Protok robe kroz Bosnu i Hercegovinu, plaćanje PDV-a i trošarina će se zaustaviti ukoliko ostane na snazi ​​odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH o trajnoj zabrani korištenja kvalificiranog elektroničkog potpisa Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Od Suda BiH bit će zatraženo donošenje privremene mjere po rješenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH do rješavanja ovog problema.

Odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kojom se Upravi za neizravno oporezivanje BiH zabranjuje izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa mogla bi izazvati ozbiljne posljedice na funkcioniranje poreznog i carinskog sustava zemlje.

Ukoliko rješenje ostane na snazi, kako je pojašnjeno iz UNO BiH, tisuće gospodarstvenika neće moći elektroničkim putem podnositi PDV i akcizne prijave niti carinsku dokumentaciju za tranzit robe, što bi moglo dovesti do blokade milijunskih proračunskih prihoda i poremećaja u međunarodnoj robnoj razmjeni.

Najjednostavnije rečeno, s obzirom na to da je mogućnost podnošenja ovih deklaracija osobno i vlastoručno potpisana odavno zakonom ukinuta i da je kvalificirani digitalni potpis obavezan, u Bosni i Hercegovini od ovog trenutka prestaje plaćanje PDV-a i akciza, kao i podnošenje transportnih carinskih deklaracija za tranzit.

To znači da će milijuni konvertibilnih maraka biti blokirani i da će svi oni gospodarstvenici koji imaju obvezu plaćanja PDV-a i trošarina do 10. u mjesecu, kao i oni koji moraju podnijeti transportne carinske deklaracije, biti dodatno kažnjeni zbog kršenja zakona.

Pitanje koje se nameće, a na koje još nitko iz Agencije za zaštitu osobnih podataka nije odgovorio, je zašto je UIO trajno zabranjeno izdavanje digitalnih kvalificiranih potpisa i zašto je poreznim obveznicima onemogućeno ispunjavanje zakonske obveze podnošenja prijava PDV-a i akciza, kao i podnošenja transportnih carinskih deklaracija za tranzit robe kroz BiH, budući da su navedene deklaracije sukladno čl. važećih zakonskih propisa mogu dostaviti samo elektroničkim putem i to na način da su ovjereni digitalnim kvalificiranim potpisom?

Ovom odlukom Agencije u ovom trenutku jedina certificirana tvrtka iz Slovenije za izdavanje kvalificiranog digitalnog potpisa je ona koju je odobrilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, o čemu je jučer na konferenciji za novinare govorio Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH najavila je da će pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine.

– Uprava za neizravno oporezivanje je primila rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, te će se očitovati u zakonskom roku – kazali su za Faktor iz UIOBiH.

No, kako Faktor neslužbeno doznaje, tužba je već spremna, ali se čeka da prođe rok koji traje do 30. lipnja, nakon čega će biti predata Sudu BiH.

Kvalificirani elektronički potpis godinama je obvezan alat poslovnih subjekata za komunikaciju s Upravom za neizravno oporezivanje BiH.

Putem njega porezni obveznici podnose prijave PDV-a i akciza, obavljaju carinske postupke i prijavljuju provoz robe kroz Bosnu i Hercegovinu.

Zakonska mogućnost predaje ovih dokumenata u papirnatom obliku odavno je ukinuta, zbog čega elektronički potpis nije dodatna mogućnost, već zakonska obveza.

Stoga bi zabrana izdavanja novih kvalificiranih elektroničkih potpisa mogla stvoriti ozbiljan problem tvrtkama kojima istječu postojeći certifikati ili su za poslovanje nužni novi potpisi.

Posljedice se ne bi ogledale samo u otežanom poslovanju gospodarstva, već iu mogućem usporavanju naplate PDV-a i trošarina, koji predstavljaju najvažniji izvor prihoda za proračune svih razina vlasti u BiH.

Osim financijskog aspekta, međunarodni prijevoz robe kroz Bosnu i Hercegovinu također bi mogao biti ugrožen, jer se tranzitne carinske deklaracije podnose isključivo elektroničkim putem. To bi moglo dovesti do kašnjenja u carinskim procedurama, dodatnih troškova za prijevoznike i špeditere, te narušiti pouzdanost Bosne i Hercegovine kao tranzitne rute za međunarodni robni promet.

Iako smo od Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH zatražili pojašnjenje zašto je odlukom Uprave za neizravno oporezivanje BiH zabranjena uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa, Agencija nam nije izravno odgovorila na pitanja.

