Sarajevo i Bosna i Hercegovina obilježavaju 42. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara, održanih u veljači 1984. godine, koje su ostale zapamćene kao jedan od najznačajnijih sportskih događaja u povijesti bivše Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.

Svečano otvorenje na stadionu Koševo pratilo je gotovo 60.000 gledatelja, dok je milijunska publika diljem svijeta putem medija pratila ceremoniju otvaranja prve Olimpijade koju je organizirala jedna komunistička država.

Natjecanja su održana od 8. do 19. veljače na kojima je sudjelovalo 1272 sportaša iz 49 zemalja, a događaj je pratilo nekoliko tisuća novinara iz 41 zemlje. Sarajevo je dobilo domaćinstvo 1978. godine odlukom Međunarodnog olimpijskog komiteta, nakon čega je u gradu krenula intenzivna izgradnja sportskih borilišta i stambenih naselja, uključujući Dobrinju i Mojmilo.

Olimpijska baklja dopremljena je iz Olimpije u Dubrovnik, a zatim je nošena tisućama kilometara kroz Jugoslaviju do Sarajeva, gdje je plamen na Koševu zapalila umjetnička klizačica Sanda Dubravčić.

Igre su se odvijale na nekoliko lokacija – alpsko skijanje na Jahorini i Bjelašnici, nordijske discipline i biatlon na Igmanu, bob i sankanje na Trebeviću, dok su dvoranski sportovi organizirani na Skenderiji i Zetri.

Prvu zimsku olimpijsku medalju Jugoslaviji donio je skijaš Jure Franko koji je osvojio srebro u veleslalomu na Bjelašnici i izazvao veliko slavlje u cijeloj zemlji.

Legendarni skijaš Bojan Križaj, koji tada nije uspio ostvariti svoj olimpijski san i osvojiti medalju, prisjetio se za Fenu Olimpijskih igara u Sarajevu kao jednog od najvažnijih trenutaka u svojoj karijeri, istaknuvši kako je nastup pred domaćom publikom bio ostvarenje sna za sportaše njegove generacije.

– Bio je to najveći sportski događaj na ovim prostorima koji i danas u nama budi posebne emocije. Svaki sportaš sanja o nastupu na Olimpijskim igrama u svojoj zemlji, a meni i mojoj generaciji ta se želja ostvarila. To je s jedne strane bila velika prednost, ali i veliko opterećenje, jer Jugoslavija do tada nije osvojila medalju u zimskim sportovima.

Na kraju je Jure Franko ispunio snove mnogih, ne samo sportaša nego i publike. Vjerovao sam da mogu više, ali onda je sve ispalo drugačije. Nisam ostvario ono što sam ciljao, ali, gledajući u cjelini, ostajem zadovoljan – kazao je Križaj u izjavi za Fenu.

Križaj je imao motiva i energije vratiti se još spremniji u Calgary za četiri godine, no nekoliko dana prije početka OI doživio je ozljedu koja je označila kraj njegove sportske priče.

Na Olimpijadi u Sarajevu poseban dojam ostavili su i umjetnički klizači, među kojima britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, čiji je nastup s “Bolerom” ocijenjen maksimalnim ocjenama za umjetnički dojam. Zlatnu medalju u umjetničkom klizanju osvojila je tadašnja istočnonjemačka zvijezda Katarina Witt.

Između ostalih, u alpskim disciplinama u ženskoj konkurenciji slavile su Michela Figini, Debbie Armstrong i Paola Magoni, a u muškoj Bill Johnson, Max Julen i Phil Mahre. Finac Matti Nykänen obilježio je skakaonice, dok su stazom na Trebeviću dominirali njemački bobi.

Vizualni identitet Igara činio je prepoznatljivi logo autora Miroslava Antonića i maskota Vučko, čiji je glas u promotivnim materijalima posudio Zdravko Čolić. Olimpijada je ostavila snažan društveni i infrastrukturni pečat, a Sarajevo je tih dana postalo središte svjetskog sporta i međunarodnih susreta.

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch zatvorio je Igre porukom “Zbogom, drago Sarajevo” na ceremoniji zatvaranja najveće sportske manifestacije bivše Jugoslavije, održanoj 19. veljače.

Nakon rata 1992–1995. dio olimpijske infrastrukture je devastiran, ali su neki objekti, poput Zetre, obnovljeni. Planinske staze na Bjelašnici i Jahorini nastavile su funkcionirati i razvijati se, dok neke lokacije, poput bob staze na Trebeviću i skakaonice na Igmanu, još čekaju kompletnu obnovu.

Olimpijski muzej u Sarajevu, koji čuva originalne eksponate i uspomene na Igre, danas ponovno radi nakon ratnih razaranja i rekonstrukcije. Povodom obljetnice ZOI ’84 najavljen je niz događanja i programa u suradnji s domaćim i međunarodnim partnerima.

U sklopu obilježavanja, građanima i posjetiteljima će 7. i 8. veljače biti omogućen besplatan ulaz u Olimpijski muzej, uz kulturno-edukativne sadržaje posvećene olimpijskom naslijeđu, promociji sporta i podsjećanju na značaj Sarajeva na svjetskoj sportskoj karti.