Podaci nacionalnih turističkih organizacija pokazuju da je u 2025. godini broj stranih dolazaka u većini balkanskih zemalja porastao između 8 i 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pritom, najveći rast zabilježen je u ruralnom i ekoturizmu, segmentima koji su donedavno bili tek usputna ponuda. Sve više turista, posebno iz zapadne Evrope, bira sela s domaćim smještajem, prirodnim ambijentom i tradicionalnom gastronomijom. Ovaj trend nije samo prolazan hir, već odraz nove globalne turističke filozofije: povratka prirodi i jednostavnijem načinu života.

Jedno od najvećih iznenađenja predstavlja porast interesovanja za kontinentalne dijelove Balkana. Dok su Dubrovnik, Budva i Ohrid već dobro ucrtani na karti svjetskog turizma, sve više pažnje privlače manje poznata mjesta poput Trebinja, Jajca, Zlatibora ili Krupnja. Turistički vodič iz Sarajeva, Emina Kurbegović, objašnjava da gosti danas traže „iskustvo koje nije unaprijed isplanirano“. „Ljudi žele razgovarati s mještanima, posjetiti lokalne pijace i kušati pravu domaću hranu. To je ono što čini našu regiju posebnom“, kaže ona.

Pored prirodnih ljepota, veliki doprinos turističkom oporavku daju i digitalne platforme. Lokalni ugostitelji i vodiči sve više koriste društvene mreže i online rezervacijske servise kako bi dosegli publiku izvan regije. Digitalni marketing, koji je još prije nekoliko godina bio luksuz, danas se pokazuje kao ključan alat za uspjeh u turizmu. Mladi poduzetnici u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji ulažu u video produkciju, blogove i infografike kako bi pokazali različite strane Balkana, ne samo one razgledničke.

Ekonomisti ističu da rast turizma ima šire posljedice, otvaraju se nova radna mjesta, a manja mjesta dobijaju prijeko potrebnu infrastrukturu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi uz razvoj trebalo voditi računa o zaštiti okoliša i očuvanju kulturnog naslijeđa. Masovni turizam, ako se ne kontrolira, lako može ugroziti ono što danas privlači posjetioce: netaknutu prirodu i autentičnost lokalne zajednice.

Ako trenutni trendovi potraju, očekuje se da će balkanski turizam u 2026. i 2027. godini doživjeti stabilan rast, uz sve više povratnih gostiju i veći broj direktnih aviolinija prema regionalnim aerodromima. Budućnost regije, kako ocjenjuju stručnjaci, nije u luksuzu ni u masovnim hotelima, nego u raznolikosti , upravo onoj koja je oduvijek bila najveća prednost Balkana.

Iako još daleko od masovnog trenda, povratak mladih stručnjaka postaje tema o kojoj se sve više govori. Neki se vraćaju jer su pronašli priliku da pokrenu vlastiti biznis, drugi žele živjeti sporije i smislenije, bliže porodici, dok treći donose iskustva stečena u inostranstvu kako bi unaprijedili domaće kompanije i institucije. Ono što je zajedničko svima jeste želja da se doprinese promjenama – ne velikim i naglim, već onim koje se gradi korak po korak.

Odliv mozgova postaje kružni proces

Tradicionalno, odlazak mladih s Balkana bio je jednopravan put: jednom kad odu, rijetko se vraćaju. Međutim, globalne okolnosti, poput rastućih životnih troškova u zapadnim zemljama, sve veće potrebe za balansom između posla i privatnog života, te sve izraženije povezivanje kroz digitalne tehnologije, doveli su do toga da povratak više nije iznimka.

Prema podacima regionalnih istraživanja tržišta rada, sve veći broj povratnika pokreće startupe ili prepoznaje niše u oblastima kao što su IT, marketing, turizam i poljoprivreda. U Srbiji i Hrvatskoj, programi poput „Tačke povratka“ i „Povratak u Hrvatsku“ ohrabruju dijasporu da uz podršku države i lokalnih zajednica uloži kapital i znanje u matične sredine. U Bosni i Hercegovini, nekoliko općina nudi subvencije i infrastrukturnu pomoć mladima koji pokreću vlastite biznise nakon povratka.

