Predstavljanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026. – 2029. predstavlja novi korak u partnerstvu i podršci reformama na europskom putu zemlje, rekao je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, istaknuvši potrebu njihove konkretne implementacije, dok je ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni još čekaju usvajanje u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Berset, koji danas u Sarajevu sudjeluje na predstavljanju Akcijskog plana, istaknuo je kako njegovo pokretanje predstavlja važan novi korak u partnerstvu Bosne i Hercegovine i Vijeća Europe, podsjetivši da je naša zemlja postala članica ove međunarodne organizacije prije 24 godine.

Istaknuo je kako Vijeće Europe ostaje predano podršci našoj zemlji na njezinom reformskom i europskom putu.

– Taj put nije lak i zahtijeva angažman svih koji su u njemu uključeni – istaknuo je, dodavši kako pozdravlja napredak koji je u BiH postignut u raznim oblastima.

Također je pozdravio nedavno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Europe, uključujući Konvenciju o umjetnoj inteligenciji, trgovini organima i Konvenciju o zaštiti odvjetništva.

No, rekao je da, iako je potpisivanje važan korak, ono što sada mora uslijediti jest ratifikacija i učinkovita provedba tih dokumenata.

– Pritom nam je jasno da su pred nama izazovi. Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, i dalje su ključne za sve građane kako bi u potpunosti ostvarili svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdiću i Finciju, pred Opće izbore u listopadu – kazao je Barset.

Istaknuo je kako Vijeće Europe pokreće Akcijski plan koji će omogućiti fokusiranje na aktualna pitanja, istaknuvši kako je to konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njezinu europsku budućnost.

Dodao je da će se potpora pružiti reformama u ključnim područjima, uključujući ljudska prava i pravosuđe, ali i demokratsko upravljanje, jednakost, kao i suočavanje s novim izazovima poput umjetne inteligencije i zaštite okoliša.

– Ovo je važan nastavak suradnje između Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine – zaključio je glavni tajnik.

Medijima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je kazao da se fokus Akcijskog plana najviše odnosi na rad, rezultate, uspjehe, ali i neuspjehe prijedloga ovog ministarstva.

Također je naveo da se jedan veći dio odnosi na izborne reforme i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, dok se drugi dio odnosi na vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava.

– Ono što mi je jako zanimljivo u ovom Akcijskom planu jeste činjenica da je napravljena usporedba da je u 2023. godini pred Europskim sudom za ljudska prava podneseno ukupno 328 tužbi protiv BiH i da je 326 proglašeno nedopuštenim, s tim da je jedna tužba u 2025. godini preinačena – naveo je Bunoza.

To, kako je pojasnio, pokazuje da je samo jedna prijava bila osnovana, što govori o dobrom radu, prije svega, Ustavnog suda BiH.

– Također, u području vladavine prava i borbe protiv korupcije, gdje mnogi očekuju puno bolje rezultate, sam Akcijski plan navodi određene uspjehe koje smo postigli, ali i nedostatke – dodao je.

Istaknuo je kako je još jednom ukazano na potrebu donošenja cjelokupnog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i zakona o sudu, odnosno dva preostala zakona za nastavak europskog puta BiH.

– Ta dva zakona su zapravo zarobljena u Domu naroda – istaknuo je Bunoza.

Stoga je još jednom pozvao sve zastupnike da, ukoliko su za europske integracije BiH, već na sljedećoj sjednici Doma naroda nesporne točke uvrste u prioritete, istaknuvši kako nije svrsishodno kao prethodnih mjeseci stavljati na dnevni red pitanja za koja se unaprijed zna da neće biti kvoruma.

Glavni tajnik Vijeća Europe, koje okuplja 46 država članica, 27. i 28. travnja boravi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini.