Džamija Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu ponovno je otvorena za muslimanske vjernike u četvrtak, nakon 40-dnevnog zatvaranja koje je nametnuo Izrael usred zajedničke američko-izraelske vojne akcije protiv Irana.

Džamija, koja se nalazi u Starom gradu, otvorena je u zoru, omogućivši stotinama palestinskih muslimana da uđu u kompleks Al-Haram al-Sharif, izvijestio je dopisnik Anadolije.

Kada su se otvorile kapije sa jutarnjim ezanom (ezanom), veliki broj vjernika je pohrlio u mjesto, a mnogi su viđeni kako briznu u plač i padaju na sedždu u znak zahvalnosti u dvorištu džamije. Stotine muslimana stalo je u red za sabah-namaz, što je bila prva zajednička molitva na tom mjestu od njegovog zatvaranja.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir upao je u kompleks 6. travnja dok je još bio zatvoren.

Izrael je potpuno blokirao pristup džamiji Al-Aqsa 28. veljače, što se poklopilo s njegovim napadom na Iran, dopuštajući samo osoblju džamije i službenicima Jeruzalemskog islamskog vakufa da se mole na tom mjestu, dok su ostali Palestinci bili prisiljeni moliti se u manjim džamijama diljem grada.

Vlasti su ove godine također spriječile molitvu Eid al-Fitr u Al-Aqsi, što je bilo prvo takvo ograničenje od izraelske okupacije istočnog Jeruzalema 1967. godine.

U istom razdoblju izraelske su vlasti zatvorile crkvu Svetoga groba, jedno od najsvetijih kršćanskih mjesta u Jeruzalemu.

Izraelska vlada produžila je izvanredno stanje do sredine travnja, ali nije pojasnila hoće li džamija ostati zatvorena tijekom tog razdoblja.

Izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir upao je u ponedjeljak u kompleks džamije Al-Aqsa u istočnom Jeruzalemu, koju su izraelske vlasti zatvorile 38 dana, objavile su palestinske vlasti.

U kratkom priopćenju, Uprava islamskih vakufa u Jeruzalemu je rekla: “Ben-Gvir je ušao u kompleks džamije kroz vrata Mughrabi prema Bab al-Silsili (Lančana vrata).”

Ovakvi upadi Ben-Gvira obično se izvode bez prethodne javne objave. Izraelskim ministrima dopušten je ulazak u kompleks Al-Aqse samo uz prethodno odobrenje ureda premijera Benjamina Netanyahua.

Ekstremni ministar nastavio je s ovim provokacijama unatoč opetovanim osudama arapskih, islamskih i međunarodnih krugova.

Izraelske vlasti drže zatvorene i džamiju Al-Aqsa i Crkvu Svetoga groba 38. dan zaredom, pozivajući se na sigurnosne razloge.

Palestinci, međutim, tvrde da Izrael koristi zatvaranje kako bi pojačao kontrolu nad kompleksom džamije i nametnuo dodatna ograničenja muslimanskim vjernicima.

Petak je bio deveti put od 1967. da je Izrael zatvorio džamiju Al-Aqsa petkom, prema guvernerima. Dvorišta džamije su bila prazna, osim malog broja djelatnika Islamskog vakufa, a prošli petak je bio peti uzastopni tjedni dan zatvaranja.

Izraelska policija rekla je prošlog ponedjeljka da će dopustiti samo “ograničenu molitvu” u Crkvi Svetog groba nakon što je nekoliko europskih zemalja kritiziralo vlasti jer su spriječile jeruzalemskog latinskog patrijarha kardinala Pierbattistu Pizzaballu i kustosa Svete zemlje oca Francesca Pattona da prisustvuju slavlju Cvjetnice.

Od 28. veljače Izrael drži zatvorena oba sveta mjesta zbog sprječavanja okupljanja tijekom tekućeg američko-izraelskog rata protiv Irana.

Palestinska zajednica u BiH osuđuje odluku okupacijskih vlasti Izraela da kompleks džamije Al-Aksa ostane zatvoren za vrijeme Ramazanskog bajrama i nakon njega, što, kako navode, predstavlja eskalaciju kojom se krši sloboda vjere i krše vjerska prava palestinskog naroda.

Ova odluka dolazi u vrijeme kada je trenutni mjesec ramazan prvi sveti mjesec od okupacije istočnog Jeruzalema 1967. godine, u kojem Palestinci ne mogu klanjati molitvu petkom u džamiji Al-Aqsa.

Ove godine zabilježen je i opasan presedan, budući da su haremi džamije Al-Aqsa ostali bez vjernika u noći Lejletul-Kadra prvi put nakon 1967. godine, što, kako ističu, odražava razmjere ograničenja i mjera koje onemogućavaju pristup svetim mjestima.

