Najmanje šest Palestinaca je ubijeno, a deset drugih, uključujući djecu, ranjeno je u subotu kada je izraelska bespilotna letjelica udarila u šator u kojem su bili raseljeni civili u Gazi, prema medicinskim izvorima, javlja Anadolija.

Napad je bio usmjeren na šator u četvrti Al-Rimal zapadno od Gaze, uništivši ga i oštetivši obližnja skloništa, rekli su svjedoci za Anadoliju.

Medicinski izvori rekli su da je u napadu šest osoba ubijeno, a deset ranjeno.

Izraelska vojska nije odmah komentirala incident.

Napad je uslijedio usred kontinuiranog izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada, prema palestinskim vlastima.

Otkako je prekid vatre stupio na snagu, najmanje 951 Palestinac je ubijen, a 2.984 ranjeno u gotovo svakodnevnim izraelskim napadima, prema palestinskim podacima.

Ruske vlasti tvrde da je Ukrajina izvela “napad bez presedana” u Sankt Peterburgu i okolici dok je grad domaćin posljednjeg dana godišnjeg ruskog gospodarskog foruma.

Guverner okolne Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko rekao je da je oboreno više od 140 bespilotnih letjelica, dok je guverner grada Aleksandar Beglov pozvao stanovnike da ostanu u svojim domovima po prvi put od početka rata prije više od četiri godine.

Ukrajinski predsjednik rekao je da su njegove snage pogodile ruska skladišta oružja i pomorsku bazu, što je nazvao pravednim odgovorom na ruske napade.

To se dogodilo dan nakon što je Vladimir Putin na forumu izjavio da nema smisla sastajati se s Volodimirom Zelenskim, koji je pozvao na izravne pregovore o okončanju rata.

Guverner Drozdenko rekao je da su ukrajinski napadi izazvali požar u neimenovanom vojnom objektu te da su stanovnici evakuirani. Naveo je i da su objekti pretrpjeli “manja” oštećenja.

Zelenski je rekao da su dronovi njegove zemlje prešli udaljenost od 1.000 kilometara do regije Sankt Peterburga, gađajući “arsenale neprijateljske mornarice i bazu Kronštat”. Glavna baza Baltičke flote ruske mornarice nalazi se u Kronštatu, javlja on BBC.

Prema Zelenskom, skladište nafte udaljeno 500 kilometara, u južnoj regiji Krasnodar, također je pogođeno u sklopu ukrajinskih “sankcija dugog dometa” – izraz koji se koristi za napade na ruski teritorij.

Zapovjednik jedne od ukrajinskih jedinica uključenih u napade bespilotnim letjelicama rekao je za BBC da je vrlo lako pogoditi ciljeve unutar Rusije.

– Letimo po Rusiji kao da je naša teritorija. Gotovo da nema otpora, nije teško doći do cilja – rekao je Jevhen Karas, zapovjednik 413. naletne pukovnije ukrajinskih snaga za bespilotne sustave.

Ovi najnoviji napadi uslijedili su nakon ukrajinskih napada na periferiji Sankt Peterburga baš u trenutku kada je nekoliko dana ranije počeo Putinov glavni ekonomski forum.

Veliki forum, osmišljen kako bi privukao strane investicije u zemlju, okupio je tisuće gostiju iz 130 zemalja, uključujući skromnu američku delegaciju – prvu nakon mnogo godina.

U svom otvorenom pismu Putinu u četvrtak, Zelenskiy je pozvao na prekid vatre i izravne razgovore licem u lice s ruskim čelnikom kako bi se okončao rat koji je započeo sveobuhvatnom ruskom invazijom 2022.

Napisao je da bi bilo “pogrešno jednostavno čekati” da sukob ponovno postane glavni fokus pažnje Sjedinjenih Država. Predsjednik Donald Trump bio je uključen u posredovanje u pokušajima okončanja sukoba, ali je rat s Iranom nedavno dobio prioritet.

Govoreći na gospodarskom forumu u petak, Putin je odbio zahtjev da se sastane sa Zelenskim i ponovio svoj stav da bi prekid vatre samo omogućio Ukrajini da se pregrupira.

Rekao je da će rat završiti tek kada se ostvare ciljevi Rusije.

Ruski dugogodišnji stav je da se Ukrajina treba povući iz regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, koje je Rusija većinom okupirala, te odustati od napora da se pridruži NATO-u.

Ukrajina se odbila odreći bilo kojeg dijela svog teritorija, tvrdeći da bi ustupci Moskvi potaknuli Rusiju na ponovnu invaziju u budućnosti.

U svojoj poruci od subote, ukrajinski predsjednik je rekao da je “vrijeme da se završi ovaj rat”, ali je optužio ruskog čelnika da želi “nastaviti borbu”.

Očekuje se da će Zelenski u nedjelju posjetiti Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje će razgovarati s nekim od najvjernijih europskih saveznika Ukrajine – premijerom Keirom Starmerom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

U rusko okupiranoj regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini, vlasti koje je imenovala Moskva priopćile su da su obustavile autobusni promet na dvije glavne ceste nakon kampanje napada ukrajinskih bespilotnih letjelica usmjerenih na rusku logistiku.

Pozvali su lokalno stanovništvo da ih ne koriste “iz sigurnosnih razloga”.

Administracija koju podupire Rusija također je zabranila prigradski željeznički promet i prijevoz skupina djece unutar Luganske oblasti.

Putin je izjavio da Rusija ima potpunu kontrolu nad takozvanom “Narodnom Republikom Lugansk”.

Posljednjih tjedana ukrajinske snage dronovima napadaju okupirane dijelove Ukrajine, a dužnosnici kažu da ciljaju na rusku logistiku.

Jedan analitičar rekao je za BBC da je više od 200 kamiona i preko 30 cisterni s gorivom pogođeno od početka svibnja.

Tijekom četiri godine od početka ruske invazije, Ukrajina je značajno razvila svoj obrambeni sektor.

Kijev je sada sposoban redovito gađati ciljeve unutar Rusije. Usmjerio je svoje napore na energetsku infrastrukturu i naftna postrojenja, za koje vidi da pokreću ruski ratni stroj.

Rusija optužuje Kijev za gađanje civila.

Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je u subotu da se Europa suočava s onim što je nazvao “invazijom opasnih ideologija” koja dolazi morskim putem, aludirajući na migracije.

Govoreći na američkom vojnom groblju u Colleville-sur-Meru u Francuskoj, na 82. godišnjicu iskrcavanja u Normandiji tijekom Drugog svjetskog rata, Hegseth je ponovio kritike administracije Donalda Trumpa prema Europi zbog njezine migracijske politike.

– Nažalost, danas su različite europske plaže pod utjecajem različitih, opasnih ideologija. Brodovi i ljudi pristižu na obale Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske – rekao je.

Dodao je: “Kada će europske prijestolnice poduzeti nešto po tom pitanju ili je već prekasno? Nadam se da nije i vjerujem da nije”.

Hegseth je istaknuo da se svijet suočava sa “sve složenijim sigurnosnim prijetnjama”, naglasivši da su Sjedinjene Države primijenile “lekcije naučene prije 82 godine na ovim plažama: jaki saveznici, potpuno predani svom dijelu zadatka, pobjeđuju u ratovima”.

Kako se navodi u priopćenju MORH-a, istaknuo je i “potrebu zapadnih zemalja da se odupru udobnoj samodopadnosti koja se razvila u proteklom razdoblju”, podsjetivši da sloboda ima svoju cijenu.

– Zaboravili smo da sloboda nije besplatna. Zaboravili smo da se mir ne postiže željama. To se postiže svrhom, čašću i snagom. Ljudi koji su se iskrcali na ovim plažama su to znali; pitanje je znamo li mi to, zaključio je Hegseth.

Hamas je u subotu objavio da će razgovori s palestinskim frakcijama i posrednicima započeti u nedjelju kako bi se dovršila provedba prve faze sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, kao i napredak pregovora o drugoj fazi.

U video obraćanju, glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem rekao je da će fokus sastanaka biti na potpunoj provedbi prve faze sporazuma, uključujući okončanje, kako je rekao, izraelskih kršenja, ponovno otvaranje graničnih prijelaza i dopuštanje humanitarne pomoći da pritječe u Gazu.

Dodao je da će razgovori također obuhvatiti pitanja vezana uz drugu fazu prekida vatre, uključujući prijedloge o raspoređivanju međunarodnih snaga u Gazi i razoružanju palestinskih frakcija.

Qassem je istaknuo da Hamas pristupa pregovorima s osjećajem nacionalne odgovornosti, stavljajući interese palestinskog naroda u središte političkih napora i dodao da pokret nastoji spriječiti povratak rata i zaštititi stanovništvo enklave.

Izaslanstvo Hamasa na visokoj razini stiglo je u petak u Kairo na razgovore s egipatskim dužnosnicima o dovršetku prve faze sporazuma i uspostavi mehanizama za prelazak na drugu fazu. Kako je saopćeno iz pokreta, delegaciju predvodi Khalil al-Hayya.

Američki predsjednik Donald Trump u rujnu je predstavio plan od 20 točaka koji daje okvir za primirje, uključujući oslobađanje izraelskih zarobljenika, povlačenje Izraela iz Gaze, formiranje tehničke uprave i raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga, pozivajući pritom na razoružanje Hamasa.

Prva faza sporazuma o primirju uključivala je prekid vatre i razmjenu zarobljenika između Izraela i palestinskih frakcija, ali palestinski izvori tvrde da Izrael krši dogovor gotovo svakodnevno.

U drugoj fazi očekuje se dodatno povlačenje Izraela s teritorija, dok bi međunarodne snage preuzele sigurnosne odgovornosti, uključujući omogućavanje dostave humanitarne pomoći i materijala za obnovu.

Prema palestinskim podacima, od listopada 2023. u izraelskim je napadima ubijeno gotovo 73.000 Palestinaca, a više od 173.000 ih je ranjeno, uglavnom žena i djece. Unatoč primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025., izraelske snage ubile su najmanje 947 ljudi i ranile još 2935 u gotovo svakodnevnim napadima, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je priliku da se izvuče iz svog propalog rata odbivši ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izravne mirovne pregovore, rekao je u subotu ukrajinski ministar vanjskih poslova.

– Stvari će biti samo gore za Rusiju – napisao je Andrii Sybiha na Xu.

Prema njegovim riječima, gubici na bojnom polju će i dalje rasti, ističući da će neuspjesi za Moskvu postajati sve ponižavajući.

“- Ekonomija će pasti dublje u recesiju. Više radnih mjesta će biti izgubljeno, porezi će rasti, a inflacija će pogoditi najugroženije – rekao je Sybiha i dodao:

– U Rusiji već nema sigurnih mjesta koja se mogu izuzeti iz dugoročnih sankcija Ukrajine. Ali njihov će intenzitet i dalje rasti.

Ministar je poručio da međunarodni pritisci neće popustiti i samo će se povećavati.

Sybiha je naglasio da će Moskva ipak morati prihvatiti diplomatsko rješenje, ali će uvjeti biti puno gori.

U otvorenom pismu u četvrtak, Zelenskiy je pozvao na izravne razgovore s Putinom i rekao da je Ukrajina spremna poštovati primirje tijekom pregovora, među ostalim.

Međutim, Putin je u petak rekao da trenutno ne vidi smisao u održavanju sastanka sa Zelenskim, tvrdeći da izravni sastanci u prošlosti nisu dali značajnije rezultate.

