Američko veleposlanstvo u Sarajevu priopćilo je da zbog neizvjesnosti Europske unije oko izbora novog visokog predstavnika prisiljava SAD da preispita svoju ulogu u međunarodnoj prisutnosti u našoj zemlji.

Ćudić je za Klix.ba je kazao da Bosna i Hercegovina ne mora i ne smije pasivno promatrati promicanje američkih interesa u Bosni i Hercegovini, koji se očituju kroz proces izbora visokog predstavnika i planove američke administracije za svoje djelovanje unutar Bosne i Hercegovine.

“Ponovit ću ono na što sam pozivao 9. veljače: Ako američka administracija i američki investitor žele ulagati i profitirati u Bosni i Hercegovini, onda investitor i administracija koja stoji iza investitora ne mogu stajati iza ljudi koji ruše Ustav i suverenitet BiH. Da budem potpuno jasan, pozivam koalicijske partnere kao i opoziciju predvođenu SDA i DF da ne ratificiraju međudržavni ugovor o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom, niti da Federacija BiH potpiše ugovor s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku o planu američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegove ovlasti i pogled na pitanja i zakone o državnoj imovini”, rekla je. Đudić.

Kako je dodala, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku da zajedno s europskim partnerima svoj državni interes stavi u kontekst američkog geostrateškog interesa u BiH i Europi.

Ne smijemo biti slijepi na rizike, ali ni na šanse za pozicioniranje koje imamo, rekla je.

Podsjetimo, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu propao je pokušaj imenovanja nasljednika Christiana Schmidta.

Sjednica je prekinuta jer su Francuska i Njemačka, uz potporu Velike Britanije, oborile američki prijedlog da na čelo OHR-a dođe talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi.

Zemlje članice EU-a imale su drugačiji plan – namjeravale su za visokog predstavnika postaviti Francuza Renéa Troccaza.

S obzirom na to da su formirana dva jaka bloka i da ni razgovori prije zasjedanja nisu dali rezultate, Christian Schmidt ostat će na mjestu visokog predstavnika do konačnog konsenzusa.

Njemački diplomat podnio je ostavku prije nekoliko tjedana, a njegov nasljednik trebao je biti službeno imenovan na ovotjednoj sjednici. Prema informacijama do kojih je došao naš portal, konačna odluka o imenovanju sada je prolongirana do kraja lipnja.

“Izlazimo s platformom da Republika Srpska i dalje bude za pregovaračkim stolom, da se održi kao stabilno mjesto, povećanjem plaća i penzija i da radimo zajedno kao tim”, rekla je Cvijanović.

Vjera u pobjedu

Ona je istakla da vjeruje u pobjedu i dobar rezultat SNSD-a.

Želim da izbori budu fer i pošteni i da se zna koga je narod izabrao”, rekla je Cvijanović.

Navela je da od oporbenih stranaka nije čula nikakav program, osim da “moraju otjerati SNSD”, što nije program.

Sutra bi, da su na vlasti, ratovali i treći dan”, rekla je Cvijanović, prenosi Srna.

“Dragi moji, danas je trideset deveti dan mog „ljetovanja“ u Rovinju i pišem vam kako mi je, šta radim i kako se provodim. Posljednji put sam to pisao 1986. iz dečjeg odmarališta u Bolu na Braču, zanimljivo, u Hrvatskoj.

Možda vam se učini da baljezgam, ali realno, otkud znate šta bi sve vama palo na pamet posle 39 dana mora…

Danas je Sveti Pantelejmon, slava koju slavi Loka. Кolač i sveću donio mu je moj drug Samir, poznatiji kao Suki. Super tip i dobar drug. Nisam otišao s Lokom do crkve u Peroju, more me suviše mamilo.

Crkvu su osnovali Crnogorci, koji su došli u Peroj pre dvjesta šezdeset i nešto godina. Nisam ove godine išao, pa nisam video transparent sa tačnim brojem godina. Da, u Peroju stoji istaknut transparent, nalik onima koji najavljuju koncerte, „26… godina Crnogoraca u Peroju“. Štedljivi istarski Crnogorci uradili su transparent na kojem se mijenjaju brojevi, pa na početku svake godine samo promene broj na mušemi, koja tu stoji već ko zna koliko. Crkva je odmah iza ćoška, na raskrsnici. U njoj pravoslavni sveštenici drže liturgije i opela, vjenčavaju i krštavaju vernike od 1834. godine do danas.” napisao je poznati voditelj.