Palestinska zajednica u BiH potvrđuje odlučno odbacivanje ove politike i poziva međunarodnu zajednicu da preuzme odgovornost i izvrši pritisak kako bi se ova kršenja zaustavila, osigurala sloboda vjeroispovijesti i zaštitila kršćanska i islamska svetinja na okupiranim palestinskim teritorijama, saopćeno je iz Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Palestinka Nafisa Huways (65) klanja podnevni namaz trećeg petka ovog ramazana na Maslinskoj gori nakon što je Izrael zatvorio džamiju Al-Aqsa zbog napada koji su zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuli na Iran.

Izraelska policija zatvorila je ceste koje vode do kompleksa Al-Aqsa i uvela opsežne sigurnosne mjere na tom području.

Izrael je u srijedu odlučio ograničiti broj vjernika za molitvu petkom u kompleksu džamije Al-Aqsa u okupiranom Istočnom Jeruzalemu tijekom svetog muslimanskog mjeseca ramazana na 10.000 Palestinaca sa Zapadne obale, uz obvezu prethodnog pribavljanja dozvole za svakog vjernika.

Izraelska vojna agencija COGAT rekla je da je političko vodstvo odobrilo ograničenja nakon sigurnosne procjene.

– Nakon procjene sigurnosne situacije, politička razina odobrila je plan ulaska palestinskih vjernika radi klanjanja džume namaza u džamiji Al-Aqsa tokom mjeseca ramazana – stoji u saopćenju.

Dodaje se da će 10.000 palestinskih vjernika moći ući u kompleks Al-Aqse kako bi obavili džumu-namaz tijekom ramazana, pod uvjetom da dobiju prethodnu dnevnu dozvolu namijenjenu za svaku džumu-namaz.

Prema priopćenju, izraelske vlasti dopustit će ulazak muškarcima starijim od 55 godina, ženama starijim od 50 godina i djeci do 12 godina u pratnji rođaka prvog koljena.

Svake godine tijekom ramazana Izrael uvodi pojačane sigurnosne mjere u okupiranom Istočnom Jeruzalemu i najavljuje strože restrikcije palestinskom pristupu džamiji Al-Aqsa.

Osim toga, ilegalni izraelski doseljenici najavili su da će nastaviti s napadima na kompleks džamije Al-Aqsa tijekom ramazana, prema objavama grupa doseljenika na društvenim medijima.

U najavama se navodi da će ilegalni doseljenici ulaziti na osjetljivo mjesto pet sati dnevno tijekom ramazana, osim petkom i subotom, od 6.30 do 11.30 sati po lokalnom vremenu.

Prije ramazana ulasci su se odvijali u dva termina, prvi od 7 do 11 sati, a drugi od 12.30 sati. do 14 sati

Kao i prethodnih godina, ulazak će biti obustavljen nakon podne-namaza i posljednjih deset dana ramazana.

Upadi ilegalnih doseljenika u kompleks započeli su 2003. godine odlukom izraelske policije, unatoč opetovanim zahtjevima Islamskog vakufa u Jeruzalemu da ih se zaustavi.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se u davna vremena ondje nalazila dva židovska hrama.

Izrael je podigao razinu sigurnosnog upozorenja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem, s početkom ramazana u srijedu.

Posljednjih tjedana izraelske su vlasti pojačale uhićenja i izdale naloge za deportaciju u istočnom Jeruzalemu uoči ramazana, rekla je palestinska skupina za ljudska prava.

Palestinci traže da istočni Jeruzalem bude glavni grad buduće države, pozivajući se na međunarodne rezolucije koje ne priznaju izraelsku okupaciju grada 1967. ili njegovu aneksiju 1980. godine.

Od početka rata u Gazi 8. listopada 2023. izraelska vojska i ilegalni doseljenici intenzivirali su operacije diljem Zapadne obale, uključujući Jeruzalem, uključujući ubojstva, rušenje kuća, raseljavanje Palestinaca i širenje naselja.

Izraelske vlasti zabranile su imamu džamije Al-Aqsa u okupiranom Istočnom Jeruzalemu ulazak u kompleks na period od sedam dana, samo nekoliko dana prije početka svetog mjeseca Ramazana.

Guverner Jeruzalema objavio je da su izraelske snage pritvorile šeika Muhameda Ali Abasija i zabranile mu ulazak u kompleks džamije Al-Aqsa na sedam dana. U priopćenju nije navedeno zbog čega mu je ova mjera izrečena.

Ovaj potez dolazi usred izraelske eskalacije na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu, uključujući ograničenja ulaska vjernika i povećane upade ilegalnih doseljenika u osjetljivi vjerski kompleks.

Ramazan, najsvetiji mjesec u islamskom kalendaru, trebao bi početi ovog tjedna.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi ovo područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se na tom mjestu u davna vremena nalazila dva židovska hrama.

Izrael je okupirao istočni Jeruzalem, gdje se nalazi džamija Al-Aqsa, tijekom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. On je 1980. anektirao cijeli grad, što međunarodna zajednica nikada nije priznala.