Potpredsjednica SDA Aida Obuća govorila je o najavljenim promjenama u Uredu visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ostavka Christiana Schmidta u potpunosti je razotkrila koliko je vanjska politika BiH danas nesposobna i nespremna, kaže Obuća.

– Posljednjih dana pratim analize oko odlaska Christiana Schmidta. Tko ga je doveo, tko ga je “spasio”, što je nametnuo, koga je odvratio, pa i nekoliko komentara poniženog Berlina koji pokušava spasiti imidž nemoći pred predsjednikom Trumpom, a čija ljevica i desnica, usput, pokušavaju ukinuti EUFOR. I tako dok se tekstopisci zabavljaju tim političko-medijskim folklorom, suština nam prolazi pred očima.

A bit je da država nije znala.

Ili još gore, da su nas uvjeravali da se ništa ne događa – navodi Obuća.

Dodaje da, “dakle, ministar vanjskih poslova, član Predsjedništva BiH i čitava armija ‘vrhunskih veleposlanika’, analitičara i stručnjaka za međunarodne odnose, nisu imali ozbiljne naznake da se takav proces otvara”.

– Naprotiv. Javnost su uvjeravali da se to neće dogoditi. I sad, kad je pitanje OHR-a i bonske ovlasti ponovno otvorene na najvišoj međunarodnoj razini, informacije prikupljamo iz novinskih članaka, poluanaliza i diplomatskih tračeva.

I to je poraz, pa ako hoćete i izdaja države – kaže potpredsjednik SDA.

Dodaje da se “OHR može voljeti ili ne sviđati, bonske ovlasti se mogu smatrati nuždom ili udarom na suverenitet, ali činjenica je da je riječ o instituciji koja ima mogućnost izravnog utjecaja na politički i ustavni život Bosne i Hercegovine”.

– Riječ je o pitanju ‘vrhovne vlasti’ u našoj zemlji. A mi danas nemamo ni najmanje ozbiljne diplomatske pripreme.

Mjesecima, ne, godinama slušamo kako je Dodikovo lobiranje “beznačajno”, “smiješno”, “preuranjeno”, “bez učinka”. I evo nas danas. Ispostavilo se da nije bilo ni smiješno ni neučinkovito. Samo što naši samozvani stručnjaci za međunarodne odnose nisu shvatili gdje se više ne vodi politika – nastavlja Obuća.

Dodala je da se nije vodila sarajevskim prijemima, crnogorskim hotelima i fotografijama u veleposlanstvima.

– Provedeno je kroz strukture kao što su Turning Point USA, CPAC i The Heritage Foundation. Preko mjesta koja za našeg ministra vanjskih poslova i dio pozicijske i oporbene političke elite praktički ne postoje. Preko mreža u kojima probosanska politika nema nikakvog prisustva, nikakvih kontakata, niti ljudi koji razumiju kako ti sustavi funkcioniraju – pojašnjava potpredsjednik SDA.

To je, navodi dalje Obuća, “rezultat namjernog urušavanja diplomatskog aparata radi osobnog probitka”.

– Ljudi koji su imali institucionalno iskustvo, kontakte i međunarodnu težinu bili su ili maknuti, ili degradirani, ili izbačeni iz sustava. Na njihova mjesta doveli su poslušnike, kadrove čiji je domet slika u kutu hodnika ili češće ispred vrata. Analitičari koji vanjsku politiku prate iz dnevnog tiska. Doveli su nas u situaciju da našim međunarodnim odnosima upravljaju ljudi koji bez prevoditelja ne znaju pročitati ni jelovnik u restoranu, a kamoli politički dokument ili ozbiljnu stratešku analizu. Doduše, ne mogu ni doći do njega – kaže Obuća.

I sada, dodaje, kada se otvara pitanje Schmidtova nasljednika, nemamo informacija osim nagađanja.

– Postoje špekulacije da na čelu OHR-a možda neće biti talijanski diplomat, već veleposlanik Malteškog reda. Ljudi olako prolaze prema ovim informacijama i ne shvaćaju njihovu težinu. Riječ je o gotovo umirovljeniku koji dolazi iz vrlo moćne suverene rimokatoličke organizacije s ogromnim diplomatskim kanalima i globalnim utjecajem. A u tim strukturama naši sadašnji akteri nemaju nikakav ozbiljan kontakt. Nema – obuća je jasna.

Dodaje da “onda slušamo iste ljude koji su nam Adisa Ahmetovića predstavljali kao ‘povijesno osvježenje’, koji su idolopoklonički gledali na Michaela Murphyja i djelatnike domaće ambasade kako danas dijele lekcije o međunarodnim odnosima”.

– Ili njihovi podcast analitičari koji cijelu vanjsku politiku BiH pokušavaju svesti na bliskoistočne veze i poneki protokolarni susret. Isti oni za koje danas nemamo strategiju. Nemamo odgovor. Nemamo ni informacije. Samo panika i moljakanje – kaže Obuća.

Zato je apelirala na sve institucije koje se bave vanjskom politikom i međunarodnim odnosima “da se uozbilje”.

– Ne trebaju nam više sastanci s trećerazrednim diplomatima, tajnicama i protokolarima. Potrebni su izravni pregovori u Washingtonu, Ankari, Berlinu, Londonu i Rimu. S ljudima koji donose odluke. S temeljima, političkim centrima i strukturama koje danas oblikuju međunarodnu politiku.