Kao odgovor, Zelenski je optužio Putina da ne želi okončati rat koji je u tijeku, rekavši kako misli da su mnogi diljem svijeta razočarani Putinovim odgovorom na njegovo otvoreno pismo.

Izraelske snage ubile su sedmomjesečnu palestinsku bebu i ranile njezine roditelje u području Tel Rumeide južno od grada Hebrona na Zapadnoj obali u petak navečer, priopćilo je palestinsko ministarstvo zdravstva.

Ministarstvo je identificiralo novorođenče kao Sam Fahd Abu Haikal i reklo da je preminuo na mjestu događaja dok su njegovi roditelji zadobili rane od vatrenog oružja i bili su u srednje teškom stanju.

Bebina baka rekla je da se obitelj vozila u blizini kontrolne točke 17 kada su u daljini ugledali izraelska vojna vozila i vojnike i zaustavili automobil. Rekla je da su tada na njih ispaljeni hici, za koje su isprva vjerovali da su bili hici upozorenja.

– Jedan metak je pogodio mog unuka, prošao mu preko lica i prošao preko njegove glave, pogodivši majčin obraz gdje je ostao – rekla je ona, dodavši da je metak okrznuo i prst njegovog oca, a majka mu je u bolnici.

Izraelska vojska priopćila je da su tijekom operativnih aktivnosti na području Hebrona u petak vojnici primijetili vozilo koje im se brzo približavalo, a jedan je vojnik ispalio pojedinačni hitac na vozilo. Prijavljeno je da su tri Palestinca ranjena i evakuirana na liječenje.

– Prvobitnim vojnim očevidom utvrđeno je da su ozlijeđeni neumiješani civili – priopćila je vojska, dodajući da se incident istražuje te da će nalazi biti dostavljeni nadležnim tijelima.

Tel Rumeida, područje Hebrona gdje izraelski doseljenici žive pod snažnom vojnom zaštitom među palestinskim mještanima, dugo je bilo žarište nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.

Više od 700.000 doseljenika živi u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali među više od tri milijuna Palestinaca, prema izvješću Europske unije za 2024. godinu, prenosi Reuters.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je Iran izgubio većinu svojih kapaciteta za proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica te da mu je preostalo samo “21-22 posto” zaliha projektila.

“Većina tvornica dronova je uništena, većina lansirnih rampi je uništena i većina područja za proizvodnju raketa je uništena”, rekao je Trump u intervjuu za NBC News koji će biti emitiran u nedjelju, a čiji su dijelovi objavljeni u petak.

– Oni ipak imaju određene kapacitete. Imaju i rakete i dronove. Procijenio bih da im je ostalo 21 do 22 posto raketnog arsenala. I dalje je to veliki broj raketa, ali daleko manje nego što su imali kada smo prvi put izvodili napade – dodao je.

Upitan zašto Iran još nije pristao na dogovor o trajnom okončanju rata koji je započeo 28. veljače unatoč onome što je opisao kao očaj s njihove strane, Trump je rekao:

– Ponosni su i postoje stvari za koje nisu mislili da će, a koje će morati napraviti. Nemaju izbora, a potrebno je malo vremena.

Upitan zašto nije uspio ispregovarati bolji dogovor nakon povlačenja iz izvornog iranskog nuklearnog sporazuma u svom prvom mandatu, rekao je:

– Za te stvari potrebne su godine. Ovi ljudi se bore 47 godina.

Američke snage napale su danas iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile bespilotne letjelice koje je Iran lansirao prema Hormuškom tjesnacu, priopćila je američka vojska.

Iranska revolucionarna garda objavila je da je, kao odgovor na američke napade, ispalila projektile na američke baze u regiji i otvorila vatru na četiri tankera koji su bez dopuštenja pokušali proći kroz tjesnac.

Kuvajtska protuzračna obrana presrela je projektile i bespilotne letjelice nepoznatog porijekla, izvijestili su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene, a stanovnicima je naređeno da potraže sklonište.

Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, ali američka vojska kaže da je šest projektila presretnuto, dok je sedmi promašio cilj.

Američko-izraelska vojna kampanja i opsežni napadi na ciljeve u Iranu započeli su krajem veljače 2026. Operacija je uključivala zračne napade na iranska vojna, nuklearna i raketna postrojenja, a od tada su je pratile brojne iranske odmazde protiv Izraela i američkih baza u Perzijskom zaljevu.

Potencijalni mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ovisi o tome hoće li administracija predsjednika Donalda Trumpa pristati osloboditi 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, rekao je danas za CNN visoki iranski dužnosnik, upozoravajući da će SAD “ući u mračni koridor” ako se sukob nastavi.

U ekskluzivnom intervjuu iz Teherana Mohsen Rezaei, vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Khameneija, rekao je da su pregovori zapali u slijepu ulicu i da američki predsjednik Donald Trump mora pronaći rješenje.

– Pregovori su u zastoju i gospodin Trump mora prekinuti taj zastoj. Lopta je u Trumpovom dvorištu – rekao je Rezaei.

Iran navodno traži oslobađanje 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava odmah nakon potpisivanja privremenog sporazuma, te dodatnih 12 milijardi dolara u kasnijoj fazi. Američki dužnosnici, međutim, strahuju da bi odmrzavanje sredstava u ovoj fazi moglo ukloniti ključni instrument pritiska na iranski režim.

Trump je također naglasio da svaki dogovor mora biti znatno stroži od nuklearnog sporazuma iz 2015. i mora izbjegavati sve što bi se moglo protumačiti kao predaja “palete gotovine”, izraz koji je koristio za kritiku financijske naknade Teheranu tijekom administracije Baracka Obame.

U rijetkom intervjuu, Rezaei je ponudio uvid u razmišljanja unutar iranskih centara moći o poslijeratnoj viziji zemlje, sudbini Hormuškog tjesnaca i mogućim potezima Irana u slučaju novog napada.

Njegove izjave imaju posebnu težinu jer je usko povezan s iranskim sigurnosnim establišmentom i smatra se pouzdanikom aktualnog vrhovnog vođe, koji se nije pojavljivao u javnosti otkako je ozlijeđen u izraelskom napadu u kojem je prvog dana rata ubijen njegov otac.

Rezaei je opisao zahtjev za oslobađanje imovine kao mjeru za izgradnju povjerenja, ističući da bi takav potez Trumpove administracije otvorio “novi horizont za budućnost” Irana i SAD-a.

– Ako on (Trump) želi postići dogovor s Iranom, ove 24 milijarde dolara predstavljaju test povjerenja koje Iran želi uspostaviti s Trumpom. To je test koji Amerika mora proći, nakon čega će se otvoriti put. To je naš novac, a ne američki – rekao je.

Rezaei je upozorio da će, ako SAD nastavi sukob, Iran “proširiti rat” izvan Perzijskog zaljeva, potencijalno proširivši vojne operacije od Hormuškog tjesnaca do Indijskog oceana, Bab el-Mandeba, Crvenog mora i Sredozemnog mora.

– Ratu ćemo dati drugu dimenziju napadom na druge američke baze, uz one koje smo već napali – izjavio je, dodavši da je “mogućnost rata mala”.

Na pitanje o zdravlju i ulozi ajatolaha Khameneija u donošenju odluka, Rezaei nije odgovorio, ali je odbacio mogućnost njegova susreta s Trumpom.

– To se neće dogoditi. Trenutno smo u prvoj fazi pregovora, a gospodin Trump je te pregovore doveo u ćorsokak. Sastanka neće biti – rekao je.

Trump je, s druge strane, ovaj tjedan rekao da se čini da se on i Khamenei “dobro slažu” i da bi mu bila “čast” sastati se s njim.

