Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH federalni zastupnik Admir Čavalić zatražio je dopunu dnevnog reda izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, s ciljem ukidanja “bijelog kruha”.

Ni ovaj put nije uspio, njegov i svi drugi prijedlozi za dopunu dnevnog reda su odbijeni.

Čavalić pokušava ukinuti “bijeli kruh” još od 2022. godine, ali do sada taj prijedlog nikada nije došao na dnevni red zahvaljujući zastupnicima čije su stranke na vlasti.

– Poražavajuće je što “bijeli kruh” nije ukinut samo na federalnoj razini. Davno je to učinjeno u kantonima, a onda i na državnoj razini. Nema opravdanja, osim da za to nema volje. Mislim da dosta zastupnika, kao i izaslanika u Domu naroda, nakon ovog mandata očekuju da će konzumirati taj bijeli kruh – kaže Čavalić za Faktor i dodaje:

– Prvi put sam izmjene zakona u vezi s ukidanjem “bijelog kruha” predao u prosincu 2022. godine. Imao sam korespondenciju s Vladom Federacije BiH koja je tražila ispravke, pa sam na temelju ispravki predao još jedan zakon i tada sam dobio pozitivno mišljenje Vlade.

Zakon o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kaže da izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. kruh”.

Ako su ostvarili uvjete za mirovinu, 65 godina života ili 40 godina staža, onda nemaju pravo na “bijeli kruh”. Ako imaju pravo vratiti se, primjerice, na posao u bolnicu, kao učitelj, profesor ili u poduzeće, nemaju pravo na “bijeli kruh”.

Dakle, federalni parlamentarci koji se “ne snađu”, odnosno nemaju radni odnos nakon isteka mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, točnije 12 osnovnih plaća u godini dana.

Za ovu godinu povećana je osnovica za plaću sa 480 KM na 540, čime su parlamentarcima osnovne plaće povećane za 468 KM, pa iznose 4.212 KM, a za godinu mirovanja dobit će oko 50.000 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM. Mjesečna naknada s biroa za nezaposlene građane iznosi 668,53 KM.

Borački dodatak, izbor sudaca Ustavnog suda BiH i onkološki pacijenti su “na čekanju” jer još nema naznaka održavanja izvanrednih sjednica Parlamenta FBiH. Zastupnici i izaslanici u Parlamentu Federacije BiH još nisu dobili nikakvu obavijest o zakazivanju izvanrednih sjednica, a bliži se kolektivni godišnji odmor koji počinje 1. kolovoza.

– Nemamo zakazan Fakultet, a vrijeme nam curi. Još imamo desetak dana ovog mjeseca. No, ništa nas u konačnoj verziji ne sprječava da održimo sjednicu za dva mjeseca, kolovoz i rujan. Problem je kako tehnički izvesti održavanje sjednica. Nešto je učinjeno na razini Vlade Federacije BiH po nekim ranijim zahtjevima u vezi s nekim zakonima. Puno toga je stiglo, pa i zakon o posredovanju pri zapošljavanju, novi.

Imam amandman na rebalans Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja koji se odnosi na onkološke pacijente. Tu su i financijski zakoni, izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izbor predsjednika vijeća. Bila bi to opsežna sjednica. Može se zakazati izvanredna sjednica jer po Poslovniku nemamo 14 dana. A na izvanrednoj sjednici mogu se raspravljati samo o pitanjima koja su označena kao hitna. Dakle, veliki je pritisak vojnika, onkoloških pacijenata… – kaže federalni zastupnik Admir Čavalić.

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Azra Okić nije odgovarala na naše pozive na upite hoće li biti sazvana izvanredna sjednica ovaj ili sljedeći tjedan.

Delegatica u Domu naroda Parlamenta FBiH Aida Obuća kazala nam je da nisu dobili nikakvu obavijest da je sjednica zakazana, niti da se planira zakazati.

Kao što je poznato, Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji koji se odnose na uvođenje boračkog dodatka od 1,5 KM po mjesecu provedenom u obrani zemlje. Zakon je uputila u saborsku proceduru.

Na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, federalni zastupnik Admir Čavalić postavio je pitanje “Kako Vlada Federacije BiH planira riješiti činjenicu da je posjedovanje kanabisa i dalje kazneno djelo prema Kaznenom zakonu Federacije BiH, a istovremeno razmatra njegovu upotrebu u medicinske svrhe”.

