Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je 23. siječnja izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ali se njegova primjena primjenjuje od 1. siječnja, odnosno retroaktivno.
Sada se postavlja pitanje što će biti s ljudima koji su uvjete za mirovinu ispunili od 1. do 23. siječnja, primjenjuju li se i na njih izmjene zakona koje nisu bile na snazi u trenutku njihova odlaska u mirovinu. Osim toga, što će biti s korisnicima koji će zbog izmjena Zakona o PIO-u dobiti manje mirovine, koji su otišli u mirovinu dok je bio na snazi stari zakon i čije su mirovine po tom zakonu trebale biti veće.
Retroaktivna primjena zakona u pravilu je zabranjena
Pojašnjenja radi, prema starom Zakonu o PIO-u, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala bi najnižu mirovinu, a to je 599 KM. Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, koje je usvojio Parlament, mirovina osoba s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine.
Prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM.
– U pravilu je zabranjena retroaktivna primjena zakona radi očuvanja pravne sigurnosti. Opće je načelo da zakoni proizvode pravne učinke od trenutka stupanja na snagu, a ne unatrag, dakle ne retroaktivno. Također, već stečena prava se ne mogu mijenjati niti ukidati, što potvrđuje i sudska praksa u kojoj sudovi često donose presude u kojima se ukidaju odredbe koje krše načelo zabrane retroaktivnosti – kazala je za Faktor Aida Obuća, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH, koja je po struci pravnica.
Za mišljenje smo zatražili i Izmira Hadžiavdića, koji je bio dugogodišnji sekretar Doma naroda FBiH, stručnjak za pravo.
– Ne mogu vjerovati da u zakonu, koji još nije stupio na snagu, stoji da se primjenjuje od 1. siječnja 2026. To znači da bi po tom zakonu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu trebali otići prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PIO-u, što nije slučaj. Trebali su otići u mirovinu prema tada važećem zakonu. Ne znam koliko će to trajati, pogotovo ako se izmjenama Zakona o PIO-u ljudima umanje prava koja bi imali po zakonu koji je bio na snazi kada su stekli uvjete za mirovinu. Mislim da će se naći neko da podnese zahtjev za ustavnost ovog zakona – kazao je Hadžiavdić.
Ne smije ugroziti stečena prava
Ukazuje da u demokratskim pravnim sustavima vrijedi osnovno načelo zabrane retroaktivne primjene zakona.
– To znači da se na konkretan odnos ili događaj primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je taj odnos nastao ili kada je djelo počinjeno. Postoje strogo definirane iznimke kada retroaktivnost tj. dopušteno retroaktivno djelovanje. Dakle, u kaznenom pravu vrijedi “načelo blažeg zakona”. To praktično znači da ako se zakon promijeni nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud je dužan primijeniti blaži zakon. To znači da ako novi zakon za isto djelo predviđa manju kaznu ili blaže uvjete, to će se primjenjivati retroaktivno jer je to povoljnije za optuženika – kaže Hadžiavdić i dodaje:
– U ostalim pravnim područjima, da bi propis dobio povratnu snagu, moraju biti ispunjeni strogi uvjeti. Mora postojati opravdani opći ili javni interes koji ima prednost nad pravnom sigurnošću pojedinca. Retroaktivna primjena ne smije ugroziti već stečena prava. Primjerice, ne može vam se retroaktivno oduzeti pravo na mirovinu koju ste već ostvarili prema tada važećim propisima.