Umjesto toga, u odgovoru su nas uputili na njihovu službenu stranicu, navodeći da postoji priopćenje povodom, kako ističu, dezinformacija objavljenih u medijima vezano uz zabranu obrade osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata.

Naveli su i da su na web stranici dostupne dvije odluke koje je Agencija donijela u ovom slučaju, a koje se odnose na Agenciju za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i Upravu za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) oglasila se priopćenjem kako bi, kako navode, ukazala na ozbiljne posljedice koje su proizvele najnovije odluke Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZLP) BiH, donesene prema IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Riječ je o rješenjima vezanim uz elektronički potpis.

– Ovdje se ne radi o pojedinačnom sporu između dvije institucije, niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, već o odlukama koje izravno utječu na funkcioniranje ključnih sustava države Bosne i Hercegovine i koje mogu imati ozbiljne posljedice po državni proračun, pravosuđe, gospodarstvo i pravnu sigurnost građana – navode iz IDDEEA-e na čelu s Admirom Badnjevićem.

Pozivajući se na Zakon o elektroničkom potpisu, tvrde da Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH nema zakonske ovlasti zabraniti izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa niti nadzirati rad ovjeritelja.

– Člankom 20. Zakona propisano je da nadzor nad radom certifikatora vrši nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, dok je u članku 21. istog zakona jasno propisano da upravo to tijelo može, ako za to postoje zakonski razlozi, zabraniti pružanje usluga certifikatora. Dakle, zakon je potpuno jasan. Ne Agencija za zaštitu osobnih podataka niti njezin ravnatelj Dragoljub Reljić, koji je od prošle godine u tehničkom mandatu.

No, unatoč tome, donesene su odluke kojima se praktički preuzimaju nadležnosti drugog državnog tijela i direktno blokiraju sustavi koji godinama funkcioniraju u Bosni i Hercegovini. Posebno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, kao jedino nadležno tijelo u ovoj oblasti, već u nekoliko formalnih akata potvrdilo da IDDEEA i UNO ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uvjete za izdavanje kvalificiranog elektronskog potpisa, te da u provedenim kontrolama nisu utvrđene nepravilnosti – kažu iz IDDEEA-e.

Napominju da se time ugrožava sustav UNO putem kojeg tisuće tvrtki svakodnevno kvalificiranim elektroničkim potpisom podnose prijave PDV-a, carinske prijave i druge fiskalne obveze.

– Ovdje ne govorimo samo o jednoj instituciji, već o budžetu Bosne i Hercegovine. Riječ je o plaćama, mirovinama, zdravstvu, socijalnim naknadama i svim javnim funkcijama koje ovise o redovitim primanjima.

Istovremeno, ugrožen je i pravosudni sustav Bosne i Hercegovine. IDDEEA je u proteklom razdoblju uspostavila sustav kvalificiranog elektroničkog potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje tisuće sudaca, tužitelja i službenika svakodnevno elektroničkim potpisima donose odluke, razmjenjuju dokumente i vode postupke – navode iz IDDEEA-e.

Dodaju da ozbiljne štete prijete i gospodarstvu Bosne i Hercegovine.

– Ako se danas tim istim ljudima kaže da ono što je jučer bilo legalno i obvezno danas više nije moguće, posve je legitimno pitanje tko će snositi odgovornost za štetu. Posebno ozbiljno pitanje koje se ovdje postavlja je pravni status svih kvalificiranih elektronskih potpisa koji se već godinama izdaju i koriste u pravnom prometu u BiH – napominje IDDEEA.

Najavili su da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i tražiti hitno poništenje ovih rješenja.

– Istovremeno, koristit ćemo sva domaća i međunarodna pravna i institucionalna sredstva kako bismo zaštitili zakonitost rada državnih institucija i spriječili urušavanje godinama građenih sustava. Ovo pitanje više nije samo pravno pitanje dviju institucija. Riječ je o pitanju zaštite ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, zaštite državnih nadležnosti i zaštite pravne sigurnosti građana i gospodarstva – kažu iz IDDEEA-e.

U prosincu prošle godine Agencija za zaštitu osobnih podataka priopćila je da je Sud BiH odbio kao neutemeljenu tužbu IDDEEA-e kojom je traženo poništenje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka. IDDEEA je tom odlukom zabranila dodjelu elektroničkih identiteta građanima bez pravne osnove, te je naloženo brisanje osobnih podataka građana BiH koji su prikupljeni u fazi testiranja sustava elektroničkog identiteta građana.