Dodao je da crkva nije bila rušena, ni paljena, ni zatvarana.

“U njoj je prošle godine krštena čak i jedna Lola iz Beograda. Preko puta nje, na drugom trotoaru iste ulice, nalazi se spomenik žrtvama fašističkog naci-režima (tako piše na svakom spomeniku). Ni ovaj spomenik nije bio rušen, ni paljen. Vrh mu krasi crvena petokraka. Od njega do crkve nema više od 10 metara.

Iz nekog razloga, odlasci tamo su emotivno zahtjevni za mene, pa sam odabrao more i barku. Ustao sam rano, a i tek sam 39 dana tu, nisam još uvek spreman. Naoružan bocom rozea „radovan“ (što je i moje kršteno ime) i vrećom leda, ukrcao sam se na barku i krenuo u poznato. U uvalu na Crvenom otoku. Vino ne otvaram prije 12, jer imam staro pravilo da se ne pije prije podneva. Кo pije pre podneva, sigurno je alkos.

Ranije, dok sam dolazio na plažu, konobari su znali to pravilo, pa su oko 12:05 dolazili sa: „Gospon Ivanović, prošlo je 12, može jedan gemišt?“

Ne odlazim više na obalu, previše je naših ljudi. Naši ljudi su divni, niko me ne uznemirava, naprotiv. Ipak, kada ima toliko naših, ja se osjećam kao budala jer sam u gaćama, moj problem, znam. A naših je svake godine sve više. Кo da ih neko tjera da dolaze ili im brani pa tjeraju inat. Čak su i konobari Srbi.

Tako sam završio na barci, sam. Sam moram da vodim računa da li je prošlo 12. Na barci provodim svoje dane u miru, okupan suncem i baš slanim Jadranom. Čitam. Slušam džez. Plivam. Plutam. Pijuckam hladna pića iz svog kamperskog frižidera punog leda.

Ipak, nisam potpuno sam. Čim bacim sidro i barka zauzme svoju poziciju, u njenoj sjenci pojavi se jato riba. Cipli. Crnogorci ih iz zezanja zovu govnojedi.” napisao je Ivanović u pismu Vučiću.

Nakon sjednice se obratio javnosti. Rekao je kako sistem nacionalne sigurnosti ugrožava stanje u BiH i jučerašnja izjava Bakira Izetbegovića koji “zvecka oružjem, a ne ova hapšenja”.

– Ovo što se valja u BiH, divlja se i prijeti i politički se ugrožava jedan narod.

Pitanje nacionalne sigurnosti nije Ukrajina, nego Bosna.

Mi očito imamo bipolarnu politiku. Čas pružamo zaštitu, čas se skrivamo kao zečevi.

Prijeti se oružjem, a ne hoću se rukovati s Andrejom Plenkovićem. Što je to, vijest – odgovorio je Milanović na opasku novinara da se rukovao s njim.

Nastavio je o mjerama štednje.

– Ako ćete staviti klimu na 25, prodajte ju Romima, oni će nešto napraviti s tim, oni su vrlo spretni u tomu. Klima na 25 ne radi.

Kad padne prva kiša iza Gospe te mjere postaju bespredmetne.

Ili će se situacija u Ukrajini smiriti, ili će se kineski predsjednik dogovoriti nešto s Putinom i Bidenom. EU se ništa neće pitati, mene i Plenkovića neće ništa pitati – svjestan je Milanović.

Komentarisao je i izjavu visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da ga je on uvrijedio.

– Čovjek je potkralj. Sad će meni, koji sam predsjednik zemlje koja je u Evropskoj uniji reći neki čovjek kojeg nisam nikada upoznao reći da sam ga uvrijedio! Dobrodošli u svijet odraslih, gospodine Schmidt – zaključio je Milanović.

Iz federalnog budžeta za ovu direktnu pomoć građanima, ali i turističkom sektoru, izdvojena su dva miliona KM.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su istakli da sada slijedi realizacija s Federalnim ministarstvom finansija i finalizacija cijelog posla za pružanje ove vrste usluga kod digitalnih platformi. Sve pripreme će se završiti do 8. augusta.