Ne možete više građanima Bosne i Hercegovine prodavati iluziju da je „sve pod kontrolom“, dok se ključni procesi dešavaju iza naših leđa.

Ako već niste znali da je inicijativa u pripremi, onda najmanje što dugujete građanima ove zemlje jeste da im kažete šta slijedi i kako mislite odgovoriti – zaključila je potpredsjednica SDA Aida Obuća.

Potpredsjednica SDA Aida Obuća uputila je oštre kritike aktualnoj vlasti optuživši ih da razrađenim infografikama pokušavaju sakriti ekonomski kolaps namjenske industrije.

Prema njezinim riječima, nakon što su razotkriveni brojni promašaji u fiskalnoj politici, kadrovi Trojke sada nižu nove “uspjehe”, ali ih realnost na terenu demantira jer su svojom politikom samo u jednom kvartalu državu direktno koštali 84 milijuna KM. Obuća ističe da je važno da se ove “šarene laže” i izmišljotine odmah razbiju kako bi građani znali da je izvoz u prvom kvartalu 2026. godine iznosio samo 86 milijuna KM, što je strahovit pad od 49,4 posto u odnosu na prethodnih 170 milijuna KM.

– Nakon razotkrivanja niza promašaja u fiskalnoj politici i dugu, djelatnici Trojke crtaju nove infografike u kojima ističu takozvane ‘uspjehe’ u namjenskoj industriji – rekao je Obuća, istaknuvši kako je ključno građanima predočiti stvarno stanje kako bi se te neistine otklonile.

Njena analiza temelji se na neumoljivim brojkama koje pokazuju da je u prvom kvartalu 2026. godine izvezeno proizvoda u vrijednosti od 86 milijuna KM. U odnosu na prethodni bilans od 170 milijuna KM, to predstavlja pad od zastrašujućih 49,4 posto. Prema njenim riječima, računica je jasna: “Politike Trojke ovaj put su nas koštale 84 miliona KM”.

Obuća se posebno osvrnula na gubitak američkog tržišta koje je do jučer bilo jedan od stupova stabilnosti industrije.

– Kako je moguće da u jednom kvartalu potpuno nestane izvoz u SAD, koji je godinu ranije iznosio 47 milijuna KM, a vi nemate alternativu? – pita potpredsjednik SDA, unaprijed odbacujući opravdanja koja bi se mogla ticati globalnih promjena ili običaja.

Upozorava da je nedopustivo smanjivanje izvoza u samo nekoliko zemalja, a Češka i Irak čine čak dvije trećine ukupnog prometa.

Kao ključne razloge ovakvog stanja Obuća navodi unutarnju destabilizaciju tvrtke. Upitala je vladajuće hoće li itko priznati da su “stalne promjene menadžmenta, gašenja pogona, veliki problemi s nabavom sirovina i slab odgovor na tečajne razlike” stvarni čimbenici pada, uz opasku: “Što bi rekao kolega političar iz BiH ‘ma dajte molim vas'”.

Na kraju, potpredsjednik SDA povlači paralelu s prošlim mandatom, ističući kako je sadašnja kriza rezultat svjesnog rušenja funkcionalnog modela.

– Suština je da je stao sustav koji je funkcionirao, a koji su uspostavili Stranka demokratske akcije i premijer Fadil Novalić. Zato danas gledamo ovo strmoglavo propadanje koksara, željezara, a evo i namjenske industrije – zaključio je Obuća uz jasnu poruku nadležnima da nijedan grafikon ne može sakriti gubitak od 84 milijuna KM, jer je to još jedna “izdaja gospodarstva ove zemlje”.

Međunarodna zračna luka Sarajevo, nabava Telemacha, penzionisanje boraca samo su neke od tema kojih su se delegati dotakli na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u okviru poslaničkih pitanja.

Amir Orlović je istaknuo da su nakon usvojenih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH demobilisani borci oštećeni.

– Nakon izmjena Zakona o PIO demobilisani borci sa 15 godina staža i 65 godina života sada imaju penziju od 434 KM, a prije izmjena oni koji su penzionisani po ovim uvjetima imali su minimalnu mirovinu. Ta mirovina sada iznosi 666,72 KM. Tražim da se ova nepravda ispravi – rekao je delegat Amir Orlović, koji je i sam borac.

Delegatica Aida Obuća kazala je da je javnost ostala uskraćena za informacije u vezi s akvizicijom Telemacha od BH Telecoma, zbog čega je imala nekoliko pitanja upućenih Vladi FBiH i BH Telecomu.

– Kolika je stvarna cijena akvizicije, odnosno planiranog preuzimanja udjela u tvrtkama Telemach BiH Sarajevo i Telemach Crna Gora Podgorica. Koliki je točan broj korisnika koji su predmet akvizicije kompanije Telemach s preciznom strukturom, ukupnim brojem korisnika u Telemachu BiH, Telemachu CG i strukturom korisnika prema pristupnim tehnologijama – pitala je, između ostalog, Obuća i dodala:

– Koliko će koštati promjena platforme Telemacha sustava kako bi mogao funkcionirati unutar infrastrukture BH Telecoma, koliki su procijenjeni troškovi useljavanja korisnika na platforme BH Telecoma? Da li je urađena kompletna financijska analiza isplativosti ove akvizicije i koliki je procijenjeni rok povrata investicije, te postoji li procjena rizika da će ova transakcija dugoročno ugroziti financijsku stabilnost BH Telecoma.