„Vratio sam se jer sam shvatio da mogu više doprinijeti doma nego tamo gdje sam bio samo dio velikog sistema“, kaže Haris, 32-godišnji programer iz Mostara koji je šest godina radio u Njemačkoj. „Ovdje imam više slobode da biram projekte, da gradim posao po vlastitim pravilima i da vidim rezultat svog truda direktno u zajednici.“

Takvi primjeri sve češće postaju inspiracija drugima. Iako realnost nije idealna – birokratske prepreke i nedostatak povjerenja često usporavaju procese – činjenica da povratnici dolaze sa znanjem, radnim navikama i iskustvom iz uređenijih sistema daje optimizam da promjene, koliko god sporo, zaista dolaze iznutra.

Digitalna era briše granice

Jedan od ključnih razloga zašto je povratak sada realniji nego ranije leži u digitalizaciji poslova. Rad na daljinu omogućio je mnogima da žive na Balkanu, a rade za globalne kompanije. Freelanceri, IT stručnjaci i dizajneri koji su ranije morali napustiti zemlju zbog boljih poslovnih prilika sada mogu ostati, pa čak i zapošljavati druge u svojim malim kompanijama.

Primjeri su brojni: mladi arhitekti iz Zagreba rade za klijente u Skandinaviji, marketinški timovi iz Beograda vode kampanje za brendove iz Londona, dok programeri iz Sarajeva sarađuju s američkim startapima. Ovakvi modeli pokazuju da ekonomska mobilnost više ne zavisi isključivo od fizičkog preseljenja. Balkan, uz niže troškove života i rastuću digitalnu infrastrukturu, postaje privlačna baza za mlade profesionalce koji žele balans između karijere i kvalitete života.

Jedan od pozitivnih efekata digitalne povezanosti jeste i revitalizacija manjih gradova. Dok su nekada prilike bile koncentrisane u glavnim centrima, sve više mladih sada bira da radi iz svojih rodnih mjesta – okružen prirodom, bez gužvi i s više vremena za porodicu. Taj proces dugoročno može uticati i na ravnomjerniji razvoj unutar država regije.

Izazovi ostaju, ali perspektiva se mijenja

Naravno, povratak na Balkan nije lagan korak. Povratnici se često susreću s administrativnim nejasnoćama, nedostatkom podrške i sporim institucionalnim reakcijama. Ipak, sve više inicijativa pokušava to promijeniti. U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji kreiraju se posebni fondovi za dijasporu, dok u Sloveniji uspješno djeluju mreže mentora koje povezuju povratnike s lokalnim poduzetnicima.

Ono što ohrabruje jeste promjena narativa. Nekada se odlazak smatrao jedinim rješenjem, dok povratak nije bio poželjna opcija. Danas sve više medija, organizacija i lokalnih zajednica ističe uspjehe povratnika kao primjere koji pokazuju da se i ovdje može graditi karijera i dostojanstven život. Takva promjena društvene percepcije možda je najveći korak naprijed.

Sociolozi upozoravaju da proces povratka zahtijeva i novu vrstu podrške. Potrebno je da lokalne vlasti prepoznaju potencijal povratnika, ali i da ponude jasno strukturirane puteve reintegracije. Istovremeno, obrazovni sistem mora biti usklađen s tržišnim potrebama kako bi mladi koji ne odlaze mogli stvarati svoju budućnost kod kuće. Samo kombinacija tih faktora može osigurati da ovaj trend preraste u trajnu promjenu.

Pogled unaprijed

Balkan se nalazi na prekretnici. Iako još uvijek suočen s brojnim socioekonomskim izazovima, regija sve više postaje prostor gdje mladi ne odlaze samo da bi pobjegli, već i gdje se vraćaju da bi gradili. Povratnici donose svježu energiju, nova znanja i međunarodna iskustva koja mogu osnažiti lokalne zajednice i učvrstiti povjerenje u vlastite mogućnosti.

Povratak mladih stručnjaka ne znači odustajanje od svijeta, već njegovo približavanje. U vremenu kada granice postaju sve manje prepreke, Balkan ima priliku da iskoristi spoj lokalnog identiteta i globalnog iskustva. Iako put nije jednostavan, činjenica da sve više ljudi vjeruje da vrijedi pokušati, možda je najbolji znak da se region zaista mijenja.

Prema podacima nekoliko turističkih organizacija u regiji, broj domaćih turističkih noćenja porastao je u prosjeku između 15 i 25 posto u odnosu na pretpandemijske godine. Razlog je jednostavan – ljudi sve više traže mjesta dostupna automobilom, mirna sela s domaćom hranom, ture po kulturnim naslijeđima te planinske vikende u netaknutoj prirodi.

