Čelnici Europske unije zauzimaju oštriji stav prema Sjedinjenim Državama i traže od Europske komisije da pripremi svoje najmoćnije trgovinsko oružje ako Donald Trump ne povuče prijetnje vezane uz Grenland. Njemačka se pridružila Francuskoj u zahtjevu da Komisija istraži aktivaciju Instrumenta protiv prisile (ACI), što će biti tema izvanrednog samita čelnika EU u Bruxellesu, piše Političko.
Širok raspon mjera
Potez Berlina približava EU snažnijem odgovoru, potaknutom Trumpovom retorikom o danskom teritoriju.
– Odlučnost je prisutna već nekoliko dana – rekao je jedan od diplomata i dodao:
– Osjetili smo to u našim bilateralnim razgovorima… postoji vrlo široka podrška da se EU mora pripremiti za sve scenarije, a to uključuje i da su svi instrumenti na stolu.
Odluka vlada ovisit će o Trumpovom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Iako europski čelnici pokušavaju dogovoriti sastanke s njim kako bi ga odgovorili od uvođenja carina, oni se također pripremaju za najgore.
Trump je najavio carine od 10 posto za saveznike iz NATO-a koji su se protivili njegovom potezu s Grenlanda, uključujući Francusku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švedsku i Finsku. Nakon toga je zaprijetio carinama od 200 posto na francusko vino i šampanjac.
Osim instrumenta protiv prisile, poznatog i kao “trgovinska bazuka”, čelnici su također razmatrali raniji paket odmazde kojim bi se uvele carine na američki izvoz vrijedan 93 milijarde eura.
Dvojica EU diplomata rekli su da je moguće prvo uvesti te carine, dok Komisija provodi složeniji proces lansiranja snažnijeg trgovinskog oružja. Instrument protiv prisile dopušta širok raspon mjera, poput nametanja carina, ograničavanja izvoza strateške robe ili isključivanja američkih tvrtki iz javnih poziva.
Posljednji put kada je EU razmatrala korištenje ovog instrumenta protiv SAD-a – kada je Trump uveo jednostrane carine 2025. – Europa je odustala. Ovaj put, diplomati EU kažu da su zemlje članice spremnije snositi posljedice.
– Ovo je sasvim drugačija situacija od prošlog ljeta, kada je to bio samo trgovinski spor – rekao je jedan diplomat, dodajući da “sada nismo u području ‘lijepo učiniti’, već u području ‘treba učiniti'”.
Visoki francuski dužnosnik rekao je da “postoji približavanje Nijemcima, postoji svijest s njihove strane, da moramo prestati biti naivni”, misleći na korištenje instrumenta protiv Washingtona. Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron dugo zagovarao ovaj potez, druge prijestolnice bile su opreznije u pogledu rizika od daljnje eskalacije i troškova za vlastita gospodarstva.
Pritisak na Rim i Varšavu će se pojačati
Čini se da je stajalište unutar njemačke vlade sada da blok mora uspostaviti snažno odvraćanje kako bi izbjegao pravi trgovinski rat.
– Imamo niz instrumenata na raspolaganju i slažemo se da ih ne želimo koristiti. Ali ako ih budemo morali koristiti, onda ćemo to učiniti – rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Za pokretanje Instrumenta protiv prisile potrebna je potpora najmanje 15 zemalja u Vijeću EU. Diplomati se nadaju da će se pridružiti i Italija pod vodstvom Giorgie Meloni, što bi bio važan znak zajedništva.
Rim je za sada dao do znanja da bi radije nastavio razgovore s Washingtonom, dok je stav Poljske još uvijek nejasan. No, zbog približavanja pozicija Francuske i Njemačke, pritisak na Rim i Varšavu bit će intenzivan.
Ključnu ulogu u promjeni njemačkog stava ima podrška industrije. Bertram Kawlath, predsjednik njemačkog udruženja proizvođača strojeva VDMA, pozvao je Bruxelles da razmotri korištenje alata protiv prisile, unatoč činjenici da je europska industrija strojeva “već nerazmjerno pogođena američkim carinama”.