Nekoliko pitanja za Vladu FBiH imao je i delegat Haris Zahiragić.

– S obzirom na to da je tvrtka AAFS Infrastructure and Energy doo postala subjektom Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji kao isključivi realizator projekta, ona je u pismu namjere Vladi FBiH, prema informacijama kojima raspolažemo, izrazila namjeru za kupnju Međunarodne zračne luke Sarajevo te da je u svoj logo stavila avion, iako se sada službeno bavi samo plinom.

Od Vlade FBiH i resornog ministarstva tražim jasan i nedvosmislen odgovor da li namjerava na bilo koji način otuđiti Zračnu luku, da li prodajom ili koncesijom, da li davanjem u najam toj ili nekoj drugoj firmi, te da nam pojasne financijsku stranu, te kako objasniti činjenicu da firma koja posluje s dobiti preko 20 milijuna KM daje nekome pod koncesiju ili ne daj bože vlasniku, a posebno strateški poziciju Aerodroma Sarajevo za FBiH i državu BiH – upitao je Zahiragić.

Zatražio je da pismo namjere bude javno dostupno.

Imao je pitanje za JP Elektroprivreda BiH i BH Telecom.

– Koliki postotak korisnika Telemacha pruža svoju mrežu putem javne infrastrukture EPBiH? Da li je istina da za samo nekoliko mjeseci taj ugovor ističe i da li Vlada FBiH jednostavno ne obnavlja ugovor, čime je stvorena konkurencija BH Telecomu, da li je nepotpisivanjem novog ugovora sa EPBiH cijena Telemacha smanjena više od dva puta za broj korisnika i da li je namjera menadžmenta BH Telecoma da kupi Telemach u ovom trenutku, kada za nekoliko mjeseci Vlada FBiH ima u rukama odluku da ga kupi duplo jeftinije, uskraćivanje ove vrste ugovora. Može li se govoriti o potencijalnoj zlouporabi položaja i prvorazrednoj političkoj korupciji u FBiH – upitao je Zahiragić.

Osvrnuo se i na naftne terminale FBiH.

– To je pitanje za resornog ministra Vedrana Lakića. Kako je moguće da su Naftni terminali usvojili financijski izvještaj u kojem su osam milijuna KM nabave goriva prikazali kao prihod, iako to ne može biti. Dakle, pretvaranje novca u gorivo nikako ne može biti prihod. To je promjena agregatnog stanja i imovine. Da li je namjerno knjiženje toga kao prihoda zapravo kazneno djelo – upitao je Zahiragić.

Zatražio je hitnu reviziju naftnih terminala FBiH u Pločama.

Nakon dva i pol mjeseca mirovanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, predsjedatelj Tomislav Martinović zakazao je izvanrednu sjednicu za 15. travnja, a na dnevnom redu bit će samo jedna točka, a to su izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Mnogi su očekivali da će Martinović prvo zakazati 24. redovnu sjednicu koja nije održana 17. ožujka, no to se nije dogodilo. Također, izraženo je nezadovoljstvo jednog broja delegata što se izvanredna sjednica održava na Dan Armije Republike BiH.

– Prema informacijama koje imam, za četvrtak je zakazana sjednica Kolegija Doma naroda FBiH. Pretpostavljam da će tada odrediti termin redovne sjednice. Za sada se zna samo da je datum vanredne sjednice 15. april, sa samo jednom točkom dnevnog reda, u vezi sa zakonom o Interkonekciji plinovoda Jug, ali da dio delegata ima primjedbi na datum održavanja, s obzirom na to da se Dan Armije RBiH obilježava 15. aprila u znak sjećanja na datum zvaničnog osnivanja Armije Republike BiH 1992. godine, Aida Za Faktor je kazao Obuća, delegat u Domu naroda FBiH.

Aktualni saziv Doma naroda FBiH ušao je u četvrtu godinu mandata, a bilans su 23 redovne sjednice i osam izvanrednih na kojima je usvojeno tek nekoliko zakona.

Za razliku od Doma naroda FBiH, recimo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, odakle dolazi jedan broj delegata, krajem marta je održala 50. sjednicu.

– Dva i pol mjeseca nije bilo sastanka, a sazivanje sastanka nije sporno, ali datum jest. Imamo i jednog Bošnjaka u rukovodstvu Doma naroda koji je vjerojatno zaboravio, slučajno ili namjerno, da je 15. travnja Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine. Taj dan je slavlje. Dobio sam informaciju da će šef Bosanskog kluba nakon moje intervencije tražiti promjenu termina. Vidjet ćemo što će odlučiti vodstvo doma – rekao nam je delegat Fahrudin Čolaković.

Komentirao je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

– Treba nam sama južna interkonekcija, pa i istočna, to je jasno kao dan. No, išlo je malo čudno, bez javnog poziva, imenovana je tvrtka mimo procedura. Smatram da je to više u interesu države nego ta greška u procedurama, pa nam Južna interkonekcija treba, ali ponavljam, radi se na nakazan način kao i do sada kada je u pitanju aktualna Vlada FBiH.

Sve što je došlo izvana postaje faktor kod nas, a mi sami sebi stvaramo još veći protektorat i to mi smeta. Umjesto da jačamo državu u Parlamentu, mi jačamo FBiH, stvaramo ambijent u kojem strani faktor sve više preuzima našu ulogu – kaže Čolaković i dodaje:

– Svi smo sretni kad imamo strane investicije, ali protektorat nije dobar. No, i ovakva kakva jest, potrebna nam je Južna interkonekcija jer moramo imati alternativni smjer opskrbe. A možda bude i primarno. Geopolitička karta se mijenja, vidjet ćemo.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH posljednju sjednicu održao je 23. siječnja. Sjednica koja je bila zakazana za 17. ožujka odgođena je za dan sjednice, kada su izaslanici već stigli u Parlament FBiH.

Vesna Saradžić (SDP) iz Kluba srpskih delegata tada je izjavila da je kolegij zaključio da bi bilo dobro odgoditi sjednicu zbog dodatnih konzultacija i eventualnih dopuna i pojašnjenja.

Šef Kluba hrvatskog naroda Damir Džeba (HDZ) rekao je da je njegov klub zatražio dodatnu koordinaciju oko razmatranja svih točaka dnevnog reda.

Do danas nije zakazana nova sjednica.

– Nemam informacija kada bi mogla biti naredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, očekujem da će poziv uslijediti što prije – kazala nam je delegatkinja Aida Obuća.

Osvrnula se na činjenicu da je zadnja sjednica održana 23. siječnja.

– Evidentno je da postoje političke nesuglasice unutar koalicije, što se odražava i na djelovanje Doma naroda PFBiH. Posljednja sjednica je bila u siječnju, dok ožujsko odgađanje sjednice ukazuje na krizu kvoruma i nedostatak političke volje da se nagomilana zakonska rješenja riješe, čime se ozbiljno dovodi u pitanje funkcionalnost zakonodavne vlasti u Federaciji – kazala je za Faktor Obuća.

Razgovarali smo i sa delegatom Fahrudinom Čolakovićem.

– Pitao sam članove koji su na vlasti da vidim znaju li zašto nema sjednica, zašto nije održana sjednica koja je bila najavljena, a došli su ljudi iz svih dijelova FBiH, ali objašnjenja nema. To su konsultacije, usklađivanja, mišljenja, mislim da je ogromna kriza između koalicijskih partnera, dokaz za to je i smjena predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića. A ova godina je sama po sebi izborna, donesen je proračun da ga Vlada FBiH troši kako su naučili u ove tri godine i ne treba im Parlament FBiH – kaže Čolaković i dodaje:

– Što se tiče zakona koji su stavljeni na dnevni red, ne vidim neke jako važne reformske zakone koji se najavljuju već tri-četiri godine. Ne vidim ništa reformirano. Kad se sastanak zakazuje, to se radi proforma da se ispoštuje poslovna obveza da bude jednom mjesečno, ali ni toga nema. Na kraju, nadam se da će listopad otvoriti neke nove prilike da, nažalost, krenemo ispočetka.

Aida Obuća, zastupnica u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i potpredsjednica SDA, kazala je da je “Kanton Sarajevo uvijek bio presjek naše političke scene, pa je danas ogledalo ideologije Trojke, projektnog obrasca u kojem se bahatost predstavlja kao odlučnost, populizam kao principijelnost, a institucionalna neodgovornost kao moralna gesta”.

– Dakle, u jeku velike tragedije koja je pogodila ovaj kanton, svjedoci smo pokušaja da se ostavka politički nezrelog premijera prikaže kao vrhunac odgovornosti. No, kada je riječ o “trećoj sreći” u ostavci, prva se dogodila 9. listopada 2023., a druga već 20. prosinca 2024., ne možemo govoriti o iznimci, već o šablonu. A tri puta ponovljena šablona nije čin savjesti, nego dokaz sustavnog izbjegavanja odgovornosti – rekao je Obuća.

Kako dodaje, u isto vrijeme “dojučerašnja ‘neovisna stručnjakinja’ i još više ‘neovisna’ medijska djelatnica Naše stranke epski govori o svojoj namjeri pozivanja na odgovornost, no vjerovali ili ne, preduhitrio ju je ‘moral’ njezinog premijera”.

– Dakle, onaj tko je stvarno odgovoran i koji je tek nakon enormnih pritisaka naroda i oporbe pristao prvo se pokajati, a onda napustiti brod koji tone. Zato se pitam o kakvoj odgovornosti govori politički lik koji stoji iza osuđenog mobbinga i desetljećima dugog falsificiranja vlastite nepristranosti. Lik koji na upite kolega o odgovornosti šalje upozorenja da “ulaze u opasnu zonu”.

Ona je u tom narativu odnedavno de iure partnerica, a od osnutka de facto predsjednica te političke opcije, koja se opet, vjerovali ili ne, buni protiv vlasti i većine koju predvodi, dajući javnosti lekcije o hrabrosti. O kakvoj hrabrosti govorimo? Hrabrost iz tog studenog 2019. kada su fotografije djece prikazane pred kamerama, a ne pred tužiteljstvom? Ili možda o hrabrosti Benjamina Bejtovića i Suada Rožajca, članova rukovodstva i savjeta naše stranke, o čijoj odgovornosti u slučaju pogibije male Džene Gadžun nikada nismo čuli jasnu riječ od predsjednika – kazao je Obuća.

U priopćenjima iste stranke, kako ističe, danas se govori i o “politizaciji tragedije”.

– Kao da smo zaboravili proteste 2008. godine protiv tadašnje Vlade Kantona Sarajevo, koje je dobrim dijelom predvodio Fadil Šero, tada poslovni direktor SDP-a, a kasnije generalni sekretar Naše stranke.

U ovom svojevrsnom “balu vampira” ništa manje nije važan ni SDP koji već godinama uspješno izbjegava odgovornost koja mu objektivno pripada. Tako premijer Federacije i vječni predsjednik stranke Nermin Nikšić napada opoziciju zbog lošeg rada vlastite vlade, pozivajući se na desetljeća vladanja SDA, ali pritom zaboravlja vlastite kadrove na čelu kantona: Husu Hadžidedića, Nermina Pećanca, Fikreta Musića, kao i koalicijske premijere Elmedina Konakovića i Denisa Zvizdića.

Dakle, crveni kontinuitet vlasti traje devet godina, a s Našom strankom petnaest. To je, gospodo, više od pola poraća. Ako izuzmemo i sedam godina ministara Harisa Lulića i Adnana Štete, niza direktora i odgovornih načelnika Općine Centar, zaključak se nameće sam po sebi. Kojeg premijera pokušavate dezavuirati? – dodala je Obuća.

Kako je naglasila, “lekcije o odgovornosti danas drži politička osoba bez izbornog i ustavnog legitimiteta”.

– Kažem mu da je prije prozivanja morao napraviti nekoliko stvari. Najprije se mora pozabaviti desecima smrtnih slučajeva uzrokovanih klizištem koje je uzrokovao ilegalni kamenolom za vrijeme mandata šefa SDP-a Damira Šabanovića. Mora se osvrnuti i na 2014. godinu i paljenje državnih institucija u prošlom mandatu. Posebno se moramo osvrnuti na slučaj Doma umirovljenika u Tuzli i odbijanje sanacije elektroinstalacija koje su prethodile požaru.

Da vam olakšam, mogu i sažeti:

– prosvjedi 2008. i napadi na institucije – organizator iz SDP-a i Naše stranke

– paljenje institucija BiH i KS 2014. godine – premijer FBiH iz SDP-a,

– mobing nad zaposlenicima TVSA. – direktor iz Naše stranke,

– smrt Jene Gađun 2021. godine – liječnice Naše stranke,

– požar u Domu umirovljenika u Tuzli – SDP-ov direktor,

– tragedija u Jablanici – šef i premijer FBiH iz SDP-a,

– tragedija u Sarajevu – ministar prometa i direktor GRAS-a iz SDP-a.

Dodamo li tome njihovo nasljeđe komunističkog sustava, političkih procesa, masovnih smaknuća i nezakonitih zatvaranja, postaje jasno odakle zapravo te crvene i narančaste boje – ustvrdio je Obuća.

Kako smatra, problem Kantona Sarajevo nije jedna ostavka, jedna izjava ili jedan televizijski nastup, već model.

– Model u kojem se tragedije koriste za međusobne obračune, a javnosti se umjesto institucionalne reforme nudi moralna predstava. Model u kojem isti akteri upravljaju sustavom, a svaka nova posljedica se proglašava “nasljedstvom” ili “tuđom krivnjom”.

Ako se prosvjedi, paleži, mobbing, institucionalni propusti, smrt djece, požari i infrastrukturne tragedije vežu za iste političke strukture, onda je to politička matrica. A matrica se ne mijenja ostavkom, nego promjenom koncepta upravljanja.

Zato je ključno pitanje jednostavno: je li Kanton Sarajevo talac političkog marketinga ili će konačno postati mjesto stvarne institucionalne odgovornosti?

Crveni i narančasti spin može trajati jednu press konferenciju, ali odgovornost je vječna. A njezine boje nisu ideološke. Oni su ravnoteža. A ravnoteža se, prije ili kasnije, mora podvući – kazao je Obuća.

“Da bismo razumjeli djelovanje kadrova Trojke i njihovo konstantno ‘umanjivanje’ važnosti problema u međunarodnoj politici, moramo krenuti od ključne činjenice da su bošnjački diplomatski kapaciteti u sadašnjoj vlasti svjesno suženi i politički zarobljeni onog trenutka kada su pristali na suspenziju Ustava. Od tog trenutka vanjska politika Bosne i Hercegovine prestaje biti državna, a postaje potpuno projektna i projektna. stranački.”

Kazala je to potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA) Aida Obuća, osvrćući se na aktualnu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.

Umjesto institucija, dodaje Obuća, u fokus su pojedinci i kratkoročni politički interesi.

– Institucionalno međunarodno djelovanje tada je gotovo u cijelosti bilo kanalizirano kroz tadašnji ured USAID-a u BiH, dva međunarodna instituta i snažnu koordinaciju bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Utjecaj se više ne pokušava graditi preko institucija države Bosne i Hercegovine, već preko Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, čija se službena izvješća, analize i ocjene dobrim dijelom temelje na krugu ljudi bliskih čelnicima trojke. Ti isti krugovi određivali su tko putuje, tko govori, tko “predstavlja BiH”, a tko se sustavno isključuje – kaže Obuća.

Kako dalje ističe, najbolja potvrda za to dogodila se nakon političkog zaokreta u SAD-u 2023. i 2024. godine.

– Ljudi koji su nam godinama predstavljani i nametani kao “međunarodni stručnjaci” i “strateški mostovi” prema Washingtonu, preko noći su postali politički savjetnici u kabinetima Trojke, neki čak i u strukturama Predsjedništva pojedinih političkih opcija.

Takav model može donijeti kratkoročnu političku korist, u što smo se uvjerili kroz pokušaje obračuna sa SDA. Ali dugoročno se to pokazalo pogubnim za Bosnu i Hercegovinu – navodi Obuća i objašnjava:

– Država koja svoju vanjsku politiku veže uz jednu administraciju, jednog veleposlanika i jedan politički blok, ostaje potpuno izložena kada se globalne okolnosti promijene. Upravo to se dogodilo. Porazom politike Demokratske stranke u SAD-u, strateška uporišta Trojke srušila su se preko noći. Ostali su bez kanala, bez pravog utjecaja i bez ozbiljnih sugovornika. Danas vidimo rezultat: drugi sjede za stolom, a Bosna i Hercegovina se sve češće spominje bez njenih autentičnih predstavnika.

Zato je, ističe dalje Obuća, licemjerno međunarodne posjete Milorada Dodika svoditi na “turizam”.

– Isti ljudi koji to danas govore, godinama posjećuju iste destinacije s istih funkcija, na gotovo identičan način. Razlika je samo u posljedicama. A posljedice takvih posjeta već smo platili: 2019. godine formiranjem vlasti u Kantonu Sarajevo, 2023. godine suspenzijom Ustava, a danas s pravom strahujemo kakve će nove štete nanijeti nastavak istog političkog obrasca – kaže Obuća.

Jednako je opasno, dodaje potpredsjednik SDA, banalizirati takozvana presretanja u hodnicima.

– Ovakvi susreti nisu ni slučajni ni beznačajni. Da biste nekoga “presreli” morate imati pristup prostoru, politički status koji vam omogućuje prolazak osiguranja i kredibilitet koji će natjerati sugovornika da vas sluša. U konkretnom slučaju, riječ je o američkom ministru rata, jednoj od najviših pozicija u američkoj administraciji. Takvi kontakti često uključuju razmjenu pisanih materijala i „brifova“ koji oblikuju dugoročnu percepciju Bosne i Hercegovine. Primjerice, bavi se namjenskom industrijom, policijskim strukturama, pa čak i vjerskim zajednicama – kaže Obuća.

Ističe da u osjetljivoj geopolitičkoj klimi prema Bliskom istoku takvi narativi mogu imati ozbiljne posljedice.

Posebnu pozornost, dodaje Obuća, zahtijeva i susret s Karoline Leavitt.

– Ne govorimo o protokolarnoj osobi, već o jednom od najbližih suradnika Donalda Trumpa i jednoj od najutjecajnijih osoba unutar pokreta MAGA. Njezina profesionalna biografija, od Bijele kuće, preko bivše predsjednice Republikanske konvencije u Zastupničkom domu SAD-a Elise Stefanik, do donatorskog kruga MAGA Inc., govori o osobi duboko umreženoj u centrima moći. Takva osoba ima kapacitet da značajno utiče na percepciju Bosne i Hercegovine, u pozitivnom ili negativnom smislu – smatra potpredsjednik SDA.

U tom kontekstu, kako dalje navodi Obuća, dodatno zabrinjavaju javni istupi ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

– Njegov posljednji “Nurmagomedov intervju” razotkrio je temeljno nerazumijevanje suvremenih geopolitičkih procesa. U jednom od svojih medijskih istupa, najutjecajniju privatnu političku zakladu u SAD-u, Heritage Foundation, ministar je praktički sveo na marginalnu pojavu. Istodobno je progovorio o navodnim sastancima u Bijeloj kući s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, iako tu dužnost od 2025. godine obnaša državni tajnik Marco Rubio, s kojim spomenuti ministar nikada nije imao službeni susret.

Jedini “susret” tog tipa koji se eventualno dogodio bio je s članom kabineta jednog od članova Predsjedništva BiH, koji se na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji 2024. godine, na panelu “Quo Vadis Balkans”, predstavio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, iako BiH takvu poziciju institucionalno uopće nema – dodala je Obuća.

Rezultat svega toga, kako dalje navodi, bolan je i vidljiv danas.

– Na saslušanju Pododbora za Europu Komiteta za vanjske poslove Kongresa SAD-a, simbolično nazvanom “Varišta na Balkanu”, nije bilo institucionalnog predstavnika Bosne i Hercegovine. Pritom je BiH prozvana “propalom državom”. Slično se dogodilo i na konferenciji Atlantskog vijeća o europskoj i transatlantskoj perspektivi BiH. Bili smo subjekt, ali nismo bili sugovornik. Jer takvi se susreti ne fotografiraju – kaže Obuća.

Dodaje kako bi, “naravno, bilo licemjerno tvrditi da je riječ samo o trenutnom stanju”.

– Ovo što danas vidimo rezultat je dugotrajne sistemske dekapacitacije, lošeg strateškog planiranja i, nažalost, izražene sujete pojedinih aktera u međunarodnom prostoru. Godinama smo svjedoci prakse da se formalni i neformalni diplomatski predstavnici, savjetnici i “međunarodni stručnjaci” ne biraju na temelju profesionalnog integriteta ili dokazanih rezultata, već na temelju političke lojalnosti, osobnih veza i internih kalkulacija.

Tako dolazimo do apsurdnih situacija u kojima osobe ideološki ili interesno bliske stranim malignim akterima pokušavaju definirati geopolitičku orijentaciju Bosne i Hercegovine prema Zapadu – kaže Obuća.

Pritom se, dodaje, namjerno zanemaruje ozbiljno osposobljavanje diplomatsko-konzularne mreže.

– Posljedice takvog pristupa već smo vidjeli. Dodatni problem predstavlja i činjenica da pojedinci zaposleni u međunarodnim organizacijama ili veleposlanstvima, često domaći djelatnici, vlastite političke frustracije i osobnu sujetu pretvaraju u aktivne političke obračune. Pritom potpuno zanemaruju učinak takvog ponašanja na međunarodno pozicioniranje države.

Izjava o “zajedničkom nastupu” dolazi prekasno. Gubitkom infrastrukture USAID-a i odlaskom njihovih bliskih suradnika iz međunarodnih organizacija urušila se međunarodna mreža tih političkih opcija. Fotografije su ostale, nema rezultata. Isti oni koji danas pozivaju na ozbiljnost, jučer su konferencije u budvanskom hotelu Avala predstavljali kao velike pobjede, a simbolične gestove kao diplomatske trijumfe.

Upravo zbog toga takav poziv smatram duboko licemjernim. Jer ne mogu zaboraviti slavodobitne reakcije i komunikacijski muk koji je vladao dok je ime Fadila Novalića bilo na crnoj listi. Ne mogu zanemariti euforiju kada su te iste liste zaprijetile bosanskohercegovačkoj tvrtki koju ti isti akteri danas pokušavaju prodati.

Bosna i Hercegovina danas nije marginalizirana zato što ju je netko izbacio iz međunarodnih krugova. Marginalizirana je jer su ključni politički akteri državnu diplomaciju svjesno zamijenili političkom kalkulacijom.

Vrata međunarodnog odlučivanja nisu nam zalupili drugi, sami smo ih zatvorili – zaključila je AidA Obuća.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je 23. siječnja izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ali se njegova primjena primjenjuje od 1. siječnja, odnosno retroaktivno.

Sada se postavlja pitanje što će biti s ljudima koji su uvjete za mirovinu ispunili od 1. do 23. siječnja, primjenjuju li se i na njih izmjene zakona koje nisu bile na snazi ​​u trenutku njihova odlaska u mirovinu. Osim toga, što će biti s korisnicima koji će zbog izmjena Zakona o PIO-u dobiti manje mirovine, koji su otišli u mirovinu dok je bio na snazi ​​stari zakon i čije su mirovine po tom zakonu trebale biti veće.

Pojašnjenja radi, prema starom Zakonu o PIO-u, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala bi najnižu mirovinu, a to je 599 KM. Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, koje je usvojio Parlament, mirovina osoba s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine.

Prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM.

– U pravilu je zabranjena retroaktivna primjena zakona radi očuvanja pravne sigurnosti. Opće je načelo da zakoni proizvode pravne učinke od trenutka stupanja na snagu, a ne unatrag, dakle ne retroaktivno. Također, već stečena prava se ne mogu mijenjati niti ukidati, što potvrđuje i sudska praksa u kojoj sudovi često donose presude u kojima se ukidaju odredbe koje krše načelo zabrane retroaktivnosti – kazala je za Faktor Aida Obuća, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH, koja je po struci pravnica.

Za mišljenje smo zatražili i Izmira Hadžiavdića, koji je bio dugogodišnji sekretar Doma naroda FBiH, stručnjak za pravo.

– Ne mogu vjerovati da u zakonu, koji još nije stupio na snagu, stoji da se primjenjuje od 1. siječnja 2026. To znači da bi po tom zakonu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu trebali otići prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PIO-u, što nije slučaj. Trebali su otići u mirovinu prema tada važećem zakonu. Ne znam koliko će to trajati, pogotovo ako se izmjenama Zakona o PIO-u ljudima umanje prava koja bi imali po zakonu koji je bio na snazi ​​kada su stekli uvjete za mirovinu. Mislim da će se naći neko da podnese zahtjev za ustavnost ovog zakona – kazao je Hadžiavdić.

Ukazuje da u demokratskim pravnim sustavima vrijedi osnovno načelo zabrane retroaktivne primjene zakona.