– Na razini Bosne i Hercegovine stupila je na snagu Odluka o izmjenama i dopunama Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se mogu dobiti opojne droge i prekursora opojnih droga, koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 31. 12. 2025. godine. godina. Ovom odlukom konoplja, njezine smole, ekstrakti i tinkture prelaze s tablice zabranjenih tvari i biljaka na tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom, što je početni korak u procesu dekriminalizacije posjedovanja i korištenja konoplje u svrhu njezine upotrebe u medicinske svrhe – navode iz Federalnog ministarstva pravde.

Ističu da omogućavanje korištenja konoplje u medicinske svrhe ne podrazumijeva samo intervencije, odnosno izmjene Kaznenog zakona FBiH.

– To podrazumijeva i intervencije u zakone i druge propise iz oblasti zdravstva, a predmetno pitanje zahtijeva stručnu analizu i međuresorni pristup koji se može provoditi u okviru međuresorne radne skupine koju imenuje Vlada FBiH – naveli su.

Stupanjem na snagu Zakona o unutarnjoj trgovini, zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH 17. studenoga 2024. godine, u pojedinim gradovima pojačan je rad drogerija čije je radno vrijeme od 00:00 do 24:00 sata, svaki dan tijekom kalendarske godine.

Osim toga, u gradovima u kojima postoje entitetske linije građani iz FBiH nedjeljom idu u kupovinu u manji bh. entitetu RS, ostavljajući tamo novac.

– U Tuzli su bile dvije drogerije, a sada ih ima pet-šest. Imamo tri fenomena, fenomena, budući da je u FBiH zabranjen rad trgovinama nedjeljom. U gradovima s entitetskom granicom manja je potražnja za dragstorima jer ljudi idu u kupovinu u RS, poput Sarajeva. Tamo gdje nemate entitetske linije, poput Tuzle, otvara se više drag shopova. I treća pojava koju sam primijetio putujući je da u svim manjim mjestima dućani nedjeljom rade sasvim normalno i mislim da tamo inspekcija ne ide. Ako jesu, lakše je platiti kaznu trgovcima nego ne raditi nedjeljom – kazao je za Faktor federalni zastupnik i ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Kaže kako stanje na terenu pokazuje da je neradna nedjelja bila pogrešna odluka.

– Vjerojatno će ovo završiti kao u Crnoj Gori, da će na kraju sami trgovci ići na Ustavni sud zbog ove odluke. Ovo je čista diskriminacija, nepravda, pogotovo kad dijelite pola države. Dovoljno je da je od početka primjene zakona odobrenje za rad nedjeljom dobilo samo Orašje. Mislim da su svi shvatili i znaju da je napravljena greška, ali čekaju se izbori – kaže Čavalić.

Ni nakon 15 dana veliki broj općina u Kantonu Sarajevo nije se udostojio odgovoriti na naš upit o otvaranju drogerija nakon stupanja na snagu Zakona o unutarnjoj trgovini, točnije zabrane nedjeljom.

Odgovore smo dobili iz općina Centar, Novo Sarajevo i Vogošća.

– Općina Novo Sarajevo primila je jedan zahtjev za otvaranje dragstora, na području naselja Čengić Vila – kazali su nam u ovoj općini.

Dodaju da je, kada je riječ o uvjetima za obavljanje djelatnosti drogerije, propisano da površina prodajnog prostora mora iznositi najmanje 12 četvornih metara, a najviše 50 četvornih metara.

– Kao i kod ostalih oblika trgovačke djelatnosti, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, podnositelj zahtjeva podnosi i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje da ispunjava propisane uvjete za obavljanje tražene djelatnosti. Nakon izdane dozvole za rad, nadležna inspekcija kontrolira ispunjavanje uvjeta navedenih u očitovanju – naveli su.

U Općini Centar nam je rečeno da nije bilo prijave za otvaranje dragstora.

Na području općine Vogošća do stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini radila je jedna dragerija, navode za Faktor, a stupanjem zakona na snagu otvorena je još jedna dragerija.

Objasnili su nam koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se otvorio drag store.

– Osobi koja ispunjava opće i posebne uvjete, da je državljanin Bosne i Hercegovine, s prebivalištem u BiH, da je poslovno sposobna, da ima najmanje treći stupanj srednje stručne spreme, da je zdravstveno sposobna, nadležno tijelo izdat će rješenje o osnivanju trgovačke radnje, ako za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz djelatnosti trgovačke radnje, zdravstveno kao poseban uvjet propisana je zdravstvena sposobnost. Zatim, da posjeduje, u zakupu ili po drugom pravnom osnovu poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene članom 14. ovog zakona i da nema zasnovan radni odnos – naveli su, između ostalog, iz Općine Vogošća.

