Adnan Mujanović, doktor medicine i istraživač iz Bosne i Hercegovine, radi kao liječnik specijalist dijagnostičke i interventne neuroradiologije na Sveučilišnom kliničkom centru Inselspital Bern u Švicarskoj. Iskustvo stečeno u inozemstvu za njega je dragocjeno, a jednako važnim smatra održati vezu s domovinom i pomoći koliko god je to moguće. U ožujku ove godine dobio je nagradu Albrecht Von Haller za svoj rad u području akutnog ishemijskog moždanog udara.

Njegov rad usmjeren je na jedan od ključnih izazova suvremene neurologije, kako poboljšati reperfuziju, odnosno uspostavu potpunog protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara. Adnan Mujanović u razgovoru za Fenu pojašnjava da je nagrada Albrecht von Haller nagrada Swiss Heart Foundation, koja se dodjeljuje u oblasti kardiovaskularne medicine u Švicarskoj, uključujući i najbolje doktorske disertacije.

– Diplomski rad koji smo radili bavi se pacijentima kod kojih se odmah nakon ishemijskog moždanog udara krvotok nije u potpunosti uspostavio, što je uzrokovano začepljenjem krvne žile. Uglavnom, istraživali smo uzroke, posljedice i moguće terapijske mogućnosti kod takvih bolesnika. Ovakva istraživanja imaju izravnu primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, s obzirom na to da je moždani udar, nažalost, izuzetno česta bolest – naglasio je.

Ističe kako je ponovna uspostava potpunog protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara jedan od ključnih izazova suvremene neurologije. Ishemijski moždani udar nastaje kada dođe do prekida dotoka krvi u dio mozga, najčešće zbog začepljenja krvne žile. Što se krvotok brže uspostavi i što je potpuniji, to su veće šanse da se moždano tkivo spasi i da se pacijent bolje oporavi.

– U posljednjih desetak godina napravljen je ogroman napredak zahvaljujući endovaskularnoj terapiji, odnosno mehaničkoj trombektomiji, koja podrazumijeva mehaničko uklanjanje ugruška iz krvne žile minimalno invazivnim kirurškim zahvatom. Međutim, izazovi ostaju. Jedan od tih izazova je upravo pitanje što učiniti kada se krvotok ne uspostavi odmah tijekom zahvata, koje su sljedeće terapijske mogućnosti i kako ih primijeniti – kaže dr. Mujanović.

Prema njegovim riječima, uspješnost obnove krvotoka nakon ishemijskog moždanog udara ovisi o nekoliko čimbenika. Prije svega, važno je koliko brzo pacijent dobije odgovarajuću terapiju. Ovdje je, ističe, ključno vrijeme (“vrijeme je mozak”). Važni su i mjesto i veličina začepljenja, stanje krvnih žila pacijenta i tzv. kolateralna cirkulacija, odnosno alternativni putovi kojima krv može doći do ugroženog tkiva u mozgu.

Dugoročno očuvanje zdravlja krvnih žila

– Sama intervencija je značajna, što se tiče tehničke uspješnosti zahvata i iskustva tima. Moj je rad dalje pokazao da čak i kada protok nije odmah potpuno uspostavljen, kod značajnog broja pacijenata unutar 24 sata od intervencije dolazi do naknadnog spontanog poboljšanja najvjerojatnije zbog kolateralne cirkulacije. To mijenja način na koji gledamo na “nepotpun” uspjeh zahvata i sugerira da se u određenim slučajevima proces oporavka mozga nastavlja i nakon same intervencije – kaže.

Doktorica Mujanović kaže da je za dugoročno očuvanje zdravlja krvnih žila u većini slučajeva najvažnije kontrolirati faktore rizika. Ovi faktori su nam uglavnom već dobro poznati – visoki krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, kao i bolesti srca poput poremećaja srčanog ritma.

– Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja imaju središnju ulogu u prevenciji većine kardiovaskularnih bolesti, pa tako i moždanog udara. Također, važno je redovito praćenje i liječenje kroničnih bolesti. Prevencija moždanog udara u velikoj je mjeri moguća upravo dobrom kontrolom tih čimbenika – naglasio je.

Doktorica Mujanović ističe veliki napredak posljednjih godina u neurologiji, posebno u dijelu liječenja moždanog udara. Uvođenje mehaničke trombektomije, minimalno invazivnog postupka uklanjanja ugruška iz krvne žile, značajno je promijenilo ishod bolesnika s teškim moždanim udarom.

– Riječ je o terapiji koja doslovce može spriječiti invaliditet, ako se primijeni na vrijeme. Bosna i Hercegovina je poduzela važne korake u tom pravcu. Znam da se mehanička trombektomija već radi u centrima kao što su Tuzla i Mostar, vjerujem iu drugim većim centrima u BiH. gradova poput Sarajeva i Banja Luke. Međutim, jedan od izazova ostaje dostupnost te terapije 24/7, što je standard potreban za međunarodno certificiranje centara za moždani udar. Dostupnost medicinskog kadra, razvoj infrastrukture i organizacija sustava ključni su naredni koraci za liječenje moždanog udara u Bosni i Hercegovini – istaknuo je.

Za dr. Mujanovića izuzetno je važna suradnja s Bosnom i Hercegovinom. Rado se odaziva pozivima, posebno Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i inicijativama kao što je Tuzla Brain Week.

– Također, kolege iz Bosne i Hercegovine redovno sudjeluju na međunarodnim školama iz oblasti moždanog udara koje organiziramo u Bernu. Nedavno smo zajedno radili i na europskom projektu mapiranja dostupnosti intervencija za moždani udar, gdje su kolege iz BiH dali vrijedan doprinos, što me osobno jako veseli – istaknuo je.

Ljudima u BiH, ali i dijaspori, posebno mladima, poručuje da su u svemu ključni interes i upornost. Vjeruje da šanse postoje ako čovjek, ma gdje se nalazio, ima ideju i interes za neko područje.

– Danas su znanost i medicina izrazito internacionalna polja i granice su puno manja prepreka nego što su bile prije. Iskustvo u inozemstvu može biti iznimno vrijedno, ali jednako je važno održavati veze sa svojom domovinom i doprinositi što je više moguće. Suradnjom se postiže dugoročan i održiv napredak – rekao je.

Doktor Mujanović kaže da će fokus njegovog daljnjeg rada biti mikrocirkulacija u mozgu. Iako je danas moguće uspješno ukloniti veliki ugrušak iz krvne žile, veliki broj pacijenata još uvijek nema optimalan oporavak. Jedno od mogućih objašnjenja je, kaže dr. Mujanović, poremećaj mikrocirkulacije u zahvaćenom tkivu.

– Sljedeći veliki korak naprijed u liječenju moždanog udara neće biti samo u velikim krvnim žilama, već u mikrocirkulaciji mozga – naglasio je.

Adnan Mujanović je završio osnovni studij medicine na Univerzitetu u Tuzli, a doktorski studij na Univerzitetu u Bernu. Također je uključen u rad nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih organizacija, gdje obavlja razne zastupničke i upravljačke funkcije.