Kršenje Konačne arbitražne odluke za Brčko Distrikt predstavlja ozbiljnu prijetnju teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i sigurnosti Bosne i Hercegovine – rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Upozorenje na posljedice kršenja Konačne arbitražne odluke za Brčko”, koja je održana danas u Sarajevu.

Enes Pašalić, predstavnik Udruženja brčanskih intelektualaca, ocijenio je da je Daytonski mirovni sporazum očuvao kontinuitet Bosne i Hercegovine, ali da su u njega uneseni elementi koji ograničavaju funkcionalnost države i omogućavaju političke blokade. Istaknuo je da su visoki predstavnik i Ustavni sud BiH ključni mehanizmi za očuvanje ustavnog poretka, upozorivši da bi njihovo slabljenje dodatno otežalo donošenje odluka na državnoj razini.

Posebno je ukazao na, kako je naveo, dugogodišnje narušavanje statusa Brčko Distrikta kroz uvođenje afirmativnog glasanja i entitetskog državljanstva, što smatra protivnim Konačnoj arbitražnoj odluci i korakom ka vraćanju Distrikta pod entitetsku kontrolu.

Pašalić je predložio formiranje zajedničkog tijela od predstavnika političke i akademske zajednice iz Sarajeva i Brčkog, koje bi utvrdilo opseg kršenja arbitražne odluke i koordiniralo aktivnosti prema supervizoru, Ustavnom sudu BiH i Arbitražnom sudu. Upozorio je da bi izostanak reakcije mogao dovesti do podjele Brčko Distrikta između entiteta, podsjetivši da ukoliko jedan od entiteta ne poštuje Konačnu arbitražnu odluku, može doći do promjene statusa Distrikta.

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović rekao je da se na problem Brčko distrikta upozoravalo godinama, ali da nije bilo dovoljno političke volje da se on sustavno riješi. Naglasio je da Brčko predstavlja strateško područje koje dijeli teritorij Republike Srpske na dva dijela te stoga ima izuzetno važan sigurnosni značaj za Bosnu i Hercegovinu.

Poručio je da se pitanje Brčkog mora rješavati političkim sredstvima, upozorivši da bi dugotrajno ignoriranje ovog problema moglo prerasti u ozbiljnu sigurnosnu krizu. Pozvao je na prevladavanje političkih podjela i podupiranje inicijativa koje vode očuvanju mira i jedinstva zemlje.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović izjavio je da je Brčko ključni kohezivni faktor Bosne i Hercegovine i da kontinuirano kršenje arbitražne odluke predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji stabilnosti države. Podsjetio je da je akademik Ejup Ganić arbitražni proces dokumentirao u djelu “Brčanska arbitraža 1996-1999”, koje je ocijenio najvažnijim pravno-političkim dokumentom nakon Daytonskog sporazuma.

Prema njegovim riječima, institucije Republike Srpske već godinama kroz entitetizaciju i konfederalizaciju pokušavaju minirati arbitražnu odluku uvođenjem entitetskih nadležnosti i pravnih presedana, dok projekt “Srpske kuće” vidi kao pokušaj uspostavljanja eksteritorijalne infrastrukture u distriktu.

Istovremeno je ocijenio da institucije Federacije BiH pokazuju pasivnost prema Brčkom i ignoriraju procese koji ugrožavaju teritorijalni integritet distrikta, zbog čega je, kako je kazao, potrebno hitno političko djelovanje na očuvanju stabilnosti i jedinstva Bosne i Hercegovine.

Gašenje signala televizije Hayat na platformi Moja TV BH Telecoma danas su komentirali Adil Kulenović, predsjednik Nezavisne asocijacije intelektualaca Krug 99 i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

– Prije nekoliko godina (predsjednik NiP-a Elmedin) Konaković je trčao u svom stilu. Kazao je da će se pitanje financiranja državnih televizija, BHRT-a i RTVFBiH, riješiti kada počnu slijediti politiku Trojke. Jasno i precizno. I mi to namjeravamo implementirati. Federalna televizija je stavljena pod kontrolu, BHT nije i oni to ne žele riješiti, a sada su krenuli u napad na druge slobodne medije – kazao je Izetbegović odgovarajući na pitanje novinara na konferenciji za novinare uoči redovne sjednice Kruga 99, na kojoj je bio voditelj na drugu temu.

Izetbegović je dodao da je “vrlo upozoravajući korak BH Telecoma kada je ukinuo marketing u odnosu na Hayat, jednu od najgledanijih televizija u BiH”.

– Time je sam sebi namjerno naštetio kako bi kontrolirao medije. Kad to nije bilo dovoljno, nastavio je onemogućavati signal. Moramo pronaći način da spriječimo da se to dogodi. Moramo imati slobodne medije koji kritiziraju vlast da bismo imali bolju vlast – naglasio je Izetbegović.

