Na planini Igman danas je obilježena 84. godišnjica Igmanskog marša, legendarnog proboja Prve proleterske brigade iz Rumunije na slobodnu teritoriju u Foči, javlja Anadolu Agency.

Tradicionalnim mimohodom i polaganjem vijenaca i cvijeća izaslanstava na Spomen obilježju pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) u Drugom svjetskom ratu. Vijence na Spomen obilježje položili su deseci izaslanstava iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i nekih europskih.

Predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora Igmanskog marša Mirsad Ćatić ranije je kazao da Igmanski marš predstavlja vješt manevar mladih proletera iz ralja okupatora i izdajnika domovine, koji godinama nadahnjuje i nadahnjuje nove generacije u stremljenju i ustrajnosti u dostizanju svojih životnih ideala.

– On je nadahnuće i slobodarski duh, ali nas upozorava i podsjeća da fašisti ne miruju i da su izvukli pouku iz poraza pa se vraćaju bez oružja i okupiraju nas s osmijehom kroz institucije sustava, donoseći nam podjele, mržnju, kleronacizam i svakodnevnu zbrku u kojoj se mladi jako teško snalaze i bježe od svega.

Danas je važno taj kapilarni fašizam prepoznati i suprotstaviti mu se znanjem, vještinom i mudrošću, upravo tamo gdje je i zaživio – kazao je ranije Mirsad Ćatić, predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo.

– Biti na Igmanskom maršu znači poštovati hrabrost, požrtvovnost i slobodarski duh proletera – kazao je Ćatić.

Igmanski marš je izveden u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.

Pripadnici Prve proleterske brigade bili su okruženi jakim njemačkim snagama u Rumunjskoj. Stožer brigade donio je odluku o opasnom, ali jedinom mogućem pokretu.

Sudionici marša prošli su Sarajevo i preko Igmana izvršili proboj prema Foči, tada slobodnom teritoriju.

Bio je to jedan od najvažnijih partizanskih pohoda na području bivše Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata, a obljetnica tog događaja tradicionalno se desetljećima obilježava s porukom da antifašizam nije iskorijenjen.