Iz općina Ilidža, Stari Grad, Novi Grad, Ilijaš i Hadžići nisu odgovorili na naš upit.

Federalni zastupnik Admir Čavalić na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH postavio je nadležnima pitanje o bihaćkoj zračnoj luci. Pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje ove zračne luke.

Kao što je poznato, izgradnja zračne luke Bihać je strateški projekt Vlade Federacije BiH od 2017. godine. Izgradnjom zračne luke riješit će se prometna izoliranost Bihaća u odnosu na Sarajevo, ali i potaknuti turizam, budući da je Bihać i bosanskohercegovačka regija općenito atraktivna turistička destinacija.

U razdoblju 2017.-2020. godine Vlada FBiH je donijela Odluku o financiranju izgradnje aerodroma pri čemu su odobrena i utrošena inicijalna sredstva u iznosu od 9.450.000,00 KM.

U 2021. godini izdvojeno je 25 milijuna KM, a u 2022. godini 19,7 milijuna KM, kao iu 2023. godini. U 2024. godini osigurano je 17 milijuna KM, u 2025. godini 12 milijuna KM, au 2026. godini planirano je 5.000.000 KM.

– Sklapanjem prvih ugovora s nadležnim federalnim Ministarstvom prometa i komunikacija počela je realizacija projekta izgradnje Međunarodne zračne luke Bihać, a za sada je jedini investitor u ovom projektu Vlada FBiH, gdje smo do 31.12.2025. Iz kapitalnih transfera Vlade FBiH za ovu namjenu 22.700.000 KM – navedeno je u odgovoru JP Aerodrom Sarajevo na zastupničko pitanje Admira Čavalića, zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Dodaju da je nabavljena moderna aerometeorološka stanica.

– U suradnji s Agencijom za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) nabavljena je moderna aerometeorološka stanica koja će biti implementirana do kraja lipnja 2026. godine na lokaciji, a koja će prikupljati sve ciljne podatke koji će se automatski slati državnim agencijama. Ovi podaci su neophodni kako bi aerodrom pratio vremenske uvjete tri godine prije puštanja infrastrukture u upotrebu za konačan izgled letačkih procedura u svim vremenskim uvjetima, odnosno dolazak ili odlazak zrakoplova s ​​lokacije – priopćeno je iz JP Aerodrom Bihać.

Pojašnjavaju da je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i korištenju zemljišta FBiH, a nakon dobivanja pravomoćnosti urbanističke suglasnosti, 30. travnja 2025. godine podnesen zahtjev za načelnu suglasnost za građenje. Suglasnost je dobivena 03.12.2025.

– Trenutno smo u postupku ishođenja građevinske dozvole za pistu – naveli su.

Ističu da je, između ostalog, potrebno usvojiti Zakon o BHANSA-i na razini BiH s izmjenama i dopunama kako bi Zračna luka Bihać bila prepoznata kao budući operater.

Na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, federalni zastupnik Admir Čavalić upitao je Vladu Tuzlanskog kantona planira li se subvencionirati putnički željeznički promet.

– Od 2012. godine nema putničkih vozova za i iz Tuzle, točnije od 2019. godine kada je ukinuta linija za Doboj. A onda su iz Željeznica FBiH najavili da će putnički željeznički promet poskupjeti za 20 posto. Za nas je to isto kao da će nešto poskupjeti u Africi. Najnaseljeniji kanton nema putnički željeznički promet. Naša djeca u Kantonu odrastaju, a da uopće ne vide vlak. Mi smo kao geto. Nije li to šteta? Za nas je vijest o poskupljenju ovog prometa uvreda – rekao je Čavalić na jednoj od sjednica.

Na reprezentativno pitanje Čavalića odgovoreno je iz Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK.

– U cilju ponovne uspostave željezničkog putničkog prometa na prugama Tuzlanskog kantona, te razmatranja mogućeg uvođenja novih putničkih linija na području Tuzlanskog kantona, kao i elektrifikacije pruga na području Kantona, 30. januara 2026. godine uputili smo pismo namjere Javnom poduzeću Željeznice FBiH.

U pismu namjere smo istakli da je Vlada TK prihvatila prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK, a Skupština TK usvojila Budžet TK za 2026. godinu, u kojem su planirana određena finansijska sredstva za sufinansiranje ponovne uspostave putničkog željezničkog saobraćaja na području TK – odgovorili su nam iz Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK.

Navode da odgovor nisu dobili, zbog čega su 12. maja ove godine još jednom uputili hitan poziv JP Željeznice FBiH.

– I u jednom i u drugom pismu namjere iskazali smo spremnost i želju da predstavnike JP Željeznice Federacije BiH pozovemo na radni sastanak u Ministarstvo trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona, odnosno da predstavnici Ministarstva dođu u radnu posjetu Željeznicama FBiH kako bi eventualno dogovorili uspostavljanje ponovne uspostave putničkog željezničkog prometa na prugama TK. Tuzlanskog kantona, kao i razgovarati o drugim projektima vezanim za željeznički saobraćaj na području Kantona (elektrifikacija željeznice na području TK, izgradnja pruge Vareš – Tuzla i dr.), ali nažalost do danas nije realizirano.

Stoga su Vlada Tuzlanskog kantona i resorno ministarstvo u budžetu Tuzlanskog kantona za 2026. godinu planirali i osigurali određena finansijska sredstva za sufinansiranje ponovne uspostave putničkog željezničkog saobraćaja na području TK, a očekujemo da će ista biti utrošena od strane Željeznica FBiH za ove namjene – naveli su.

Federalni zastupnik Admir Čavalić kaže za Faktor da će ponovno uputiti zahtjev za dopunu dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH u vezi s izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, s ciljem ukidanja “bijelog hljeba”.

Čavalić od 2022. godine pokušava ukinuti “bijeli kruh”, ali do sada taj prijedlog nikada nije došao na dnevni red zahvaljujući zastupnicima čije su stranke na vlasti. Posebno su licemjerni predstavnici SDP-a oni koji glasaju apstinenti.

– Planirao sam opet u ovom mandatu poslati zahtjev za dopunu dnevnog reda kako bi se konačno ukinuo “bijeli kruh”. Napominjem da je Vlada Federacije BiH ranije dala pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena zakona o plaćama, a odnosi se na ukidanje bijelog kruha – kazao je Čavalić.

U Zakonu o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka javne dužnosti, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. “bijeli kruh”.

Ako su ostvarili uvjete za mirovinu, 65 godina života ili 40 godina staža, onda nemaju pravo na “bijeli kruh”. Ako imaju pravo vratiti se, primjerice, na posao u bolnicu, kao učitelj, profesor ili u poduzeće, nemaju pravo na “bijeli kruh”.

Dakle, federalni parlamentarci koji se “ne snađu”, odnosno nemaju radni odnos nakon isteka mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, točnije 12 osnovnih plaća u godini dana.

Da bi to ostvarili, moraju donijeti vjerodostojne isprave i izjave da se ne mogu vratiti na posao ili da ne ispunjavaju uvjete za mirovinu, kako bi im Administrativno povjerenstvo priznalo to pravo, a to za zastupnike i izaslanike traje godinu dana, a za savjetnike šest mjeseci.

A ta sramotna privilegija postoji samo na federalnoj razini, koju imaju i federalni ministri.

S obzirom na to da je osnovna plaća za ovu godinu sa 480 KM povećana na 540 KM, što je omogućilo da se osnovne plaće parlamentaraca povećaju za 468 KM, pa iznose 4.212 KM, oni će za godinu mirovanja dobiti oko 50.000 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM. Kada običan smrtnik ostane bez posla, ne svojom krivnjom, sada mjesečno s biroa dobije oko 640 KM, srazmjerno godinama radnog staža.

Izmjene i dopune Zakona o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine upućene su u parlamentarnu proceduru zbog činjenice da izvještaji federalnih poduzeća ne dolaze u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Točnije, ove tvrtke ne odgovaraju Parlamentu FBiH.

– Ispred Komisije za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH većina zastupnika potpisala je i uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o javnim poduzećima u cilju poboljšanja transparentnosti i izvještavanja ovih javnih poduzeća. Činjenica je da za razliku od općina, gradova i kantona u FBiH, javna poduzeća ne odgovaraju Parlamentu.

Sasvim je normalno da izvještaji ovih javnih poduzeća idu u kantonalne skupštine, općinska i gradska vijeća, ali je nenormalno da ne dolaze do razine Parlamenta FBiH. Govorim o federalnim poduzećima, a izmjene zakona koje smo radili s Centrom civilnih inicijativa uglavnom ciljaju – kazao je za Faktor Admir Čavalić, federalni zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku.

Dodaje da je za sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je trebala biti održana 13. svibnja, ali je otkazana pred sam početak, u ime grupe zastupnika uputio zahtjev za dopunu dnevnog reda sa Zakonom o sukobu interesa.

Kaže da je to jedan od europskih zakona, te da je Vlada Federacije BiH dala relativno pozitivno mišljenje.

U Federaciji BiH broj se gotovo izjednačio zaposlenici i umirovljenik. Trenutno je taj omjer 1,19 radnika na jednog umirovljenika. Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, koji je i federalni zastupnik, kaže da je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje kažu da je omjer broja radnika i umirovljenika na približno istoj razini zadnjih desetak godina.

– Prosječan broj osiguranika u 2025. godini bio je 544.730, dok je prosječan broj prijavljenih korisnika mirovina bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika na jednog umirovljenika. Iako bi s aspekta održivosti sustava svakako bilo poželjno da je omjer osiguranika i umirovljenika povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer zadnjih desetak godina kreće na približno istoj razini. Sredstva za isplatu mirovina osigurana su u Proračunu FBiH, a Federalni zavod redovno i kontinuirano izmiruje sve obveze prema korisnicima mirovina – kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić nije optimističan.

– Trend je definitivno negativan. Kada je formiran Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj je bilo osam (radnika) prema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri prema jedan, a mi smo na 1,19 prema jedan, s tim da je možda gora situacija u RS i Srbiji. U nekim zemljama prijeti pad ispod toga, da će biti manje radnika nego umirovljenika.

Mislim da je ovaj trend alarmantan, pogotovo jer broj zaposlenih pada.

Porezna uprava FBiH objavila je podatke koji pokazuju da je tržište rada daleko od savršenog. S druge strane, ne uvozi se dovoljno strane radne snage, a imamo sve više umirovljenika. I hvala Bogu, demografski trendovi su takvi da se sve duže živi, ​​ali s druge strane natalitet pada. Sve je manje radnika koji će plaćati doprinose – kaže Čavalić i ističe:

– Dva su rješenja za ovu situaciju. Prvi je povećanje broja zaposlenih, a drugi realno povećanje plaća. Na ovaj način se može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpanje rupa, poput zaduživanja.

Zašto Federacija Bosne i Hercegovine nema registar stvarnih vlasnika pravnih osoba? Zašto Republika Srpska to može, a Federacija ne može, pitanje je koje postavlja Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

– Jedan od razloga zašto idemo na sivu listu MONEYVAL-a je činjenica da Vlada FBiH nije uspostavila registar stvarnih vlasnika. To je uradio entitet RS, ali ne i FBiH. Zašto? To je legitimno pitanje. Znači li to da u FBiH postoje neki posebni interesi, lobiji, pravi vlasnici, koji žele ostati skriveni od očiju javnosti?

Transparentno gospodarstvo nije luksuz. To je temelj povjerenja, ulaganja i borbe protiv korupcije. Danas često imamo situaciju da iza pojedinih tvrtki formalno stoje „papirnati“ vlasnici, dok se pravi vlasnici kriju kroz složene strukture, povezane osobe ili tvrtke registrirane u drugim državama. Takvo okruženje pogoduje pranju novca, korupciji, utaji poreza i nelojalnoj konkurenciji.

Dakle, ne možemo biti u EU, niti možemo računati na sredstva iz Plana rasta. Jedino do čega nas vodi je siva lista MONEYVAL-a. Cijenu toga plaćaju građani, gospodarstvenici, društvo, gospodarstvo, svi (od dodatnih transakcijskih troškova preko izostanka investicija do reputacijskog rizika).

Građani imaju pravo znati tko stoji iza velikih poslovnih sustava, javne nabave i financijskih tokova koji utječu na ekonomiju društva. Manje skrivenih interesa. Više transparentnosti. Više slobodnog tržišta i konkurencije.

Zato sam danas uputio hitan zahtjev da Ministarstvo pravde FBiH formira i objavi ovaj registar – do kraja ovog mjeseca. Ove ću aktivnosti i dalje pratiti kroz Odbor za gospodarsku i financijsku politiku.

U prilogu dostavljam kako to izgleda u praksi: Entitet RS na primjeru obitelji Dodik. Javno, transparentno! Ako je to moguće učiniti u RS-u, ne vidim niti jedan razlog zašto FBiH izbjegava navedeno. Ističem da je Agencija za bankarstvo FBiH krajem 2024. godine utvrdila Smjernice za utvrđivanje stvarnog vlasnika – kaže Čavalić.