Kulenović je ocijenio da, htjeli mi to ili ne, gašenje signala Hayata u predizbornoj godini ne može a da ne stvori dojam kod cjelokupnog građanstva da je riječ o političkim razlozima da se ne čuje glas koji bi eventualno doveo u pitanje djelovanje onih koji žele sačuvati vlast.

– Druga bitna stvar je da se davno, nakon rata, kada je tek formirana Regulatorna agencija za komunikacije BiH, govorilo da treba uspostaviti cijeli sustav kako bi svi mediji mogli ravnopravno sudjelovati na tržištu i stvoriti osnovu za njihov razvoj i nesmetan rad. Ako se na ovaj način izvuče osnovna poluga za djelovanje medija kao što je Hayat, onda je jasna namjera i cilj da se umjesto slobode izražavanja, brutalno uskrati pravo građana na informiranost, umjesto dostupnost svih informacija građanima – kazao je Kulenović.

Uvjeren je da će Hayat, “koji je znao preživjeti i u najgorim vremenima”, ipak pronaći rješenje.

– Ono što je tragično za nas u BiH jeste da to nije pritisak na Hayat nego na sve slobodnomisleće ljude i organizacije. Imamo vlastitih iskustava u tom smjeru. To je doprinos politici brutalnosti i nerazumijevanja interesa javnosti – dodao je Kulenović.

Predsjednik Udruge Neovisnih intelektualci “Krug 99” Adil Kulenović kazao je na današnjoj sesiji o temi “Islamofobija: pojam, dinamika i odgovor u kontekstu Bosne i Hercegovine” da, iako tema nije nova, njen kontekst se danas značajno promijenio.

– Više ne govorimo o marginalnoj društvenoj pojavi, nego o pojavi koja sve više ulazi u glavni politički vokabular, u načinu definiranja sigurnosti, pripadnosti i lojalnosti. Zato je bitno na početku reći – ovo nije samo rasprava o jednom mandatu, već o poziciji Bosne i Hercegovine u suvremenoj Evropi, gdje islamofobija sve više postaje politička legitimacija – kazao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nije neutralan prostor za razgovore o islamofobiji. To nije laboratorij, niti eksperiment.

– To je interno europsko iskustvo, htjeli mi to ili ne. Iskustvo u kojem islam nije došao kao „novi izazov“, već kao povijesni autohtoni element. Iskustvo u kojem pluralizam nije teorija, već naša stara društvena praksa. Iskustvo u kojem je postojao zajednički život i građanska odanost državi prije nego što su postali europski slogani o posebnom slučaju, “corpus separatumu”, namijenjenom Bosni i Hercegovini do danas – naveo je Kulenović.

Kaže da se ova sjednica održava u trenutku kada se europski politički prostor vidno mijenja.

– U tom prostoru neki politički akteri sve otvorenije grade svoj identitet na isključivom jeziku. Islamofobija sve više nije incident, već hegemonijski rječnik: jezik sigurnosti, jezik sumnje, jezik kulturne hijerarhije i isključenosti. Nije to marginalna pojava. To je politički okvir u kojem se donose odluke. A koje neminovno proizvode posljedice po bosanskohercegovačko biće. Bosna u ovaj kontekst ne ulazi praznih ruku. Ulazi s iskustvom rata koji nije bio samo nasilje, već i uništavanje njezine političke forme, ali i njezine biti. Čak i uz poslijeratni poredak koji je donio mir, ali i dugogodišnju situaciju u kojoj nametnuta – birokratska stabilnost ima prednost nad punom demokracijom – smatra Kulenović.

Jedan od izlagača današnje sesije, znanstveni suradnik Irskog centra za ljudska prava na Sveučilištu Galway, MA. Đermana Kurić kazala je da je, kada govorimo o islamofobiji, izuzetno važno ovu pojavu promatrati u specifičnom kontekstu u kojem se javlja.

Dodala je da, dakle, jasno kažemo da je riječ o islamofobiji, a ne o islamofobiji.

Dala je kratku definiciju što je islamofobija – “Islamofobija je svaka diskriminacija, isključivanje ili ograničavanje, čija je svrha ili učinak sprječavanje uživanja ili korištenja ljudskih prava i sloboda u političkoj, ekonomskoj, društvenoj ili bilo kojoj drugoj sferi javnog života, usmjerena protiv muslimana ili onih koji se takvima percipiraju”.

– Upravo zbog ove široke definicije, načina na koji je postavljena, islamofobiju u modernom svijetu često nazivamo antimuslimanskim rasizmom – kazao je Kurić.

Dodala je da se islamofobija manifestira na različitim razinama. Vidimo ga na individualnoj razini, interpersonalnoj razini, institucionalnoj i sistemskoj razini, ali i na diskurzivnoj razini.

Uvodničar na današnjoj sjednici bio je prof.dr.sc. Ahmet Alibašić s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, koji je rekao da islamofobija nije samo spontana pojava koja je rezultat nekih povijesnih iskustava, već je to izmišljena, iskonstruirana pojava iza koje često stoji industrija.