Ministrica Đapo izjavila je da su predstavnici ovih platformi potvrdili da će od 8. augusta biti u mogućnosti otvoriti za građane sve raspoložive turističke ponude za odmor u Federaciji BiH.

Naredne sedmice Federalno ministarstvo okoliša i turizma će objaviti detaljno uputstvo o načinu korištenja putem platformi, ali i prodajnih mjesta za građane koji preferiraju kupovinu na prodajnom mjestu.

– Pozivaju se građanke i građani Federacije BiH da koriste vaučere Vlade Federacije BiH dostupne na online platformama. Istovremeno pozivamo sve pružaoce usluga (pravne i fizičke osobe-obrtnike registrirane za usluge smještaja u Federaciji BiH) da ostvare poslovnu saradnju sa navedenim online platformama.

Želimo vam ugodan boravak na prelijepim turističkim destinacijama uz korištenje turističkih vaučera – poručili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Predloženim zakonom, koji je na dnevnom redu sutrašnje sjednice Doma naroda, predviđena je mogućnost da Vijeće ministara po isteku roka produži primjenu Zakona za još tri mjeseca. Komisija je utvrdila da je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, čijim bi se usvajanjem omogućilo da roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo da radi samo polovinu punog radnog vremena, usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te podržao principe predloženog zakona.Utvrđeno je da je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koji se odnosi na povećanje plata zaposlenima u institucijama BiH sa najnižim koeficijentima, uključujući i zaposlene u Oružanim snagama i policijskim agencijama, usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.Komisija je ocijenila da Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik Damir Arnaut i kojim se ograničava najviša otpremnina na nivou institucija BiH, nije usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.Članovi Komisije nisu podržali Izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2021. godini, dok je podržan izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH za prošlu godinu.U raspravi o izvještaju VSTS član Komisije Sredoje Nović ocijenio je da nisu dovoljno diferencirani problemi sa kojima se suočava pravosuđe BiH i rekao da je zabrinjavajući podatak da je u prošloj godini pokrenuto 35 disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca.

– Nisam vidio da su preduzete sve mjere kako bi se eliminisali problemi i kako bi se drugi ugledali na to – dodao je Nović.

Ustavnopravna komisija Doma naroda nije postigla dogovor u vezi sa zahtjevom Ustavnog suda BiH u vezi sa Zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, čiji je podnosilac član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Nović je u raspravi o ovom zahtjevu istakao da ova komisija nije nadležna za zakone koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, ali ovaj zaključak nije dobio potrebnu podršku Komisije.

Komisija je prepustila Ustavnom sudu da odluči o zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 14 Zakona o državljanstvu BiH, koji je podnio zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

Emrić je u parlamentarnu proceduru uputio inicijativu da se dopuni Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH kako se ne bi koristila nova osnovica za obračun plata u iznosu od 535 KM za poslanike, delegate, članove Predsjedništva, ministre u Vijeću ministara BiH, te njihove zamjenike.

Članovi komisije podržali su i poslaničku inicijativu Denisa Zvizdića kojom Predstavnički dom zadužuje Vijeće ministara da u što kraćem roku 200.000 KM za sanaciju štete i izradu novih 700 kamenih cvjetova sa imenima antifašista koji su dali živote za slobodu Mostara i čitave Evrope, te za buduću integralnu institucionalnu zaštitu i obezbjeđenje tog nacionalnog spomenika BiH.

Komisija je podržala i poslaničku inicijativu Nermina Nikšića o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost koje bi se odnosile na ukidanje PDV-a na doniranu hranu, saopšteno je Parlamentarne skupštine BiH.

Na današnjoj sjednici usvojena je informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2021. godine, čiji je podnosilac Ministarstvo finansija i trezora u Vijeću ministara, odakle su naveli da je javni dug BiH tada bio veći od 13 milijardi KM od čega se tri četvrtine odnose na spoljni, a jedna četvrtina na unutrašnji dug, te da se sa tim podacima može biti relativno zadovoljno.

Danas je, govoreći povodom otvaranja Pelješkog mosta, premijer Hrvatske Andrej Plenković uspio napraviti sponu između dva događaja.

