Vijeće ministara BiH nema nikakve službene informacije o namjeri Hrvatske da gradi migrantski centar na prostoru bivšeg vojnog aerodroma Željava kod Bihaća, sve što smo čuli, saznali, pročitali i vidjeli putem medija, izjavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Pitanje namjere Hrvatske da izgradi i uspostavi prihvatni centar za migrante otvorio je u ponedjeljak zastupnik SDP-a Albin Muslić na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– U proteklih nekoliko tjedana putem medija smo obaviješteni da hrvatske vlasti namjeravaju izgraditi centar za prihvat migranata u koji bi bilo smješteno oko 1500 migranata. Na području općine Plitvička jezera 23. veljače održan je prosvjed u organizaciji ove općine čiji građani negoduju zbog namjere izgradnje migrantskog centra. Imaju određene informacije iz MUP-a Hrvatske da namjeravaju graditi centar – istaknuo je Muslić.

Zanimalo ga je jesu li vlasti BiH, konkretno Vijeće ministara BiH, poduzele nešto da se ova gradnja spriječi, jer bi migrantski centar na tom mjestu doveo u pitanje sigurnost građana BiH, a posebno Unsko-sanskog kantona i grada Bihaća.

On je za Faktor rekao da smatra neprihvatljivim odgovor Krišto, koja je dalja pitanja uputila Ministarstvu sigurnosti BiH nakon što je kazala da nemaju nikakve službene informacije.

Muslić je naglasio da je krajnje vrijeme da se BiH uključi u osujećivanje izgradnje ovog migrantskog centra kako se ne bi dogodilo da reagira nakon što bude izgrađen, jer će tada biti kasno.

Na pitanje da li se slučaj ponavlja Trgovačke planineda vlasti u Hrvatskoj rade kako hoće ne pitajući i ne obavještavajući Bosnu i Hercegovinu o onome što se tiče naše zemlje, Muslić je odgovorio da treba djelovati preventivno upravo da se ne ponovi Trgovska gora (lokacija u blizini BiH gdje Hrvatska želi odlagati radioaktivni otpad).

– Izgradnja migrantskog centra na lokaciji Željava još je u fazi planiranja, ali su predstavnici MUP-a Hrvatske već sagledali tu lokaciju kao moguću – rekao je Muslić.

Naglasio je da je lokalitet Željava zapravo na državnoj granici BiH i Hrvatske, a ne uz granicu jer je dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u BiH.

– Ponovno postoji potencijalna opasnost za živote i sigurnost građana koji su pretrpjeli val migranata. “Ne znamo” je neprihvatljiv odgovor, Kristo. Odgovor se mora manifestirati formalnim potezima. Sve ostalo je politikantstvo – kazao je Muslić, dodavši da je riječ i o očuvanju cjelovitosti BiH.

Zastupnik Jasmin Emrić (NSZ) istaknuo je da se Hrvatska 2019. usprotivila smještaju migranata u Vučjaku, koji je u blizini granice, pa je centar uspostavljen na lokaciji Lipa, na velikoj udaljenosti od granice, što je bio zahtjev hrvatskih vlasti.

Sada Hrvatska planira graditi migrantski centar na samoj granici, a Vijeće ministara BiH o tome ne zna ništa.

Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija ima šest mjeseci da pripremi idejno rješenje i prateće studije za puštanje u promet Unske pruge.

Rok je predviđen ugovorom o dodjeli 200.000 KM za idejna rješenja i studije, koji su prije nekoliko dana potpisali ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto i generalni direktor JP Željeznice BiH Safet Sinanović.

Tek nakon toga, kako su priopćili, Ministarstvo će imati “jasne tehničke, financijske i ekološke parametre na temelju kojih će moći donositi odluke o narednim koracima i eventualnoj obnovi Unske pruge”.

Forto se pohvalio da ovim “unsku prugu vraćamo u fokus nakon godina zastoja”, no ono što građane zanima je hoće li i kada sjesti u vlak i krenuti Unskom prugom koja kreće od Bosanskog Novog do Bihaća u BiH, a završava u Kninu u Hrvatskoj. O tome se godinama priča i godinama se ova pruga označava kao prioritet, ali nikada nije realizirana.

Što je sve potrebno učiniti, nakon izrade idejnog rješenja, kako bi se došlo u fazu početka obnove Unske pruge i koliko bi to moglo trajati, a koliko za revitalizaciju same Unske pruge, pitanja su koja smo uputili Ministarstvu komunikacija i prometa BiH. Čekamo odgovor.

Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH koji dolazi iz Krajine, kazao je kako Fortinu odluku o izradi idejnog plana i studija tumači na način da je pokrenuto nešto na osnovu inicijative njegovog zastupnika usvojene sredinom godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH da Ministarstvo na čijem je čelu Forto hitno poduzme aktivnosti na revitalizaciji Une. željeznice, o kojoj se priča već desetljećima.

– Unska pruga prelazi granicu BiH i Hrvatske na nekoliko mjesta, čini mi se sedam, i ne može biti projekt jedne zemlje. To ne bi bio problem jer se može odrediti referentna točka ulaska i referentna točka izlaza, a ostalo bi bila tranzitna dionica kroz područje BiH i Hrvatske, ne bi bilo zadržavanja. Ali sve to treba regulirati bilateralnim ugovorom s Hrvatskom. Voljom se sve može elegantno riješiti – istaknuo je Muslić.

Napomenuo je da je bilateralni sporazum, osim izrade idejnog rješenja sa studijama koje su ugovorene prije nekoliko dana, preduvjet za samu rekonstrukciju Unske pruge, jer bez dogovora studije koje se rade neće ništa riješiti.

Preduvjet je, dodao je Muslić, uključivanje Unske pruge u europsku TEN-T mrežu za pristup financiranju, no to se još nije dogodilo.

– Za Unsku prugu zainteresirane su i neke hrvatske županije jer bi imale koristi. Mnogo je elemenata koji idu u prilog revitalizaciji. To je dobro za Unsko-sanski kanton, a i za Liku. Tu su pitanja zapošljavanja, otvaranja prostora za gospodarstvo, transporta nafte. No studija je korak prema revitalizaciji. Studija će odgovoriti ima li ona ekonomsku svrhu – kazao je Muslić.

Mišljenja je da bi do početka realizacije rekonstrukcije Unske pruge trebalo proći nekoliko godina ako se radi zaista predano, a da sama revitalizacija ne bi dugo trajala te da hitno treba osigurati novac.

– Postoje određeni građevinski zahvati, posebice na južnom dijelu gdje je potrebno popraviti stazu. Za taj dio infrastrukture opet je potrebna suradnja dviju država. Trebalo bi sanirati i kontaktnu mrežu.

Sama revitalizacija Unske pruge ne bi dugo trajala. To je manji problem u odnosu na ovaj administrativni dio – zaključio je Muslić.