Analitičari turizma navode da ovaj trend odražava širu globalnu promjenu turističkog ponašanja. “Mikroturizam odgovara novom načinu života: fleksibilnijem, ekološki osvještenijem i orijentiranom na doživljaj, a ne isključivo na trošenje”, navodi jedan turistički stručnjak iz Sarajeva. Slične tendencije primjećuju se u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji, gdje lokalne zajednice sve češće ulažu u male smještajne kapacitete, tematske rute i eko-turizam.

Jedan od pozitivnih aspekata mikroturizma je i njegova održivost. Kraća putovanja znače manju potrošnju goriva, manje gužve na popularnim destinacijama i više pažnje prema lokalnoj ekonomiji. U Bosni i Hercegovini, primjerice, raste interes za sela oko Jajca i Konjica, dok u Dalmaciji i Istri posjetioci sve češće biraju unutrašnjost regije umjesto poznatih obalnih gradova. Na sjeveru Srbije, Vojvodina bilježi porast posjeta malim vinarijama i salašima koji nude spoj prirode i gastronomije.

Digitalne platforme i društvene mreže dodatno potiču ovaj trend. Mladi putnici najčešće planiraju putovanja putem aplikacija koje nude preporuke za jednodnevne ture, pješačke staze, lokalne restorane i smještaj. Takav pristup omogućava personalizovanije iskustvo, ali i jačanje manjih zajednica koje nisu dio masovnog turizma.

Turistički sektor prepoznaje priliku da mikroturizam postane važan stub ekonomskog oporavka regije. Investicije u infrastrukturu, ruralni turizam i digitalnu promociju destinacija mogle bi dugoročno donijeti stabilniji i ravnomjerniji razvoj. Kako objašnjavaju stručnjaci, male destinacije postaju nova lica Balkana – autentična, topla i dostupna svima koji traže odmor blizu kuće.

Na kraju, mikroturizam nije samo privremeni trend, već pokazatelj promjene u načinu na koji doživljavamo slobodno vrijeme. On spaja lokalno s globalnim, tradiciju s modernim potrebama, i podsjeća da vrijednost putovanja nije u daljini, nego u doživljaju. Za Balkan to znači novu priliku da pokaže svoje bogatstvo, korak po korak, selo po selo, priču po priču.

Ono što ih privlači nije samo niži trošak života u poređenju sa zapadnoevropskim zemljama, nego i autentičan način života, blizina prirode i gostoljubivost lokalnih zajednica. Balkan je u toj priči pronašao novu nišu — spoj turizma i digitalne ekonomije — koja bi mogla postati značajan izvor prihoda u godinama koje dolaze.

Rad uz planinu, more ili rijeku

U posljednjih nekoliko godina, pojmovi poput “coworking prostora” i “nomadskih zajednica” postali su uobičajeni i u gradovima koji ih ranije nisu imali. Zagreb, Ljubljana i Beograd već su razvili urbanu infrastrukturu koja omogućava udoban život i rad na daljinu. No, sve više pažnje privlače i manja mjesta poput Mostara, Kotor, Ohrida, Rovinju ili Banje Luke, gdje digitalni nomadi pronalaze mir, dobro vrijeme i pouzdanu internetsku konekciju — kombinaciju koja omogućava da rad i odmor postanu jedno.

Prema podacima platforme Nomad List, koja globalno rangira gradove prema pogodnosti za digitalne nomade, nekoliko balkanskih destinacija ušlo je među 100 najpoželjnijih. Dubrovnik i Split nalaze se visoko zahvaljujući bogatoj kulturnoj ponudi i stabilnim internet vezama, dok Novi Sad i Skopje privlače svojom pristupačnošću i kvalitetom života. Sarajevo je, kako navode korisnici platforme, jedno od mjesta koja nude “izvrsnu kombinaciju lokalne hrane, gostoljubivosti i inspirativne atmosfere”.

Zanimljivo je da je profil digitalnih nomada koji dolaze u regiju vrlo raznolik. Dolaze iz Njemačke, Holandije, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, ali i iz zemalja regije koje sve više prepoznaju prednosti takvog načina rada. Mladi profesionalci ističu da ih na Balkanu oduševljava ritam života, mogućnost spontanih druženja i pristup prirodi koja je često udaljena samo nekoliko minuta vožnje.