Ravnatelju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Dragoljubu Reljiću mandat je istekao prije gotovo sedam mjeseci, ali novog natječaja još nema.

Reljić je na tu funkciju došao s mjesta savjetnika lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je u to vrijeme, 2020. godine, bio i član Predsjedništva BiH.

Zamjenici ravnatelja Agencije Anti Borasu mandat je istekao u veljači ove godine.

– Ravnatelju je istekao mandat u studenom 2025. godine, a zamjeniku ravnatelja u veljači 2026. Agencija do trenutka konačne revizije nije dostavila Parlamentarnoj skupštini BiH (koja imenuje vodstvo Agencije, op. a.) informaciju o isteku mandata vodstvu, niti nam je predočena informacija da je Parlamentarna skupština raspisala javni natječaj za imenovanje. novog rukovodstva – stoji u izvješću Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine koje je izrađeno u svibnju, a objavljeno 1. lipnja.

Još uvijek nema javnog natječaja.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka poslali smo upit zašto Parlamentarna skupština BiH nije obaviještena o isteku mandata ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije. Nisu odgovorili.

Zanimljivo, tek nakon objave revizorskih izvješća prije nekoliko dana na dnevnom redu sjednice zajedničkog kolegija oba doma Parlamenta BiH našao se prijedlog osnivanja privremenog povjerenstva za provođenje procedure imenovanja rukovodstva Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

No, još uvijek nema službenih informacija je li komisija dogovorena i tko su njeni članovi, a nisu zakazane ni nove sjednice domova BiH. parlamenta, gdje povjerenstvo tek treba biti osnovano.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je u najnovijem izvješću skrenuo pozornost na problematičnu nabavu službenog vozila Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, koja je završena sredinom prosinca prošle godine za gotovo 55.000 KM.

Dokumentaciju za nadmetanje preuzelo je 12 ponuditelja, no samo je jedan dostavio ponudu čije je vozilo zadovoljavalo samo tehničke specifikacije i uvjete, što je u kombinaciji onemogućilo ravnopravan pristup konkurenciji i poštenu konkurenciju.

Traženo je da duljina vozila bude najmanje 4.500 milimetara, da po obliku karoserije bude limuzina, s pet vrata i drugo.

– Agencija je uz službenu zabilješku o istraživanju tržišta priložila tablicu u kojoj su navedene tehničke karakteristike 13 različitih vozila te prikupljene informativne ponude za tri različita vozila. Uvidom u karakteristike navedenih vozila zaključili smo da samo odabrano vozilo ispunjava sve karakteristike propisane tehničkom specifikacijom – stoji u revizorskom izvješću.

Revizorima u Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu prezentirani podaci o modelima vozila koji mogu ispuniti tražene karakteristike iz ponude, “što ukazuje na propuste prilikom izrade tehničke specifikacije za ovu nabavu, čime su prekršena osnovna načela Zakona o javnim nabavama BiH (aktivna i poštena konkurencija)”.

Osim toga, u natječaju nisu navedeni kvalifikacijski kriteriji koji su zapravo obvezni, a to su obvezno jamstvo u trajanju od najmanje četiri godine i plan održavanja koji uključuje troškove redovitih servisa u jamstvenom roku, a najmanje za 120.000 prijeđenih kilometara.

Prema podacima koje je Agencija objavila na Portalu javnih nabavki, ovaj ugovor je potpisan sa tvrtkom Porsche inter auto BH Sarajevo.

Na čelu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH je Dragolub Reljić, kojem je mandat istekao u studenom prošle godine, a zamjeniku ravnatelja Anti Borasu mandat je istekao u veljači ove godine.

Agencija je u 2025. godini raspolagala s gotovo dva milijuna KM.

Revizija je u izvješću također ukazala da je zaposlenicima u prvom polugodištu 2025. godine, kao i godinu prije, za vjerske praznike dano više od zakonom propisana dva plaćena dana, što je praksa nastavljena od 2024. godine kada su zaposlenici imali do šest plaćenih dana za vjerske potrebe.

Međutim, nakon što je u lipnju 2025. godine zaprimila revizorsko izvješće za 2024. godinu, Agencija do kraja prošle godine nije imala plaćene dopuste za vjerske praznike.

– No, s obzirom da je većina vjerskih praznika bila u prvoj polovici 2025. godine, učinke poduzetih aktivnosti procijenit ćemo u narednom razdoblju – navode revizori.

Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine nije Uredu za reviziju dostavila komentare na nacrt ovog izvješća.

Zbog sigurnosti, raznih vrsta kriminala poput krađa, provala, provala u automobile, sve više građana postavlja videonadzor ispred svojih privatnih domova. No Agencija za zaštitu osobnih podataka imala je više prijava od susjeda, jer su nadzorne kamere snimile i njihovu osobnu imovinu, a ne samo prostor ispred kuće onoga tko ju je postavio, kako bi po zakonu trebalo biti.

Iz Agencije poručuju kako nitko nema pravo snimati susjeda ili prostor ispred njegove kuće. Narušavanje nečije privatnosti nije samo ružno i nepristojno, već je i protuzakonito.

No, u posljednje vrijeme i stanovnici stambenih zgrada imaju ideje o postavljanju nadzornih kamera.

Tako se našoj redakciji javio čitatelj (ime i prezime poznato redakciji) koji tvrdi da se iza njegove zgrade u Sarajevu okupljaju narkomani i konzumiraju drogu.

Zbog toga ima ideju postaviti videonadzor ispred zgrade. S obzirom na to da kamere namjerava postaviti i iza zgrade, gdje se okupljaju ovisnici, a na tom dijelu ima samo zelenila i drveća, ta bi kamera snimala samo njih.

Kontaktirali smo Agenciju za zaštitu osobnih podataka BiH i pitali tko ima pravo, kako i gdje postavljati nadzorne kamere.

– Kad je riječ o videonadzoru u zgradama kolektivnog stanovanja i donošenju odluka vlasnika stanova, pa tako i o uvođenju videonadzora, relevantni su zakoni koji uređuju održavanje i upravljanje zajedničkim prostorijama u zgradama. U tom slučaju zajednica etažnih vlasnika dužna je potrebnom dvotrećinskom većinom donijeti odluku koja će sadržavati pravila obrade tijekom videonadzora, a s ciljem poštivanja prava na privatnost i osobni život nositelja podataka.

Videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulazima i izlazima iz stambenih zgrada, te zajedničkim prostorijama u stambenim zgradama.

Obavijest o videonadzoru i kontakt putem kojeg se mogu dobiti detalji o videonadzoru obvezno je istaknuti na vidljivom mjestu. Nesporno je da kontrolor ima pravo štititi osobnu imovinu i uspostaviti videonadzor u tu svrhu, ali pri tome mora voditi računa o pravima drugih osoba – kazali su za Faktor iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Dakle, ukoliko zajednica etažnih vlasnika namjerava zakonski uspostaviti videonadzor u svrhu zaštite imovine i zajedničkih prostorija, tada je dužna ispuniti obveze iz Zakona o zaštiti osobnih podataka. Fizička osoba kao etažni vlasnik može postaviti videonadzor samo ako je usmjeren isključivo na njegovu nekretninu, odnosno ulazna vrata stana, bez snimanja zajedničkih prostorija.

– Prostor ispred stambenih zgrada je javno dostupno mjesto, koje treba biti dostupno bez ikakvih ograničenja stanarima i drugim osobama koje ga koriste za vlastite potrebe ili se tim prostorom kreću. Prema zakonskim propisima koji uređuju ovlasti tijela unutarnjih poslova i policijskih službenika u Bosni i Hercegovini, obradu osobnih podataka putem kamera za videonadzor na javnim površinama kao što su parkirališta i slično mogu provoditi samo tijela unutarnjih poslova u svrhu obavljanja policijskih poslova sprječavanja kaznenih djela ili održavanja reda i sigurnosti – dodaju iz Agencije.

Dakle, videonadzor na javnim površinama može provoditi samo policija i to za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Agencija svakodnevno postupa po pritužbama građana vezanih uz uspostavu i korištenje sustava videonadzora, što ukazuje na učestalost problema zaštite privatnosti u ovom području.

Fizičke osobe ne smiju kontinuirano nadzirati i snimati javnu površinu, primjerice fiksnim kamerama.

Dakle, kameru možete postaviti samo ispred svojih vrata, radi zaštite osobne sigurnosti i imovine, ali samo pod uvjetom da snimate ulaz u svoj stan, ako je to ikako izvedivo. Ne smijete snimati susjedova vrata niti narušavati tuđu privatnost.

Tako je i s pričom na početku teksta. Ne smijete snimati javne površine, što god se tamo događalo.

Građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za kreditima. To što smo prezaduženi nije ništa novo. No veliki broj građana nije “kreditno sposoban”, odnosno ne ispunjava uvjete da im banka da kredit – zbog niskih plaća, kratkih ugovora, činjenice da mnogi poslodavci ne prijavljuju radnike, neki ne primaju puni iznos plaće, a mogućnost stalnog zaposlenja je sve teža.