– Jučerašnji događaji u Sarajevu, grozni i neprihvatljivi, pa čak i prijeteći protesti visokom predstavniku Kristijanu Šmitu pokazuju da ovaj most Hrvatskoj nije luksuz, on je nužnost – poruka je Plenkovića nakon povratka iz Dubrovnika.

Pelješki most je, tvrdi premijer Hrvatske, oličenje onoga što je Hrvatska danas, a u odnosu na ono što je ranije željela biti.

– Mi strateške nacionalne interese ostvarujemo sa izrazito osnaženim međunarodnim položajem i punim samopouzdanjem i vizijom u ono što radimo – kazao je Plenković.

Podsjetimo, premijer Hrvatske jučer je boravio u posjeti Bosni i Hercegovini, a što je iskoristio kao priliku da pohvali smjer kojim je krenuo visoki predstavnik BiH, dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dodao kako bi usvajanje promjena označilo “minimalni pokušaj ispavljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH”.

Sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda PS BiH zakazane su za 27. juli. Na dnevnom redu su izmjene Zakona o plaćama i naknadama, a ukoliko bi se desilo da se ne usvoje predložene izmjene i julske plaće budu obračunate po novoj osnovici i istim koeficijentima, više ne bi bilo mogućnosti za promjene jer to ne dozvoljava ni Ustav BiH.

Dakle, prvi i zadnji pokušaj da vlast pokaže solidarnost i odrekne se enormnog povećanja plaća bit će 27. jula.

Na dan kada je usvojen Budžet institucija BiH u Domu naroda PS BiH 30. juna delegati su izrazili spremnost da smanje koeficijente kako njihove plaće ne bi rasle za 500 KM jer je intencija bila da se plaće povećaju državnim policajcima, vojnicima i državnim službenicima. To povećanje sa novom osnovicom od 535 KM neće prelaziti 100 KM.

Na dnevnom redu Predstavničkog doma PS BiH dvije su tačke koje se odnose na Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, odnosno smanjenje koeficijenata za izabrana i imenovana lica.

„Onemogućava se povećanje plaće za izabrana i imenovana lica, posebno poslanike i delegate u Parlamentamoj skupštini BiH, te članove Predsjedništva BiH, ministre u Vijeću ministara BiH, te njihove savjetnike koji su i prije povećanja osnovice imali neopravdano visoka primanja. I drugo, smanjuje se razlika između zaposlenih u institucijama BiH sa najvećim i najmanjim koeficijentima, što je jedino ispravno u ovom trenutku, s obzirom na sve veće socijalne i ekonomske razlike”, navodi se u obrazloženju jednog prijedloga izmjena Zakona.

Kada je riječ o Domu naroda PS BiH, na dnevnom redu su dva prijedloga. Zahtjev Kluba Bošnjaka odnosi se na smanjenje koeficijenata kako bi plaće funkcionera ostale na istom nivou, a dva druga prijedloga izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH odnose se na povećanje koeficijenata državnih službenika, vojnika i policajaca, te ograničavanje otpremnine za zaposlene u institucijama BiH koje sada prelaze i 30.000 KM za zvaničnike.

“Minimalan iznos otpremnine ostaje kao i do sada 5.364 KM, ali se maksimalan iznos otpremnine ograničava na 10.728 KM. U praksi, zaposleni s koeficijentom od 3,55 i niže (šef odsjeka i niže) zadržali bi otpremninu u istom iznosu na koju trenutno imaju pravo, dok bi se ograničenja u praksi odnosila samo na zaposlene s koeficijentom višim od 3,55 (savjetnik ministra, zamjenik ministra, ministar, poslanik ili delegat u PS BiH, savjetnik člana Predsjedništva BiH, član Predsjedništva BiH…)”, navodi se u obrazloženju.

Ovim bi se ostvarile značajne uštede u Budžetu BiH.

Milanović će Iliji Nakiću, ratnom zapovjedniku brigade Frankopan iz Travnika i Đuri Matuzoviću, ratnom zapovjedniku odbrane Orašja, dodijeliti počasne činove brigadnih generala.

Hrvatski predsjednik ova će odličja uručiti u srijedu, 20. jula 2022. godine, na Pantovčaku.

Podsjećamo, Đuro Matuzović je optužen za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju, a osim njega optuženi su i Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Živković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić.

Prema optužnici, oni su zločine počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a, te vojne i civilne policije u Orašju.