Izazovi i šanse za lokalne zajednice

Za lokalnu ekonomiju, digitalni nomadi predstavljaju poseban potencijal. Oni borave duže od običnih turista, troše u lokalnim kafićima, iznajmljuju stanove i koriste usluge u zajednici. Prema podacima Svjetske banke, digitalni turizam može imati do 50 posto veći ekonomski efekt u lokalnim sredinama od klasičnog sezonskog turizma, jer novac ostaje unutar mjesta gdje se troši.

Međutim, izazovi postoje. Nedostatak dugoročne infrastrukture, birokratske prepreke oko izdavanja boravišnih i radnih viza, te ograničena ponuda kvalitetnog smještaja često usporavaju razvoj tog segmenta. U tom kontekstu, primjer Hrvatske, koja je među prvima u Evropi uvela posebnu “digital nomad” vizu, pokazao se kao dobar korak naprijed. Ona omogućava strancima da legalno borave i rade do godinu dana bez potrebe da otvaraju firmu u zemlji boravka.

Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora tek razmatraju slične modele, dok pojedini gradovi, poput Skoplja i Ljubljane, već samostalno razvijaju programe podrške digitalnim radnicima. U Beogradu, na primjer, nekoliko startap organizacija nudi savjete i tehničku podršku svima koji žele raditi na daljinu, dok se u Sarajevu bilježi rast broja coworking prostora i ekonomskih inicijativa u sektoru kreativnih industrija.

Nova filozofija rada i života

Digitalni nomadi često ističu da ih na Balkanu privlači osjećaj zajedništva i sporiji tempo života. “U Berlinu sam radila po 12 sati dnevno, stalno u žurbi. U Mostaru prvi put osjećam balans“, kaže Julia, freelancerica iz Njemačke koja već godinu dana radi iz Hercegovine. Takva iskustva nisu rijetka: mnogi stranci region vide kao svojevrsnu oazu između brze zapadne svakodnevice i topline koju nude balkanski gradovi.

Ovaj trend također utiče na transformaciju samih balkanskih društava. Sve više mladih ulazi u svijet freelancinga, otvaraju firme koje posluju globalno, a rade iz lokalnih kafića ili svojih domova. Time se stvara nova radna kultura koja podstiče fleksibilnost, inovacije i učenje stranih jezika. Istovremeno, digitalni nomadi svojom kupovnom moći i navikama uvode nove standarde u usluge, smještaj i ugostiteljstvo.

U tom procesu, mnoge lokalne zajednice otvaraju prostor za saradnju s kreatorima sadržaja, ekološkim projektima i IT sektorom. Na taj način Balkan ne samo da jača svoju ekonomiju, već i gradi modernu, prepoznatljivu sliku regije koja razumije potrebe savremenog radnika.

Pogled unaprijed

Ako se ovaj trend nastavi, Balkan bi mogao postati jedno od najtraženijih mjesta za digitalne nomade u Evropi. Kombinacija povoljnih cijena, raznovrsne prirode i kulturne autentičnosti stvara osnovu za stabilan rast. Ključ će, ipak, biti u balansu: razvijati infrastrukturu i digitalne politike, a istovremeno sačuvati ono što regiju čini jedinstvenom – opuštenost, gostoljubivost i autentičan odnos prema životu.

Digitalni nomadi nisu prolazna pojava, već najava novog ekonomskog modela u kojem geografske granice postaju sve manje važne. Balkan, ako iskoristi ovu priliku pametno i strateški, može zauzeti mjesto koje mu prirodno pripada – regiju u kojoj se spoj tradicije i modernog načina života doživljava kao prednost, a ne prepreka.

Digitalne platforme omogućile su da mladi profesionalci lakše dođu do međunarodnih klijenata i viših honorara nego što ih mogu dobiti u lokalnim kompanijama. Mnogi ističu da im freelancing daje slobodu da rade tempom koji im odgovara, ali pored prednosti postoje i izazovi. Najčešći su nestabilna primanja i potreba za stalnim usavršavanjem kako bi ostali konkurentni.