Cijelu ovu situaciju iskorištavaju mikrokreditne organizacije kojima se građani obraćaju kada nemaju izbora i podižu kredite kako bi uspjeli preživjeti do plaće, ako dođe do nekih neplaniranih troškova, kvarova ili zdravstvenih problema. Stoga su spremni na sve, pa i na slanje osobnih podataka putem vibera. Sve kako bi novac što prije došao u ruke i riješio se “peglanja” i hodanja po granama.

Mnoge mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini nude “povoljne” kredite putem društvenih mreža. Sve što treba da uradite jeste da se prijavite, a kada popunite formular na FB javiće vam se neko od uposlenika mikrokreditne organizacije. Zatim traži da fotografirate obje strane osobne iskaznice i CIPS obrasca. Ali to nije sve. Tada traže i selfie s osobnom iskaznicom. Pošaljite sve te osobne podatke na Viber broj organizacije.

Takva praksa može predstavljati ozbiljan problem s aspekta zaštite osobnih podataka.

No, slanje obostrane fotografije osobne iskaznice i “selfieja” s dokumentom putem Vibera otvara nekoliko pitanja: je li Viber siguran kanal za obradu tako osjetljivih podataka, tko ima pristup tom broju i fotografijama, kako se podaci pohranjuju, koliko dugo se pohranjuju, zna li korisnik za što se podaci koriste, postoji li mogućnost zlouporabe identiteta.

Problem može biti način na koji se podaci dostavljaju. Viber nije službeni elektronički identifikacijski sustav niti posebno zaštićeni kanal za dostavu kopija dokumenata.

Postavlja se pitanje je li to zakonito, odnosno da li na ovaj način mikrokreditne organizacije krše Zakon o zaštiti osobnih podataka ili neki drugi zakon.

Odgovor smo dobili od Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine.

Kako navode, banke, mikrokreditne organizacije i priređivači igara klađenja su, u smislu odredaba Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, dužni poduzimati mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

– Prema odredbama navedenog zakona, navedeni subjekti kao obveznici imaju pravo i obvezu skenirati i ostaviti preslike osobnih dokumenata na temelju kojih je klijent identificiran prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, obavljanja transakcije u iznosu od 30.000 KM ili više, bez obzira da li je transakcija izvršena u jednoj ili više očigledno povezanih transakcija.

Zatim, ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno pribavljenih podataka o klijentu ili stvarnom vlasniku, te postoji sumnja da se radi o pranju novca ili financiranju terorističkih aktivnosti u vezi s transakcijom ili klijentom, bez obzira na iznos transakcije – kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH.

Dodaju da se provjere identiteta rade i kako bi se spriječile zlouporabe kredita na tuđe ime, kao što je bio slučaj s bankovnim zaposlenicima.

Mjere identifikacije i praćenja uključuju utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanih i neovisnih izvora ili putem sredstava elektroničke identifikacije ili neposrednim uvidom u javni registar u BiH, sukladno navedenom Zakonu.

– To znači da u određenim okolnostima Zakon poznaje i mogućnost korištenja sredstava elektronske komunikacije za identifikaciju, ako je isto priznala, odobrila ili prihvatila nadležna institucija u BiH – navode iz Agencije.

Također dodaju da se Agencija u praksi nije susrela sa slučajem preuzimanja fotografije za osobnu iskaznicu putem Viber aplikacije od strane subjekata koji imaju pravo na čuvanje preslike osobnih iskaznica.

No, s obzirom da pouzdano znamo da neke mikrokreditne organizacije rade na ovaj način, ali ne sve, te da ima onih koji na to pristaju, a drugih ne, pitali smo što učiniti ako dođe do zlouporabe osobnih podataka.

– U slučaju povrede prava građanina temeljem zaštite osobnih podataka, kao i pritužbe fizičke osobe protiv određenog voditelja obrade (mikrokreditne organizacije ili kladionice), Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja zakonitosti obrade podataka iz osobne kartice na takav način, uključujući i činjenicu je li voditelj obrade primijenio sigurnosne i tehničke mjere zaštite podataka građana.

Ukoliko se utvrdi nezakonitost, Agencija može rješenjem zabraniti prikupljanje podataka na takav način, uništavanje već prikupljene dokumentacije, au određenim okolnostima izreći novčane kazne ili podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

Kazne se kreću od 500 KM za zaposlenika kontrolora ili obrađivača podataka do 40.000.000 KM za kontrolora, odnosno, u slučaju poduzetnika, do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu poslovnu godinu – kažu u Agenciji.

