremeno je uvezeno oko 45 milijuna kilograma, a izvezeno 65 milijuna kilograma.
Zaključak je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijene kapacitete za preradu u proizvode veće tržišne vrijednosti poput sira i maslaca, što potvrđuju i prosječne cijene: uvoz u prosjeku košta 5,2 KM/kg, dok izvoz iznosi svega 2,04 KM/kg.
U dijelu koji se odnosi na trgovačke lance, navodi se da su federalni lanci prisutni u Republici Srpskoj sa 39 marketa, dok lanci iz Republike Srpske u Federaciji BiH imaju 13 marketa.
Mljekari u RS-u traže hitne mjere
U završnom dijelu dokumenta proizvođači pozivaju na hitnu provedbu mjera među kojima su: povećanje premije za 0,05 KM po litri, dodatnih 50 litara regresiranog dizela po grlu, izjednačavanje troškova obveznih mjera s Federacijom BiH ili Srbijom, isplata potpore po kravi muzari, a ne po teletu. jasnije deklariranje proizvoda koji sadrže mliječnu mast, jače mjere potpore mladim poljoprivrednicima.
Mljekari na kraju podsjećaju da su dopise Ministarstvu RS uputili 18. kolovoza i 4. prosinca 2025. godine, ali da odgovor nisu dobili, iako je riječ o prijedlozima koje nazivaju konstruktivnim i korisnim za cijeli sektor.