Vlast i oporba u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH jednoglasno su usvojile izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, među kojima je i članak 81. koji se odnosi na izračun najnižih mirovina. Zastupnici su dizanjem ruke prihvatili diskriminirajuće izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, koje je dostavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike na čelu s ministrom Adnanom Delićem (NIP).
Hoće li Dom naroda Parlamenta FBiH potvrditi izmjene Zakona o PIO, ostaje za vidjeti.
Ovim su promjenama pogođeni svi budući umirovljenici koji odlaze u mirovinu sa 65 godina i do 20, 25, 30 godina staža.
Za manje od 35 godina staža mirovina 543 KM
Izmjenama je, primjerice, propisano da mirovina s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.
Sada prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM. Ako mirovine budu povećane u veljači, prosječna mirovina iznosit će oko 725 KM, a 60 posto tog iznosa je 435 KM, dakle niža od najniže.
Primjerice, izmjenama stoji da za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina mirovina ne može biti niža od 75 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Ako se uzme u obzir da će mirovine u veljači porasti za 11,6 posto, pa će prosječna mirovina sa 651 KM porasti na 725 KM, onda će 75 posto od 725 KM iznositi 543 KM.
Najniža mirovina koja sada iznosi 599 KM, uz povećanje od 11,6 posto iznosit će oko 668 KM.
Izmjenama stoji da za 35 godina staža i manje od 40 godina mirovina ne može biti niža od 85 posto prosječne mirovine iz prethodne godine. Kada se od 725 KM izračuna 85 posto, onda dobijemo 616 KM. Stoga će i ova mirovina biti manja od najniže.
Prema postojećem zakonu, najnižu mirovinu imala bi osoba koja ode s 15 godina staža i 65 godina života, a ona sada iznosi 599 KM.
Obrazlažući izmjene zastupnicima, resorni ministar Adnan Delić je naveo da je “na zahtjev Sindikata umirovljenika FBiH izvršena diferencijacija najnižih mirovina”.
Nagrađujemo rad
– Suština ovog zakona je da nagrađujemo rad, dulji radni vijek, što je intencija svakog propisa u svakoj zemlji u svijetu. Ne znam da postoji igdje u svijetu da se nerad nagrađuje, a krađa – kazao je Delić i dodao:
– Nije točno da će ljudi s 15 godina staža imati ono što je definirano ovim zakonom. Osobe s 15 godina radnog staža mogu imati 3.000 KM mirovine, ali naravno za vrijeme radnog staža trebaju uplaćivati odgovarajuće doprinose.
Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju kaže da zaposlenik godišnje može imati najviše pet bodova. To je ograničeno, bez obzira da li je zaposlenik imao pet puta veću plaću od prosjeka u Federaciji BiH.
Primjerice, ako je radnik svih 12 mjeseci u godini imao plaću u visini prosječne plaće u toj godini, tada za tu godinu staža dobiva jedan bod. Ovisno o visini plaće, radnik za određenu godinu može dobiti više ili manje od jednog boda. Primjerice, ako je plaća zaposlenika bila polovica vrijednosti prosječne plaće, dobit će pola boda za tu godinu. Ili, recimo, ako je radnik imao tri puta veću plaću od prosjeka, dobit će tri boda.
Uzet ćemo da je osoba imala pet bodova 15 godina, pa maksimum i to pomnožiti s općim bodom koji je sada 22,6 KM i dobit ćemo 1.695 KM.
A Delić bi trebao znati da doprinose ne plaćaju radnici nego poslodavci, a ljudi u Federaciji BiH mogu sami sebi uplaćivati dobrovoljne doprinose ako su nezaposleni i oni nisu minimalci, već su zakonom određeni, prema prosječnoj plaći u FBiH.
Delić i ministarstvo na čijem je čelu uporno ignoriraju činjenicu da su mnogi od završetka agresije do danas radili bez prestanka, a nemaju ni 17 godina staža jer im poslodavci nisu isplatili. A takvi će biti zakinuti diskriminatornom izmjenom članka 81. Zakona o PIO-u.
Istina je da se nigdje u svijetu ne nagrađuje nerad kao u Bosni i Hercegovini, nego nerad političara.