Stručnjaci savjetuju mladima da izgrade prepoznatljiv portfolio, prisustvo na profesionalnim mrežama i jasno definisane vještine koje nude. Tržište je zasićeno, ali kvalitetan rad uvijek pronađe prostor. Pozitivna strana freelancing karijera jeste i to što mladima daje mogućnost da započnu vlastite projekte i kasnije prerastu u ozbiljne preduzetnike.

Nova pravila

– Rijetki su koji dolaze, a da im je sve riješeno i dogovoreno pa se redovito događaju neke prevare, odnosno nepoštivanja onoga što je dogovoreno. I zanimljivo je da su među onima koji tako rade ljudi s Balkana. Čujem o puno slučajeva da je Hrvat izvarao Hrvata, Bošnjak Bošnjaka, Srbin Srbina i, međusobno, naravno. A ima i slučajeva kada te kombinacije postanu najbolji prijatelji. Drukčiji je ovdje mentalitet, svima je cilj zaraditi, a nekima i prevariti i dodatno zaraditi. Ali sada bi se to trebalo promijeniti – priča nam sugovornik.

Naime, od 1. augusta u Njemačkoj trebala bi na snagu stupiti nova pravila koja se pripremaju već dvije godine.

– Bit će transparentnije zapošljavanje. Poslodavci će sve uslove rada morati pismeno formulisati, potpisati i predati zaposleniku, a neće mu kao što su neki dosad činili, pričati da sve uplaćuju, a onda se ispostavi da većina obveza nije izmirena. Radnik će uvijek biti upoznat sa svojim stanjem – ističe ovaj sugovornik.

„Huawei Technologies kao globalni lider u području informaciono – komunikacijskih tehnologija kao i održivog razvoja i poslovanja, tehnologiju razvija u svrhu smanjenja digitalne podjele širom svijeta, a istovremeno radi na razvoju tehnologija u svrhu smanjenja karbonskog otiska. Pored dizajna ekološki prihvatljivih proizvoda, naši proizvodi i pametna rješenja imaju jasan cilj uštede energije i povećanja efikasnosti. Održivost je jedan od glavnih prioriteta i u potpunosti je integrirana u našu strategiju poslovnog razvoja. Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru smo predstavili tzv. „green concept“, kojim želimo ukazati na to kako je moguće spojiti tehnologiju i inovacije, a pri tome imati na umu zaštitu okoliša. Zbog toga se na našem interaktivnom štandu osjećate kao da se nalazite u prirodi, a okružuju vas ekrani i tehnologija koja vam olakšava život.“, izjavio je Zećir Kasumić, direktor odjela za odnose s javnošću i komunikacije Huawei Bosna i Hercegovina.

Tokom proteklog desetljeća, Huawei je uložio značajne napore u razvoj 5G-a, te sa stručnim timovima koji su sačinjeni od sveukupno 100.000 R&D (istraživanje i razvoj) inžinjera – pa su samim time stekli i lidersku poziciju na tržištu izgradnje 5G mreža.

Huawei kompanija nastavlja raditi na istraživanjima i razvoju novih tehnologija

„5G kao platforma budućnosti, u kombinaciji s drugim tehnologijama poput umjetne inteligencije, ima potencijal da promijeni industriju. Jedan primjer značaja digitalne transformacije je industrija rudarstva u kojoj su nažalost česte nesreće. 5G tehnologija pruža nove mogućnosti kojima se povećava sigurnost i efikasnost zahtjevnog rudarskog posla, a istovremeno smanjuju troškovi.“ – kazao je Kasumić.

Huawei Consumer Business Group jedna je od tri poslovne sastavnice kompanije, čiji su fokus pametni telefoni, kompjuteri i tableti, drugi pametni uređaji. Huawei svakodnevno ulaže u inovacije, što dokazuju i novi pametni telefoni, kao što je Huawei Nova 9 i drugi uređaji koji su predstavljeni na ovogodišnjem sajmu.

Huawei je multinacionalna kompanija koja je prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine zadnjih 12 godina. Ova kompanija zauzima 44. mjesto na Forbesovoj listi najvećih svjetskih korporacija. Broji više od 200.000 zaposlenika i u potpunosti je privatna kompanija koja je u vlasništvu svojih zaposlenika. Huawei je poznat po tome što je posljednjih deset godina uložio 100 milijardi američkih dolara u istraživanje i razvoj, a od 200.000 radnika, čak 50% njih radi upravo u tom sektoru. Prošle godine, Huawei je uložio rekordnih 25% globalnih prihoda u istraživanje i razvoj novih tehnologija.