– Centar za američki napredak ili Progres objavio je dva izvješća u kojima je industriju nazvao industrijom straha. Dakle, industrija straha, a onda su pokušali identificirati zapravo centre, finansijere, pojedince, koji su dio te mreže proizvodnje straha od muslimana i manipuliranja već postojećim strahom – rekao je Alibašić.

Nažalost, dodao je, ono što mnoge može iznenaditi jest da u tome sudjeluju i neke muslimanske zemlje i vlasti.

– Oni imaju svoj razlog zašto lobiraju protiv takozvanog političkog islama, jer se boje za svoj politički opstanak. Međutim, u nekim drugim sredinama se onda politički islam i bilo kakav islam vrlo, vrlo brzo identificira i onda se svi argumenti koji se koriste protiv političkog islama vrlo brzo koriste protiv bilo kakvog ispoljavanja islamske religioznosti ili pobožnosti – rekao je Alibašić.

Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine, a izvještaji to pokazuju, islamofobija se odvija u sjeni zločina u Gazi.

– Ne možete ih demantirati, koliko god spriječili prisustvo medija, jedino što možete učiniti je ocrniti muslimane, te žrtve, i na taj način umanjiti težinu tih zločina – rekao je Alibašić.

Dodao je da definicija koju spominje Đermana Kurić kaže da je cilj islamofobije uskratiti neka prava muslimanima, diskriminirati ih.

– To je krajnji cilj. Postoji još jedan cilj, a to je distrakcija, što je jako važno – naveo je između ostalog Alibašić.

Haris Zahiragić (SDA), izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ocijenio je da je Daytonski mirovni sporazum donio mir u BiH, iako nijedna strana nije u potpunosti zadovoljna, ali da je to bolje od nastavka rata.

Kazao je to danas na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Gdje smo sada i kako dalje nakon 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma”.

Sa današnje distance, tvrdi Zahiragić, stranka koja predstavlja Republiku Bosnu i Hercegovinu vjerojatno bi bila najmanje nezadovoljna njegovom provedbom.

– Razlog su brojne institucije koje danas postoje: Vijeće ministara, jedinstvena valuta, državna vojska, granična policija, Sud i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, sustav neizravnih poreza i druge nadležnosti. Oni koji traže povratak na “izvorni Dayton” zanemaruju da su skriveni mehanizmi sporazuma predviđali dugoročnu integraciju zemlje – istaknuo je.

Osvrnuo se i na legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH za koje je rekao da se odnosi na građane, a ne na etničke skupine, što je potvrđeno i presudama Europskog suda za ljudska prava.

– Dayton, međutim, ima i bolne nepravde, legalizirao je entitet RS, čije je rukovodstvo osuđeno za genocid, a politika tog entiteta nikada nije poražena. Aneks 7, koji bi riješio mnoge probleme, nikada nije u potpunosti implementiran.

Sporazum se odnosi i na Srbiju i Hrvatsku koje su bile strane u ratu, a ne samo jamci, što se često zaboravlja. Dogovorena regionalna ravnoteža u naoružanju danas je ozbiljno narušena – rekao je.

Zahiragić je rekao da bi bila neprihvatljiva revizija Daytona, koja bi oslabila državu Bosnu i Hercegovinu i ojačala etničke podjele.

– Svaka promjena može biti prihvatljiva samo ako jača i integrira Bosnu i Hercegovinu. BiH nisu uspjeli podijeliti ni tada, a neće ni sada jer su patriotske snage danas jače. Najvažnije je sačuvati mir koji jamči slobodu i dostojanstvo svih građana.

Potrebno je osigurati ravnopravnost u svakom kutku Bosne i Hercegovine, što još nije postignuto. Dayton je donio mir, ali naša je odgovornost da taj mir pretvorimo u demokratski poredak – zaključio je.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović istaknuo je da je Daytonski sporazum Bosni i Hercegovini donio mir, ali ne i demokratsku budućnost, te da je politički poredak ostao duboko nedemokratski, nefunkcionalan i strukturalno nestabilan.

– Dayton je zaustavio rat, ali je ratne ciljeve pretvorio u ustavne i političke kategorije – kazao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, tvrdnja da se suštinske promjene ne mogu ostvariti zbog političke realnosti nije neutralna, već ideološki štit.

Dodao je da se hegemonistička politika susjednih država i dalje održava kroz jezik, institucije i političku normalizaciju. Kulenović je naglasio da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednica građana, a ne kao kompromis etničkog suvereniteta.

– Ako je Dayton donio mir, ali ne i demokraciju, naša je odgovornost da kroz demokratski poredak mir pretvorimo u trajni mir – zaključio je.

Današnja rasprava, kako je istaknuto, otvara ozbiljan razgovor o budućnosti Bosne i Hercegovine nakon tri desetljeća nepouzdanog mira.