Rezaei je ponovio da Iran i Oman imaju suverenitet nad Hormuškim tjesnacem, ključnim plovnim putem kojim je prije rata prolazila petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, te da će njime zajednički upravljati. Zahtjev za prolazak brodova izbjegao je nazvati cestarinom, objasnivši da će Iran naplaćivati ​​”naknadu za održavanje” jer ne bi morao sam snositi troškove upravljanja tjesnacem.

Kao član stare garde Islamske revolucionarne garde (IRGC), Rezaei se borio u Iransko-iračkom ratu i vodio te snage od 1981. do 1997., sudjelujući u njihovom oblikovanju u jednu od najmoćnijih institucija Islamske Republike.

Tvrdokorni pragmatičar duboko ukorijenjen u sigurnosni establišment, kasnije se pridružio Vijeću za razboritost, koje savjetuje vrhovnog vođu, i bio je potpredsjednik u vladi bivšeg predsjednika Ebrahima Raisija. Rezaei se također četiri puta neuspješno kandidirao za predsjednika.

Tijekom 40-dnevnog američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je započeo krajem veljače, Islamska Republika uzvratila je napadima na 12 zemalja u regiji, ciljajući vojne objekte, energetsku infrastrukturu i civilne lokacije.

Teheran je također navodno ispalio projektile na Diego Garciu, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom oceanu, udaljenu nekih 3200 kilometara, demonstrirajući svoj vojni doseg.

U intervjuu je Rezaei izrazio sumnju u trajnost bilo kakvog nuklearnog sporazuma s Trumpom, podsjećajući na njegovo povlačenje iz sporazuma iz 2015. i ono što je nazvao svojom strategijom “dvosmislenosti” u pregovorima.

Ako pregovori propadnu, rekao je Rezaei, Iran je spreman za moguću američku kopnenu invaziju.

– Tada će svijet shvatiti stvarne iranske mogućnosti, jer je naša kopnena moć višestruko veća od naše raketne moći – ističe.

Opisao je nedavni rat kao prvu pobjedu Irana protiv njegovih neprijatelja u 47-godišnjoj povijesti Islamske Republike.

– Ovo je prvi put da je Iran iz ratova izašao kao pobjednik, dok je u prethodnim ratovima uvijek bio poražen – zaključio je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da trenutno ne vidi smisao u održavanju sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, odgovarajući na njegovo ranije otvoreno pismo.

Govoreći na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da prethodni izravni susreti nisu doveli do konkretnih rezultata.

– Dosadašnja iskustva pokazuju da se takvim sastancima kupuje vrijeme. Trebaju nam dogovori, a ne sastanci – rekao je Putin.

Dodao je da je pismo ukrajinskog predsjednika pročitao tek nakon što ga je na to upozorio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin je ocijenio da u pismu ima elemenata nepristojnosti i doveo u pitanje njegovu stvarnu namjeru.

– Što je ovo? Pokušavate organizirati sastanak ili stvarate uvjete u kojima to postaje nemoguće? – rekao je ruski predsjednik.

Osvrćući se na svoje godine i mandat u pismu, Putin je odbacio optužbe.

– Autor pisma spominje moje godine. Ima ljudi starijih od mene koji još uvijek obavljaju svoje dužnosti. Najvažniji su učinkovitost i zdravlje – rekao je.

Ponovio je stav Moskve da treba održati izbore u Ukrajini, navodeći da je Zelenskom mandat istekao u svibnju 2024. godine, dok su izbori odgođeni zbog ratnog stanja.

– Slažem se da se izbori održe. Uzurpacija vlasti je kazneno djelo, ne treba se bojati izbora – rekao je Putin.

Također je doveo u pitanje odbijanje Kijeva da prihvati moguća međunarodna jamstva kao dio budućeg mirovnog rješenja.

– Ne razumijem zašto ne žele SAD kao jamca. Žele američko oružje, ali ne žele SAD kao jamca – rekao je.

Govoreći o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Putin je dodao da mu je zahvalan, napomenuvši da ima još posla.