– To znači da se na konkretan odnos ili događaj primjenjuje zakon koji je bio na snazi ​​u vrijeme kada je taj odnos nastao ili kada je djelo počinjeno. Postoje strogo definirane iznimke kada retroaktivnost tj. dopušteno retroaktivno djelovanje. Dakle, u kaznenom pravu vrijedi “načelo blažeg zakona”. To praktično znači da ako se zakon promijeni nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud je dužan primijeniti blaži zakon. To znači da ako novi zakon za isto djelo predviđa manju kaznu ili blaže uvjete, to će se primjenjivati ​​retroaktivno jer je to povoljnije za optuženika – kaže Hadžiavdić i dodaje:

– U ostalim pravnim područjima, da bi propis dobio povratnu snagu, moraju biti ispunjeni strogi uvjeti. Mora postojati opravdani opći ili javni interes koji ima prednost nad pravnom sigurnošću pojedinca. Retroaktivna primjena ne smije ugroziti već stečena prava. Primjerice, ne može vam se retroaktivno oduzeti pravo na mirovinu koju ste već ostvarili prema tada važećim propisima.

Dok općine i kantoni u cijeloj Federaciji ispunjavaju svoju zakonsku obvezu donošenja proračuna za narednu godinu, Vlada Federacije proračun još nije ni razmatrala, a kamoli uputila u parlamentarnu proceduru. Zbog ove neodgovornosti sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zakazana za 29. prosinca, morala je biti otkazana, dok bi Dom naroda Parlamenta FBiH trebao održati sjednicu 30. prosinca, na čijem dnevnom redu nema niti jednog zakona, već izvješća, informacije, zaduženja…

– Sama činjenica da Federacija BiH nema proračun na kraju prosinca, čak ni u formi prijedloga, dovoljno govori. A bez proračuna nema ozbiljne ekonomske politike, nema fiskalnih reformi, nema sigurnosti za umirovljenike, radnike, kantone, općine. Očito je da Vlada nema kapaciteta preuzeti odgovornost, pa vrijeme kupuje privremenim rješenjima i praznim narativima. Izaslanici su dovedeni u situaciju da raspravljaju o izvješćima i informacijama koje, koliko god bile važne, ne mogu zamijeniti zakon koji građanima osigurava stabilnost i funkcioniranje sustava.

Savez se ne može voditi bez proračuna, niti se odgovornost može sakriti iza hrpe izvješća. Ako Vlada nije u stanju na vrijeme predložiti budžet, onda nije problem u rokovima, nego u nesposobnosti – kazala je za Faktor izaslanica u Domu naroda FBiH Aida Obuća.

Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda FBiH, kaže da već nekoliko sjednica ima bespredmetan dnevni red.

– Proračun kao najvažniji dokument, instrument za provedbu svih politika u jednoj godini nije niti objavljen. Sjednica je zakazana za 30. prosinca, ne znamo hoće li se održati. Bespredmetan dnevni red, koji je nezanimljiv, zadnjih nekoliko sjednica imamo tako loš dnevni red. Ne mogu se udobno držati. Povukli su izvješća o radu Vlade FBiH koja su od interesa za javnost. Kad gledamo izvršenje Vlade, oni lažu i sebe i nas da je izvršenje oko 80 i nešto posto. No, radi se o tome da su ministarstva obračunala njihovo izvršenje, a Vlada FBiH povukla te zakone.

Ovo je jedna neuspješna godina. Najavljujemo još jednu katastrofalnu godinu za Trojku i HDZ na razini FBiH. Svjedoci smo slučajeva da kantoni i općine imaju pripremljene i usvojene proračune, a Federacija još nema proračun – kaže Čolaković.

Može se, kaže, samo pretpostaviti zašto Vlada FBiH još nije razmatrala proračun.

– Trojac je bio ucijenjen. Da bi bila na vlasti, mora prihvatiti sve. Mora igrati onako kako igra HDZ, a tome smo svjedoci zadnjih godina. Doslovno se sramimo njihove sramote, načina na koji se ponašaju i servilnosti trojke prema HDZ-u. To je tako jadno gledati. Možda se ne mogu dogovoriti kako potrošiti ono malo što je ostalo iz proračuna. Mislim da to nije tehnička stvar jer oni imaju 365 dana na raspolaganju i čekaju zadnji dan da nešto usvoje. To mogu reći nekome tko nije imao priliku kreirati i provoditi zakon o proračunima. Izrada proračuna trebala je krenuti u kolovozu – rekao je Čolaković

Delegat Amir Orlović kaže da su sjednice zakazane kako bi se pokazao kontinuitet rada Doma naroda FBiH.

– A sam dnevni red se svodi na izvješća, dugovanja kod inozemnih partnera, domaćih banaka, izvješća o dugovanjima. Nema bitnih stvari dok Vlada FBiH i pojedina ministarstva pompezno najavljuju zakone, poput Zakona o PIO-u. Federalno ministarstvo branitelja najavljuje izmjene triju braniteljskih zakona kao da su otkrili Ameriku, a radi se samo o nekom kozmetičkom prepakiravanju pojedinih stvari, a mi kao izaslanici i kolege iz Zastupničkog doma istovremeno smo u parlamentarnu proceduru uputili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju i nastojali smo obuhvatiti sve ono što su ljudi isticali kao diskriminaciju, odnosno diskriminaciju. problem.

Pokušali smo napraviti neku vrstu političko-džentlmenskog dogovora s resornim ministarstvima. Čak smo održali dva-tri sastanka, zajedničku radnu skupinu oba odbora za braniteljsko-invalidsku zaštitu. Prvi je put da se na domaćoj razini formira zajednička skupina s istim ciljem. Lokmić se nije pojavio niti na jednom sastanku – rekao je Orlović.