Ta aktivnost provedena je u okviru projekta ‘Unapređenje istraživanja tržišta rada’ kojeg finansira Evropska unija i provodi se uz ujednačenu metodologiju istraživanja na nivou Bosne i Hercegovine.

Upitnik korišten u Federaciji istovjetan je upitniku koji je korišten u anketiranju poslodavaca koje su proveli Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. To omogućava kreiranje konsolidovanog izvještaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Prema obliku vlasništva, najviše je obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (više od 90 posto), među kojima je najviše mikro (48 posto), malih (35 posto), srednjih (11 posto) i velikih firmi (6 posto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Skoro 72 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) u 2022. godini. To ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u 2022. godini prognozira 66 posto anketiranih poslodavaca, u iznosu do deset posto.

Od ukupno anketiranih, njih 726 ili 54 posto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih 6.349 radnika u 2022. godini. Najveće procjenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2022. godini iskazane su za zanimanja u prerađivačkoj industriji (48 posto), trgovini (18 posto), IT sektoru (7 posto) i građevinarstvu (7 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV) i to 56 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 17 posto, te radnicima visoke stručne spreme (VSS) pet posto.

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2022. godini, prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, ekonomski tehničar, obućar, elektrotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem najveća potražnja, osim za ekonomistima i magistrima farmacije, iskazana je za radnicima iz IT sektora – inžinjere elektrotehnike, sistem inžinjere i programere. Taj podatak potvrđuje činjenicu rasta broja zaposlenih u IT djelatnostima tokom 2020. i 2021. godine obilježenih pandemijom COVID-19, a sve usljed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u društvu generalno.

Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca i žena iz ruralnih područja. Najmanje su spremni zaposliti migrante, kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Federaciji BiH.

Potrebe za dodatnim osposobljavanjem radnika u 2022. godini, u skladu sa svojim planovima uvođenja novih tehnologija i promjena u procesu rada, navelo je 340 poslodavca (26 posto anketiranih), najvećim dijelom iz grupe industrijskih djelatnosti. Navedeni poslodavci najviše imaju potrebu za organizovanjem obuke za konkretne poslove u okviru radnog mjesta, zatim obuku za rad na računaru i obuku u vezi učenja stranih jezika.

U kontekstu mogućnosti pružanja podrške organizovanju praktične nastave, 512 poslodavca ili 40 posto od ukupno anketiranih spremno je primiti učenike na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za zanimanja prodavač, šivač, obućar, konobar, kuhar, automehaničar, CNC operater i stolar. Od tog broja, 212 ili 29 posto poslodavaca spremno je ponuditi naknadu učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave.

Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

– S obzirom na trenutnu situaciju u Rusiji i Ukrajini, poduzeli smo dodatne mjere. Obustavili smo isporuku maloprodajnih proizvoda kupcima koji žive u Rusiji i Bjelorusiji – objavila je kompanija.

– Više nećemo prihvatati nove korisnike iz Rusije i Bjelorusije na Amazon Web Serviceu. Takođe, obustavljamo pristup Prime Videu za klijente u Rusiji i nećemo primati narudžbe za New World, koji je jedina videoigra koju prodajemo direktno u Rusiji – dodali su.

Ova objava slijedi nakon izjave kompanije da Ukrajini pruža pomoć u kibernetičkoj sigurnosti i da je primijetila zlonamjerne državne i nedržavne aktere koji pokušavaju hakirati dobrotvorne organizacije, nevladine organizacije i druge humanitarne organizacije.

McDonald’s je danas saopćio da će njegovo privremeno zatvaranje 847 trgovina u Rusiji koštati lanac brze hrane oko 50 miliona dolara mjesečno.

Kompanija je jučer saopćila da će privremeno zatvoriti sve svoje restorane u Rusiji, uključujući i svoju kultnu lokaciju na Puškinovom trgu, povećavajući pritisak na druge globalne brendove da pauziraju poslovanje u zemlji nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Pepsi, Coca-Cola i Starbucks među ostalim su velikim lancima koji kažu da će privremeno prestati prodavati svoje proizvode i zatvoriti sve svoje poslovnice u Rusiji. McDonald’s je rekao da će svih 847 restorana u zemlji zatvoriti svoja vrata – ali će nastaviti plaćati 62.000 ljudi koji tamo rade za njih.