Zanimalo nas je i je li krađa identiteta na ovaj način jednostavna.

– Što se tiče konkretno aplikacije Viber, uvijek postoji mogućnost krađe identiteta, pogotovo ako kontrolor koji prikuplja i obrađuje podatke građana nije poduzeo aktivnosti na uspostavljanju sigurnosnih i tehničkih mjera zaštite podataka – kazali su za Faktor iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Kontaktirali smo nekoliko mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Oni koje smo zvali rekli su da ne koriste ovaj način rada, niti da podatke traže preko Vibera.

– U našoj organizaciji, nažalost, nije tako. Nažalost ili ne, da tako kažem. Da bi dobio kredit, klijent mora doći u jednu od naših poslovnica. Istina, pokušavali smo na taj način ubrzati proces. Imati sve online. IDEEA (Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine) nam to nije omogućila. Nije svugdje isto.

Na primjer, u Republici Srpskoj većina organizacija radi na ovaj način kako bi ubrzale proces. Kod nas se kredit može završiti samo potpisom u našoj organizaciji – kaže Adnan Omerbegović iz jedne od mikrokreditnih organizacija.

No, s obzirom da je IDEEA, odnosno Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, državna agencija, te kao takva ima jasna pravila za cijelu Bosnu i Hercegovinu, kako je moguće da se negdje nešto smije, a negdje ne.

– Sve ovisi o mikrokreditnoj organizaciji i načinu rada. Ne bih rekao da iko radi šta hoće – dodaje Omerbegović.

Obratili smo se i Agenciji za bankarstvo FBiH kako bismo pokušali razumjeti i čitateljima konačno pojasniti je li legalan selfie s osobnom iskaznicom i slanje Viberom. Kako kažu, svaki punoljetan građanin odgovara za svoje postupke.

– Onog trenutka kada se fotografirate s osobnom iskaznicom i pošaljete putem Vibera, vi ste, dakle, pristali na ove uvjete. Možete staviti svoju osobnu iskaznicu i objaviti je na FB. Gdje će završiti? Vi ste odgovorni. Istina, po novom Zakonu o zaštiti osobnih podataka ova oblast još nije definitivno usklađena – kaže direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Dodaje da mikrokreditne organizacije to rade kako bi spriječile pranje novca. Morate dokazati svoj identitet. Prije se to radilo isključivo u podružnicama, a zatim su neke organizacije prešle na online metodu. Radi se to i kako nitko ne bi podigao kredit na vaše ime, a i zbog malverzacija kreditnih službenika kojih se zna dogoditi.

– Ne mogu nikome zabraniti da se fotografira s osobnom iskaznicom i šalje podatke putem Vibera. Kao što ne mogu nekome zabraniti da podigne kredit. Ako ste ga uzeli, morate ga vratiti, kao što ste odgovorni ako svjesno, kao odrasla osoba, šaljete podatke putem interneta i inače.

Iskreno govoreći, još nije sasvim definirano. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine donijelo je Zakon, Zakon je usvojen, ali nisu doneseni podzakonski akti koji bi to regulirali. Tek nakon toga ćemo znati više. Ipak, u 2025. godini imali smo četiri prijave Agenciji za rad mikrokreditnih organizacija vezane za povredu zaštite osobnih podataka, a ove godine dvije prijave – zaključuje za Faktor direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

IT stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan, posebno kada govorimo o slanju osobnih dokumenata poput osobnih iskaznica, putovnica, bankovnih podataka ili selfieja s dokumentima. Postoji nekoliko važnih rizika za slanje redovitih poruka.

Ako je nečiji telefon hakiran, izgubljen ili otključan, dokumenti mogu biti dostupni drugima.

Moguće je preuzimanje snimaka zaslona i slika.

Sigurnosne kopije poruka na Google disku ili iCloudu ponekad nisu zaštićene kao sama Viber komunikacija. Ovo je jedna od najčešćih pritužbi sigurnosnih stručnjaka i korisnika.

Viber prikuplja određene metapodatke i podatke o korištenju aplikacija, iako sadržaj privatnih poruka ostaje kriptiran.

Dakle, za običnu komunikaciju Viber je uglavnom dovoljno siguran. Ali za slanje vrlo osjetljivih osobnih podataka preporučuje se dodatni oprez – šaljite ih samo ako morate.